Ideja da se smanji radna sedmica počela je da uzima maha, naročito u svjetlu nedavnih primjera poslodavaca koji su uspješno prošli probni period radne sedmice sa smanjenim brojem sati.
Probna studija
Jedna studija visokog profila na Islandu, sprovedena između 2015. i 2019., pratila je više od 2.500 vladinih radnika na najrazličitijim poslovima koji su prešli sa 40-satne radne sedmice ili na 35 ili 36-satnu sedmicu na istoj plati.
Istraživači su otkrili da je u većini kancelarija produktivnost ili ostala ista ili se čak popravila.
Naprimjer, u računovodstvenoj službi Reykjavika, zaposleni su obradili 6,5 posto faktura više kad su počeli da rade manji broj sati.
U policijskoj stanici, za to vrijeme, kraća radna sedmica nije imala negativan uticaj na broj zaključenih istražnih slučajeva.
U kancelarijama koje su učestvovale u ovom probnom periodu, blagostanje radnika i ravnoteža između posla i života prema njihovom vlastitom priznanju ostali su isti ili su se popravili. Stres se smanjio, a radnici su tvrdili da imaju više vremena i energije da se posvete hobijima, tjelovježbi, obavezama i prijateljima, dok su roditelji prijavili da imaju više vremena da se posvete staranju o djeci. Islandski izvještaj nije napravio direktnu vezu između sretnijih radnika i povećane produktivnosti, ali studija iz 2019. pokazala je da su radnici 13 posto produktivniji kad su sretniji.
„Kad zatražimo raport od zaposlenih, oni nam kažu da su svjesniji radnih obaveza, a atmosfera je više usredsređena, zbog čega ljudi radi efikasnije“, kaže Will Stronge direktor britanske istraživačke organizacije Autonomy, koja je usmjerena na rješavanje problema klimatskih promjena, budućnosti rada i gospodarskog planiranja. Ova organizacija analizirala je podatke sakupljene u islandskom eksperimentu. Stronge kaže da su zaposleni motiviraniji da izvrše zadatke kad dobiju nagradu u vidu kraće radne nedjelje. Misao da imaju slobodan petak podsticala ih je da svoj posao obave na efikasniji način u prethodnim danima.
Budućnost posla
Kraća radna sedmica može da poprimi razne oblike. Tu je četverodnevna radna sedmica, gdje se smanjuju radni sati za 20 posto. Naprimjer, svi u kompaniji mogu da uzmu isti slobodan dan ili ljudi mogu da odaberu strukturu koja im najviše odgovara, kao što je da uzmu dva poslijepodneva slobodno.
Sljedeća opcija je da se radna sedmica smanji za određeni broj sati, sa 40 na 36 radnih sati. Stručnjaci i radnici podjednako raspravljaju o ovoj ideji, zato što nas je pandemija natjerala da dobro razmislimo o savremenom radnom vremenu i srodnim temama kao što su ravnoteža između posla i života, mentalno zdravlje i fleksibilnost radnika. Zagovornici tvrde da radni model sa smanjenim brojem radnih sati može da pomogne da se riješe mnoge aktuelne negativne pojave na poslu, čineći zaposlene produktivnijim, zdravijim i zadovoljnijim.
Podstrek produktivnosti
Dokazi sugerišu da je jedna od najvećih prednosti manjeg broja radnih sati ta što ljude čini boljim radnicima. Istraživanje pokazuje da ljudi urade više kad rade manji broj sati, a urade manje kad rade veći broj sati. Naprimjer, studija iz 2014. sa Univerziteta Stanford sugeriše da produktivnost krene drastično da opada poslije 50 radnih sati sedmično. Drugi stručnjaci sugerišu 35 sati kao optimalno radno vreme prije nego što produktivnost krene da se smanjuje, dok jedna škola mišljenja tvrdi da treba da radimo samo šest sati dnevno.
Učinkovit raspored
Da bi ispunili svoj radni dan, mnogi radnici provode dijelove vremena u osmosatnom radnom danu skrolujući kroz društvene mreže, kupujući preko interneta ili dopisujući se. Jedna studija iz 2015. godine pokazala je da radnici mogu da provedu i do 2,5 sati dnevno cyber-zabušavajući na poslu.
Generalno gledano, manji broj sati znači i pročišćeniji raspored na radnim mjestima.
To se desilo i u islandskim probama. Naime, u nekim slučajevima, direktori su govorili da su potpuno zamijenili sastanke e-mailovima, dok su drugi skratili sastanke i zakazivali ih samo prije 15:00.
Vrijeme provedeno na pauzama za kafu također je bilo skraćeno, osoblje je potaknuto da lične obaveze rješava van radnog vremena, a periodi smjena prilagođeni su tako da uzmu u obzir sporije i zauzetije periode.
„Ključ za postizanje manjeg broja sati često je bila fleksibilnost u načinu na koji se zadaci obavljaju, kako su radni sati i smjene osmišljeni, u kombinaciji sa interesovanjem i angažovanošću u procesu skraćivanja broja sati na samom radnom mjestu”, navodi se u izveštaju.
Mentalno zdravlje
Podstrek produktivnosti proistekao iz manjeg broja radnih sati ne svodi se, međutim, samo na procese pročišćavanja rada i motivisanje zaposlenih slobodnim danima. Ključni faktor, kažu eksperti, jeste to što manji broj radnih sati dovodi do sretnije, zdravije, angažovanije radne snage.
Manji broj radnih sati, koji ljudima omogućuje da se osjećaju odmornije, bolje poslože starateljske potrebe ili čak samo provode manje vremena na poslu dekoncentrisani zbog ličnih obaveza, dolazi sa boljitkom po zdravlje i blagostanje. Pored toga, sprječava radne komplikacije kao što su sagorjevanje (engl. burnout), dosada i depresija.
Studija iz 2017. pokazala je da je skraćenje broja radnih sati za 25 posto popravilo san i smanjilo stres, dok je istraživanje iz devedesetih pokazalo je da je rad od samo šest sati dnevno popravio porodični život radnika. Švedski istraživači su 2017. otkrili da su medicinske sestre koje su radile 35 sati sedmično umjesto 40, rjeđe odlazile na bolovanje, što je smanjilo troškove poslodavca.
Pozitivno okruženje
Studija iz 2021. godine koja je pratila švedske radnike čitavu jednu deceniju, pokazala je da skraćeni broj radnih sati smanjuje stres, iscrpljenost i negativne emocije. Stronge kaže da kraće radne sedmice dovode i do sveukupno većeg poštovanja prema radnom mjestu, što može da pomogne u upravljanju osobljem i retenciji. Ako su radnici sagorjeli (engl. burned out) ljudi daju otkaz, što je jedna pojava koja postaje sve češća, kompaniju košta da ih zamjeni, a istovremeno gubi ekspertizu osobe koja odlazi.
Studije su pokazale i to da pozitivnija radna kultura čini da radnici postanu angažovaniji. Radnici u manje pozitivnim okruženjima skloniji su da prave greške, pokažu smanjenu produktivnost ili sklonost odsustvovanju.
Više sati, više grešaka
Pored pomoći radnicima i pozitivnog efekta mentalnog zdravlja, četvorodnevne radne sedmice pomažu u smanjenju grešaka, a potom domino efektom također i bilansu firme. Prema drugoj studiji provedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su češće griješile kada su radile više od 40 sati sedmično. U nekim poslovima greške mogu da se isprave, ali ako medicinsko osoblje napravi grešku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.
Negativna strana
Naravno, postoje brojni razlozi zašto manji broj radnih sati nije momentalno magično rešenje. Neće funkcionisati za svaku ulogu u svakoj profesiji, naročito kod poslova koji su usredsređeni na rad sa klijentima. Pročišćavanje radne prakse može i da zahtjeva značajnu otvorenost organizacije.
U ovom trenutku, kompanije u Španiji vode probne periode u kojima radna sedmica ostaje ili bez jednog dana ili nekoliko sati, a američki Kikstarter je najavio da će isprobati četverodnevnu radnu sedmicu. Stručnjaci pozivaju da se primjeni ovog modela rada pristupi sa oprezom i promišljanjem, ali oni misle da je sada vjerovatno pravi trenutak da se on isproba.
Nepoznato je koji je magični broj sati u radnoj sedmici za optimalnu produktivnost, ali zagovornici kraće radne sedmice tvrde da će zaposleni koji rade smanjeni broj sati raditi efikasnije da bi uklopili sve neophodne zadatke u vrijeme koje imaju na raspolaganju, umjesto da provode veći, potencijalno manje koristan broj sati za svojim radnim stolovima.
