Potreba za unapređenjem nastavnog procesa u tehničkim školama i na fakultetima, odnosno, omogućavanje učenicima i studentima da kroz praktične primjere lakše usvoje gradivo, potaknula je inovatora Aleksandra Pajkanovića iz Banja Luke da kreira nanoploče. Aleksandar Pajkanović je docent na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, na Кatedri za elektroniku, uža naučna oblast Elektronika i elektronski sistemi.
„Nanoploče predstavljaju STEM učilo u domenu analogne elektronike. Poređenja radi, da kažemo da su Arduino i Raspberry Pi učila iz domena digitalne elektronike – slično, nanoploče su razvojno okruženje pomoću kojeg korisnik efikasno može da uđe u svijet tranzistora, štampanih ploča, pojačavača i tako nauči osnovne principe analogne elektronike. U tom prvom susretu, nakon savladanih osnova elektrotehnike u vezi sa strujom i naponom i njihovim relacijama, četiri principa elektronike su: pojačanje, frekvencijska karakteristika, te pozitivna i negativna povratna sprega. Kako imamo četiri principa, tako se ovo učilo sastoji od četiri štampane ploče (veličine 45 x 55 mm), a svaka od njih predstavlja praktičan primjer jednog od pomenutih principa“, pojašnjava Pajkanović šta su ustvari nanoploče.
Konkretni primjeri
Posjeća da je prilikom izvođenja praktične nastave iz tehničkih predmeta, bilo u srednjoj školi ili na fakultetu, neophodno kvalitetno objasniti, ali i pokazati konkretne primjere.
„Za to je često potrebno mnogo više vremena nego kada su u pitanju teorijska izlaganja, a pristup mora biti različit, jer svakom kandidatu je potrebno dati priliku da pristupi izradi praktične vježbe. To je vrlo teško izvodivo u svakoj prilici pa sam počeo da tražim način kako bih mogao da pojednostavim proces izlaganja praktičnih primjera, odnosno, da unaprijedim nastavni proces u domenu laboratorijskih vježbi i analogne elektronike. Ukrstivši takva iskustva sa iskustvima iz digitalne elektronike gdje postoje jeftina i lako dostupna razvojna okruženja, odlučio sam da pokušam da napravim nešto slično specijalno za oblast analogne elektronike“, kaže Pajkanović.
Na pitanje koliko je trajao rad na kreiranju nanoploča, odgovara da je teško dati precizan odgovor, prije svega, jer ne može pričati u prošlom vremenu, prosto zato što rad još uvijek traje…
„Primarna ideja rodila se 2018. godine, ali vrlo malo pažnje joj je posvećivano sve do 2020. kada se desio veliki skok u razvoju. Od tada opet vlada zatišje, ali u najavi je sljedeći pomak s jeseni tekuće godine. Na samom početku sam imao pomoć saradnika, prilikom inicijalne realizacije prototipa, ali od tada sve radim sam. Na ovom mjestu bih da istaknem finansijsku podršku koju sam dva puta, 2018. i 2020. godine dobijao od Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske kroz konkurse za razvoj inovatorstva. Bez obzira koliko rad na inovacijama može biti zanimljiv ili čak ponekad preraste u ljubav, nažalost, ne možemo zanemariti i finansijski aspekt takvih poduhvata“, ističe Pajkanović.
Govoreći o tome ko su krajnji korisnici nanoploča, Pajkanović ih dijeli u dvije grupe, ali napominje da se može reći da postoji i treća grupa kao posrednici.
„Za ove prve dvije, mislim na dvije grupe populacije – učenici i studenti tehničkih škola i fakulteta, kao jedna i entuzijasti, radio-amateri, mejkeri kako se to sada popularno kaže, dakle ljudi koji bi se elektronikom bavili kao hobijem. Treća grupa su, ustvari, institucije koje sam već pomenuo, dakle tehničke škole i fakulteti, kao posrednici, koji možda svojim učenicima i studentima žele da obezbijede ovako jedno inovativno učilo u kontekstu poboljšanja sopstvenog nastavnog procesa i povećanja efikasnosti izvođenja laboratorijskih vježbi. Ovdje bih još istakao jedan drugi dio koji nije neophodan za korištenje nanoploča, a još uvijek je u razvoju. Naime, da bismo sada koristili nanoploče, neophodna je odgovarajuća mjerna oprema (napajanje, osciloskop, generator, itd), a hardversko-softverski modul na kojem radim će, uz pomoć običnog računara, omogućiti korištenje nanoploča u kućnim uslovima. Hoću da kažem da mi je plan da obezbijedim izradu vježbi pomoću nanoploča u kućnim uslovima, odnosno, da ne bude neophodno otići u laboratoriju da bismo izvršili mjerenja. A vidjeli smo tokom pandemije koronavirusa koliko takva prilagodljivost u izvođenju nastave može da bude značajna i učenicima ili studentima i nastavnom osoblju i institucijama“, kaže Pajkanović.
Nanoploče, koje je osmislio Pajkanović, se već nekoliko godina aktivno koristi u nastavnom procesu na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci.
„Po jedan primjerak učinio sam dostupnim i kolegama na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i Istočnom Sarajevu, te jednoj grupi entuzijasta u Crnoj Gori. Održali smo radionice u Beogradu, Novom Sadu i Banjoj Luci gdje su studenti i učenici imali mogućnost da urade neke od praktičnih vježbi koje sam pripremio za njih, a dostupne su besplatno na youtube kanalu: youtube.com/nanoluka Na websajtu nanoluka.org dostupna je i knjiga u vezi sa simulacijama elektronskih kola u digitalnom formatu koju svi mogu besplatno preuzeti“, ističe Pajkanović.
Olakšati tok novca za startupe
Također naglašava da osim finansiranja kroz projekte za podršku inovatorstvu, nanoploče su proglašene za najbolju tehnološku inovaciju u Republici Srpskoj za 2020. godine.
„Te godine sam pobijedio na Takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju i kroz treninge kojima smo svi imali zadovoljstvo da prisustvujemo značajno unaprijedio svoje vještine u smjeru razvoja proizvoda i posla. Nagrade i priznanja na neki način služe kao povratna sprega – pozitivna, ne negativna – tako da na taj način možemo da zaključimo da li smo na pravom putu ili možda, ipak, treba korekcija smjera kretanja. Kao što je Erik Ris pisao u knjizi Lean Startup: Pivot or persevere, that is the question. Baš zato što je ova inovacija prepoznata i na institucionalnom nivou, imam veliku želju da nastavim razvoj i iznesem je na tržište u odgovarajućim količinama, naravno sa svim potrebnim pripremama “, naglašava Pajkanović.
Kaže da se uslijed porodičnih obaveza jednostavno nema priliku da posveti vrijeme druženju sa ostalim inovatorima koliko bi to možda trebalo.
„Svojevremeno sam prisustvovao takozvanim meetup-ima, ali otkako su stupile na snagu mjere neophodne u vrijeme pandemije, to je, silom prilika, moralo da prestane – i, bar u Banjoj Luci, još uvijek – iako su mjere u značajnoj mjeri ublažene – nije ponovo zaživjelo. Tako da ne bih mogao da dam neki sveobuhvatan odgovor na pitanje o statusu inovatora u BiH, ali ću ipak iskoristiti priliku da skrenem pažnju na jedan od problema. Naime, tok novca u svijetu je značajno drugačiji nego što je to kod nas – u smislu da kada započinjete svoj startup veoma je teško pronaći razumijevanje i kod banaka i kod agencija za računovodstvo u vezi sa digitalnim prenosom novca, da pomenemo Paypal kao nešto najjednostavnije, evo da ne komplikujem dalje. Uvrštavanje takvih, modernih načina poslovanja u pravni sistem, usklađivanje politika poslovanja banaka i agencija bi umnogome olakšalo put inovatorima od invencije do proizvoda“, smatra Pajkanović.
Organizovati seminare o poreskom sistemu
„Iako smo svi mi, suštinski, po zakonu, u obavezi da znamo koje su nam obaveze u smislu poreske uprave, carinske kontrole, itd. – smatram da bi organizovanje seminara namijenjenih startapima i preduzetnicima koji stvarno, ali ama baš ništa ne znaju o tome. I ne samo njima, dakle nekome ko uopšte nema visoko ili srednje obrazovanje ili nekome ko dolazi sa tehničkog fakulteta – dakle organizovanje seminara koji od nule objašnjavaju kako funkcioniše poreski sistem, koje su obaveze samostalnog preduzetnika, a koje u slučaju d.o.o. pa onda kako se popunjavaju i predaju poreske prijave, koje su obaveze prema državi prilikom uvoza, a koje prilikom izvoza i tome slično – e tako nešto bi nam svima, evo meni prvom, značajno olakšalo život. A ubijeđen sam, sa druge strane bi pomoglo i državi, jer bi na kvalitetniji i potpuniji način naplatila svoja potraživanja. Vjerujte da se veoma, veoma mnogo vremena, pa i novca u slučaju greške, potroši da bi se saznale najosnovnije stvari u ovim oblastima, bar za mene kao nekog čija je ekspertiza u čisto tehničkom domenu“, kaže Pajkanović.
