Beč je i u krizi stabilna poslovna luka

Iako je u prvoj godini pandemije korona virus zabilježio rekordan pad zaposlenosti, Grad Beč je ubrzo takav trend preokrenuo u pozitivan smjer i lani otvorio 26.000 novih radnih mjesta, od kojih se 2.673 odnose na 225 novoosnovanih stranih kompanija, koje su u 2021. pokrenule investicije vrijedne 442 miliona eura. Šta je recept za tako uspješno nošenje s krizom, za Business Magazine otkriva Peter Hanke, član bečke gradske vlade koji vodi resor za finansije, privredu, rad, internacionalne odnose i javna preduzeća.

23
StR Peter Hanke - Interviewfotos

Peter Hanke, član bečke gradske vlade koji vodi resor za finansije, privredu, rad, inter­nacionalne odnose i javna preduzeća, pred dolazak na sastanke sa zvaničnicima Grada i Kantona Sarajevo, zakazane za 7. i 8. juli, dao je intervju za Business Magazine u kojem otkriva na koji način je austrijska prijestolnica uspjela prevazići sve izazove uzrokovane pandemijom korona virusa i iz nje izaći ekonomski osnažena i dodatno fokusirana na izgradnju imidža jedne od globalno najpoželjnijih destinacija za pokretanje i vođenje biznisa.

BM: Digitalni preokret, održivost i zaštita klime, prepoznati su kao teme koje će narednih decenija presudno uticati na tržište rada u Beču – šta konkretno podrazumijeva svaki od tih faktora i na koji način će oni uticati na bečko tržište rada?

HANKE: Beč se na međunarodnom planu pozicionira kao tehnološki orijentisan, inovativan grad te kao zanimljiva poslovna lokacija, gdje bitnu ulogu zauzimaju nove svježe ideje, održivost i razmišljanje o budućnosti.

Grad Beč se fokusirao i na svoj međunarodni imidž evropskog pokretača inovacija. Na pitanje gdje buduća naučnica iz oblasti prirodnih nauka treba studirati kako bi poslije pokrenula svoj startup, gdje bi međunarodne korporacije trebale investirati ili gdje postoje tradicionalna preduzeća za umjetničku i kreativnu saradnju, prvi odgovor bi trebao biti Beč. Upravo smo pokrenuli veliku međunarodnu kampanju koja bi Beč trebala dalje učvrstiti kao tehnološki startup hub.

Kada govorimo o poslovnoj lokaciji, ponosni smo na činjenicu da se Beč u ovim kriznim vremenima globalno smatra stabilnom lukom sa vizijom, što dokazuju i osnivanja međunarodnih kompanija 2021. godini. U toj oblasti možemo se, usred pandemije, pohvaliti sa drugim najboljim rezultatom ikada! U vremenu globalne nesigurnosti uspjeli smo ubijediti 225 stranih kompanija da je Beč najbolja lokacija za ekonomsku budućnost. Na to možemo biti s pravom ponosni!

Osnivanje međunarodnih kompanija je za bečku ekonomiju od velikog značaja i predstavlja nevjerovatan katalizator. Protekle godine ove firme su pokrenule investicije od 442 miliona eura te stvorile 2.673 radna mjesta.

BM: Usljed pandemije, u 2020. godini Beč je izgubio 21.000 radnih mjesta što je bio najveći pad zaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata – u kojoj mjeri i pomoću kojih ciljanih programa je taj gubitak nadoknađen u 2021. i ovom polugodištu 2022. godine? Koliko aktuelni pozitivni trendovi u zapošljavanju mogu biti ugroženi ekonomskim refleksijama ruske agresije na Ukrajinu?

HANKE: Grad Beč nalazi se u fazi rasta i na tržištu rada. Minus od 21.000 radnih mjesta u 2020. godini (poređenje sa 2019. godinom) predstavljao je najveći pad zaposlenja nakon Drugog svjetskog rata, a više nego duplo veći u odnosu na 2009. godinu (prva godina finansijske krize).

Proteklu 2021. godinu obilježili su efekti nadoknađivanja zaostatka. Porast na 26.000 radnih mjesta u Beču premašio je predkrizni period 2019. godine za 5.000 radnih mjesta. Naš alat protiv krize je waff – Bečki fond za subvencioniranje radnika, koji garantuje zapošljavanje. Kroz ofanzivu zapošljavanja za starije od 50 godina zaposlili smo više od 1.600 dugotrajno nezaposlenih, a u radionicama preduzeća za obuku budućih zaposlenika obučeno je 4.000 mladih ljudi.

Našim programom obrazovnih udruženja tokom pandemije korona virusa sačuvali smo više od 200 mjesta za obuku te time rasteretili 40 organizacija za osposobljavanje radnika. Poticajima smo pomogli 12.000 ljudi.

U prvom kvartalu ove godine, u početku je primijećen nagli porast zaposlenja (4,5 posto po mjesecu). Nesigurno okruženje kao posljedica rusko-ukrajinskog rata, dakle, barem za početak se ne odražava na zapošljavanje u Beču. Međutim, trenutni ekonomski razvoj vrlo vjerovatno će se sa zakašenjenjem odraziti i na bečko tržište rada.

BM: Procijenjena austrijska inflacija za 2022. godinu, koju pokreću prvenstveno poskupljenja energenata, iznosi 5,8 posto – radi ublažavanja njenih negativnih efekata na standard stanovništva, Grad Beč usvojio je program Wiener Energieunterstützung Plus, vrijedan više od 120 miliona eura – ko i kakvu pomoć će moći dobiti u okviru tog paketa mjera?

HANKE: Paket mjera se sastoji iz tri komponente – paušal za troškove energije u visini od 50 miliona eura, namijenjen socijalno ugroženim i građanima sa niskim prihodima, energetsku podršku u iznosu od 26 miliona eura, kao i subvencije za izgradnju održivih oblika energije u novim zgradama te renoviranje zgrada u vrijednosti od 48,3 miliona eura.

Ovim paketom reagujemo brzo i precizno, u korist socijalnih kategorija. Tako će 262.000 građana još u drugom tromjesečju ove godine za troškove energije dobiti paušalni iznos od po 200 eura, bez prethodnog podnošenja zahtjeva. Paket podržava prije svega osobe pogođene energetskim siromaštvom odnosno one koji su u zaostatku sa plaćanjima računa.

Međutim, pošto je i srednji sloj sve više pogođen poskupljenjima, paket će biti proširen u skladu s tim, pa će i sredstva od dosadašnjih šest miliona eura biti više nego četiri puta veća. Također će se poticati mjere za termičku sanaciju starogradnje, energetski efikasne novogradnje i ekološki održive solarne ili zelene elektrane.

StR Peter Hanke – Interviewfotos

BM: U kontekstu cijena energije, dugoročno rješenje je smanjenje zavisnosti od uvoza nafte i gasa, s čim u vezi je Beč otišao korak dalje, radeći na potpunoj nezavisnosti od plina, kao dijelu fokusiranja na klimatsku neutralnost Beča – šta je u tom smislu konačni cilj, koje sve vrste investicija i transformacija u energetskoj strategiji podrazumijeva i o koliko dugoročnom projektu je riječ?

HANKE: Cilj je da Beč bude klimatski neutralan do 2040. godine.

U protekloj godini, Grad Beč je uložio više od 700 miliona eura u ekološki pogodne investicije. S našim ambicioznim programom zaštite klime, mi ćemo odigrati svoju ulogu u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i zahtijevati da se ova borba produbi na političkom nivou, kao i u našoj mreži gradova.

Uz investicione prekretnice kao što je početak najveće solarne ofanzive u historiji, proširenje podzemnih i prigradskih željeznica oko Beča, inicijativa Raus aus Gas (Prestanak upotrebe plina) upravljanje parking prostorom, Progresivna koalicija (aktuelna vladajuća koalicija SPÖ-NEOS) poduzima korake ka tranziciji energije, topline i mobilnosti, a to su tri centralna polja djelovanja za klimatsku neutralnost Beča.

Bečka javna preduzeća predvode borbu protiv klimatskih promjena i poboljšavaju kvalitet života građana. Od 2022. do 2026. planirano je oko 6,2 milijarde eura investicija, a 91 posto tih ulaganja odnose se na klimatske mjere koje pomažu u smanjenju emisija.

BM: Radi povećanja poslovne konkurentnosti, ukupne gradske investicije lani su pojačane za 200 miliona eura, na 2,4 milijarde eura – na šta se prvenstveno odnose ta ulaganja i koliko su se ona već reflektirala na konkurentost Beča?

HANKE: U prethodnoj godini u građevinske i prateće poslove, Grad je uložio 1,7 milijardi eura. Gradske investicije porasle su za 150 miliona eura na 1,5 milijardi eura.

Pored investicionih projekata, rashodi vezani za potražnju stimulišu privredu sa dodatnih oko 5,6 milijardi eura što je oko šest posto bečke ekonomske proizvodnje.

BM: Koje dobre prakse Grada Beča najlakše mogu “prepisati“ i primijeniti sarajevske gradske i kantonalne vlasti s ciljem unapređenja ukupnog imidža Sarajeva i poboljšanja životnog standarda njegovih građana?

HANKE: Beč se smatra jednim od najatraktivnijih i najpristupačnijih milionskih gradova na svijetu. Pored pristupačnog stanovanja i usluga od opšteg interesa, tome doprinosi i transparentno postupanje sa opštinskim taksama i tarifama.

Poređenja na nivou države i na međunarodnom nivou pokazuju da je Beč na prvom mjestu po odnosu cijene i učinka. Beč ostaje pristupačan jer, pored brojnih socijalnih stanova, postoje i propisi o najmu i stambenim subvencijama, a nije bilo privatizacije socijalnih stanova, vodosnabdijevanja, odlaganja otpada i drugih komunalnih usluga – i to Grad plaća iz budžeta, stopa nadoknade troškova za sve naknade i poreze Beča je nešto manja od 50 posto ukupno.

Grad Beč mora svake godine dodati oko 350 miliona eura iz budžeta kako bi održao isti nivo. Samo tri prihoda Grada Beča dolazi od naknada. Tim naknadama i porezima Grad Beč osigurava pristupačne tarife za Bečlije.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here