Hiperfokus: Druga strana ADHD-a kod odraslih

Neograničena usredotočenost na neproduktivne zadatke može dovesti do gubitka produktivnosti na poslu ili poslovnog neuspjeha.

4

Neurološki poremećaj hiperaktivnosti i deficit pažnje ili ADHD (engl. Attention Deficit Hyperactivity Disorder)  hronično je stanje koje utiče na emocije, ponašanja i sposobnost učenja novih stvari. Jedan od mitova o ADHD-u je da ga imaju samo djeca. Naravno, to nije istina.

Kod djece se obično zanemaruje pod izgovorima kao što su hiperaktivnost, razigranost ili zanesenost. Simptomi kod odraslih osoba sa ADHD-om uključuju poteškoće pri upravljanju vremenom, teškoće sa pamćenjem, organizacijom, emocionalnom regulacijom i još mnogo toga. U Bosni i Hercegovini zabilježeni su rijetki slučajevi ovog poremećaja kod odraslih osoba, a također nije registroan niti jedan lijek koji pomaže osobama sa ADHD-om. U svijetu se puno pažnje posvećuje odraslima s ADHD-om i mnoge organizacije, ADHD treneri i stručnjaci se bave upravo odraslima s ADHD-om i pomažu im da ostvare svoj maksimum.

Učinci ADHD-a mogu varirati od osobe do osobe. Za dijagnosticiranje ADHD-a simptomi moraju uticati na svakodnevni život, a nerijetko psiholozi i psihijatri odbijaju da dijagnosticiraju ovaj poremećaj iz razloga što ne postoji prosto simptomatično razgraničenje određenih poremećaja.

Hiperfokus, čest, ali zbunjujući simptom ADHD-a, poremećaj intenzivne fiksacije kada se osoba  fokusira na zanimljiv detalj projekta, aktivnosti, pa čak i na jednu rečenicu izgovorenu od strane sagovornika, te riječ ili rečenicu iz knjige koju trenutno čita. Ovakva nemogućnost da se čovjek usredotoči na čitav sadržaj, već se samo fokusira na određeni dio istog, često dovodi do „isključenja“ iz razgovora ili stvarnosti. Suprotan je od distraktivnosti, a čest je i kod djece i kod odraslih s poremećajem hiperaktivnosti deficita pažnje.

 

Šta uzrokuje hiperfokus?

Kao i deficit pažnje, smatra se da hiperfokus proizlazi iz abnormalno niskih razina dopamina, neurotransmitera koji je posebno aktivan u prednjim režnjevima mozga. Taj nedostatak dopamina otežava „prebacivanje alata” na ostale zadatke, te reguliracija raspona pažnje na željene zadatke postaje znatno otežana. To implicira da, dok se na neke zadatke teško usredotočiti, drugi mogu biti potpuno apsorbirani.  Ovo stanje hiperfokusa može dovesti do gubitka predstave o vremenu što također može izazvati nerazumijevanje od strane okoline. Iako ovaj intenzivni fokus može biti usmjeren na važne zadatke, poput ispunjavanja poslovnih zadataka ili, kod djece, domaćih zadataka, nedostatak ovog poremećaja je da osobe s ADHD-om mogu „uroniti“ u neproduktivne aktivnosti, zanemarujući svoje odgovornosti, što nije rijedak slučaj.

„Ako pacijenti dijagnosticirani sa ADHD-om rade nešto u čemu uživaju ili imaju određenu vrstu psihičke satisfakcije , imat će tendenciju da ustraju u takvom ponašanju nakon što bi se drugi bez problema preselili pažnju na druge stvari. Mozak ljudi s ADHD-om privlači aktivnosti koje daju trenutačne povratne informacije”, kaže stručnjak ADHD-a, doktor Russell Barkley.

 

Uticaj hiperfokusa kod odraslih odraslih na akademski i radni učinak

Simptomi hiperfokusa kod odraslih poput lošeg upravljanja vremenom, odugovlačenja i fiksiranja na manje važne detalje mogu predstavljati problem u školovanju i na radnom mjestu. Mnoga istraživanja povezuju ADHD sa poteškoćama u školi (uključujući visoko obrazovanje) i na radnom mjestu. Pojedinci sa hiperfokusom imaju više šanse da se suoče sa poteškoćama da se zaposle i zadrže radno mesto u poređenju sa neurotipičnim odraslima, posebno ako nisu liječeni u djetinjstvu.

O prednostima hiperfokusa mogu svjedočiti mnogi znanstvenici, umjetnici i pisci.

Za većinu ostalih profesija je, međutim, hiperfokus manje koristan. Neograničena usredotočenost na neproduktivne zadatke može dovesti do gubitka produktivnosti na poslu ili poslovnog neuspjeha.

Suočavanje sa hiperfokusom kao prvi korak ka rješenju

Kako biste izbjegli nepotrebno gubljenje vremena, postavite prioritete dnevnim zadacima i obavljajte ih jedan po jedan. Postavite tajmer kako biste sebe držali odgovornim i podsjećali vas na druge zadatke koje je potrebno dovršiti. Zatražite od prijatelja, kolega ili članova obitelji da vas pozovu telefonom ili pošalju poruku u određeno vrijeme. To pomaže razbiti intenzivna razdoblja hiperfokusa. Na posljetku, najbolji način suočavanja s hiperfokusom nije borba protiv njega zabranjivanjem određenih aktivnosti, već iskorištavanje istog. Poticaji na poslu ili u školi mogu usmjeriti vaš fokus na isti način kao i vaše omiljene aktivnosti. Ovo može biti teško za djecu, ali u konačnici može postati korisno za odraslu osobu na radnom mjestu. Pronalaskom posla koji zadovoljava njihove interese, osoba s ADHD-om može doista zasjati, koristeći hiperfokus u svoju korist.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here