Sigurno odlaganje medicinskog infektivnog otpada jedno je od gorućih ekoloških pitanja ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu. Koliko je to pitanje važno osvjedočili smo se tokom pandemije COVID-19 kada smo svjedočili scenama poput pravih malih otoka medicinskog infektivnog otpada u morima i okeanima.
Stručnjaci decenijama pokušavaju pronaći brzo i efikasno rješenje ovog problema sa manje ili više uspjeha.
Najinovativnije rješenje za rješavanje problema ponudila je bosanskohercegovačka inovatorica Katarina Ponjavić, apsolventica Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je za svoju inovaciju dobila međunarodnu patentnu zaštitu od Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva – WIPO iz Ženeve za svoj pametni uređaj i postupak za sigurno zbrinjavanje infektivnog medicinskog otpada. Njen patent je dobio najbolje ocjene kada su u pitanju uslovi patentabilnosti budući da su svi patentni zahtjevi proglašeni novim, inventivnim i industrijski primjenjivim – što je prava rijetkost kada su u pitanju patenti, čak i na svjetskom nivou.
Prednosti ovog uređaja za kojeg je Ponjavić dobila patent su dimenzije, jer manji od svih dostupnih na tržištu, brže obrađuje količinu nastalog otpada, ima svojevrsnu bazu podataka o količini medicinskog infektivnog otpada i eliminira značajan broj postojećih ekonomskih troškova zbrinjavanja poput razvrstavanja, skladištenja, transporta i odlaganja otpada.
“Radi se o pametnom uređaju za zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada. To je uređaj manjih dimenzija koji će omogućiti zbrinjavanje medicinskog infektivnog otpada na mjestu nastanka. Bit će pogodan za sve vrste zdravstvenih ustanova od malih stomatoloških ordinacija i laboratorija, do velikih kliničkih centara. Zamišljeno je da na svakom odjelu bolnice imate nekoliko uređaja, ovisno o potrebama određenog odjela ili da u maloj ordinaciji imate jedan uređaj.
Uređaj je konstruiran na način da se i najmanja količina infektivnog otpada odmah zbrinjava na mjestu nastanka bez obzira na materijal od kojeg se infektivni otpad sastoji, što znači da više neće biti potrebe za sakupljanjem, skladištenjem, razvrstavanjem, trasportom i daljnim zbrinjavanjem ove vrste otpada. Primjenom ovog uređaja pojednostavit ce se proces zbrinjavanja ove vrste otpada i bit će omogućena apsolutna kontrola nad njegovim zbrinjavanjem. To je jako bitno, jer će se na taj način minimalizirati rizik od potencijalnih infektivnih oboljenja i doprinijet će zaštiti okoliša”, pojašnjava Ponjavić svoj inovativni uređaj za Business Magazine.
Kaže da ju je na rad na ovoj inovaciji potaknula činjenica da je tokom studija slušala o infektivnim oboljenjima.
“Ta tema me zainteresirala i shvatila sam da postoje veliki problemi u procesu zbrinjavanja ove vrste otpada i tako se rodila moja inovacija. Rad na inovaciji još uvijek traje, od početka ove priče prošlo je gotovo dvije godine. Prvi koraci su se odnosili na zaštitu moje inovacije u BiH i na međunarodnom nivou i taj proces još uvijek traje. A paralelno sam morala naći sredstva za izradu prototipa i naučno – istraživačkog rada i te dvije aktivnosti su trenutno aktuelne. Prema svim parametrima, gotov prvi prototip i rezultate naučnog rada bi trebala imati do početka rujna. Osim mene i patentnih zastupnika, na ta dva projekta radi nekoliko mašinskih inžinjera, doktora medicine različitih specijalizacija, fizičara, kao i nekoliko ekonomista različitih domena koji rade na izradi financijskih pokazatelja za potencijalne investiture”, kaže Ponjavić.
Podcrtava da se njena inovacija može koristiti u svim zdravstvenim ustanovavama, a glavni benefiti korištenja ovog uređaja za korisnike su smanjenje troškova na godišnjem nivou u odnosu na postojeće metode zbrinjavanja medicinskog infektivnog otpada.
“Prema postojećim projekcijama cijena uređaja će biti mnogo niža u odnosu na postojeće uređaje. Ostali benefiti su pojednostavljenje cijelog procesa zbrinjavanja infektivnog otpada, smanjenje potencijalnih rizika od zaraze i zaštita okoliša. Trenutno smo još uvijek u fazi izrade prototipa, tako da još uvijek nismo imali priliku testirati uređaj sa krajnjim korisnicima, ali nam je to svakako jedan od sljedećih koraka u bliskoj budućnosti”, ističe Ponjević.
Zbog pandemije COVID-19, sva prestižna takmičenja u oblasti inovacija su bila pauzirana u protekle dvije godine, tako daKatarina još uvijek nije učestovala na takmičenjima sa svojom inovacijom.
“Nagrade su uvijek lijep poticaj i vjetar u leđa, no međutim najvažnije priznanje za mene koje sam dobila je izvještaj od WIPO ureda iz Ženeve koji je potvrdio da imam međunarodni patent, odnosno, činjenicu da je moj uređaj nov, inventivan i industrijski primjenjiv na globalnom tržištu. To je najvrijednije priznanje koji jedan inovator može dobiti, jer to nije samo nagrada, to je potvrda iz jedine relevantne ustanove na svijetu o vrijednosti same inovacije”, naglašava Ponjavić.
Govoreći na osnovu vlastitog iskustva, ističe da je u našoj državi status inovatora još uvijek jako loš.
“Dok su u Americi i drugim razvijenim zemljama inovacije stub ekonomije, u BiH još uvijek nije razvijena svijest o važnosti inovacija, niti imamo potrebnu infrastrukturu koja se odnosi na razvoj inovacija. To je za mene osobno poražavajuca činjenica. Moram priznati da sam prepoznala volju u različitim drzavnim institucijama da mi pomognu u razvoju moje inovacije, no sve je ostalo samo na tome”, kaže Ponjavić.
Također, naglašava da bi je u BiH potrebno napraviti inovacijske centre, povezati univerzitete i privredu te osnovati i uložiti u inovacijske hubove, koji bi se prvobitno bavili razvojem prototipova. Sve ove nabrojane stvari, normalna su pojava u razvijenim državama svijeta, ali i u našim susjednim državama, naprimjer, u Srbiji i Hrvatskoj. Međutim u BiH toga još uvijek nema i ne postoje naznake kada ćemo konkretnim koracima krenuti u tom smjeru. “Ipak se nadam da će naši državni dužnosnici shvatiti važnost inovacija i mogućnosti ekonomskog napretka kroz inovacije i da će ubrzo početi konkretno djelovati u stvaranju potrebne infrastrukture”, naglašava Ponjavić.
