Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih evropskih zemalja bez državnog autoputa, u ujedno i jedan od svjetskih rekordera prema sporosti njegove izgradnje, budući da je za prethodnih 21 godinu uspjela asfaltirati tek stotinjak od ukupno planiranih 335 kilometara trase na Koridoru Vc. Istina, u Republici Srpskoj, gdje na Koridoru Vc praktično još nije izgrađen ni metar autoputa, u međuvremenu je autocestama, ukupno dugim također oko 100 kilometara, Banja Luka povezana sa Gradiškom i Dobojem.
No, ta sumorna slika cestovne infrastrukture nije pokolebala domaće nadležne insitucije u obećavanju novih prometnih megaprojekata, poput međudržavnog autoputa Sarajevo – Beograd. Istina, ta saobraćajna komunikacija usljed pandemije korona virusa i zaoštrenih unutrašnjih i regionalnih političkih odnosa posljednjih mjeseci poprilično je pala u drugi plan, da bi u žižu interesa javnosti ponovo vraćena krajem prošle godine, sastankom državnog ministra komunikacija i prometa Vojina Mitrovića sa entitetskim premijerima, čelnicima Distrikta Brčko i direktorima Autocesta FBiH i Autoputeva RS “o nastavku i ubrzavanju izgradnje autoputa, nakon kojeg je javnosti upućeno nekoliko poruka koje su dodatno zamaglile ionako nejasno činjenično stanje u vezi s tim projektom.
Brojne nepoznanice
Zbunjućim izjavama posebno se istaknuo upravo ministar Mitrović, saopštivši da bi “jedna ruska državna agencija trebala finansirati izgradnju autoputa Sarajevo – Beograd“, što je “obrazložio“ konstatacijama da je “Sporazumom definisano da finansiranje ide od Turske, međutim nije to baš tako“ i da je “zadatak turske Vlade bio da obezbijedi finansiranje“.
“Postavljeni su uslovi, mislim da su počeli razgovori oko uslova finansiranja od strane ruske državne agencije. Rusija će finansirati, Turska će biti izvođač radova, a BiH će vraćati kredit“, zaokružio je misteriju Mitrović, koji je bio jasan jedino po pitanju činjenice da se ne zna kuda će ići trasa kroz Brčko, za koju, kako je kazao, u opticaju pet-šest varijanti.
U želji da rasvijetlimo nejasnoće koje je su ostale lebdjeti u zraku nakon spomenutog sastanka, iz državnog Ministarstva komunikacija i prometa pokušali smo saznati koliki procenat trase autoputa kroz BiH je usaglašen i da li je sporna samo dionica kroz Brčko ili još neke, ali smo dobili odgovor koji je daleko od konkretnog.
“Autoput Sarajevo – Beograd – Sarajevo obuhvaćena je Okvirnom strategijom transporta Bosne i Hercegovine za period 2016. – 2030. godina i nalazi se na TEN-T mreži (Transevropska transportna mreža), a dionica brze saobraćajnce R3 Sarajevo – Višegrad (dionice obuhvaćene u Panevropski koridor, kao i transevropsku kodifikaciju cesta za pravac Zapad – Istok) u okviru višegodišnjih planova Transportne zajednice (prioritetni projekti za ceste)“, “objasnili“ su nam iz Ministarstva, gdje su za nijansu konkretniji bili kada je riječ o molbi za otklanjanje nedoumica u vezi sa finansiranjem projekta, s obzirom da je prema ranijim informacijama dostupnim javnosti izgradnju trebala finasirati Turska, a sada se kao mogući investitor navodi “ruska državna agencija“.
“Sporazum o izgradnji autoputa definiše finansiranje: ‘Finansiranje projekata, što je predmet posebnog razmatranja i dogovora strana, obavlja se u okviru njihovog odgovarajućeg zakonodavstva koje je na snazi, u skladu sa budžetskim mogućnostima i ugovorima sa izvođačima. Strana u svojstvu davatelja sredstava finansira, u skladu sa svojim budžetskim mogućnostima, razvojne projekte iz izvora prihvatljivim za drugu stranu’.
Do sada potpisani bilateralni akti između Bosne i Hercegovine i Republike Turske određuju da će se saobraćajnica finansirati ‘putem turskih banaka i/ili međunarodnih finansijskih institucija’.
Konačna odluka upravnih organa međunarodnih finansijskih institucija o mogućnosti pružanja finansiranja može se donijeti tek nakon sveobuhvatne analize kreditnog rizika, svih potrebnih informacija i raspoložive dokumentacije. Ruska agencija za osiguranje izvoznih kredita i investicija izrazila je spremnost da razmotri mogućnost finansiranja projekta izgradnje puteva Sarajevo – Pale – Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – Kuzmin i Sarajevo – Pale – Rogatica – Višegrad – Vardište.
Dakle, o načinu finansiranja i izgradnje odluke će se donositi u institucijama BiH, u skladu sa zakonom i propisanom procedurom“, sumarni je odgovor Ministarstva na upit o mogućem finansijeru, u kontekstu čega je dodatna pojašnjenja iziskivala i ministrova opaska će “Rusija finansirati, Turska biti izvođač radova, a BiH vraćati kredit“ – zbog čega će posao dobiti isključivo turski građevinari ako Turska ne finansira projekt i zašto autoput neće graditi domaće kompanije, dileme su na koje se iz Ministarstva osvrću ukazujući na ugovorne odredbu prema kojoj će se “u vezi sa odabirom izvođača za provođenje ovih prioritetnih projekata prioritet dati kompanijama izvođačima koje trenutno rade na navedenim dionicama“.
“Prema informacijama turske strane, kompanija Tasyapi je izvođač radova na projektu izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo.
Memorandum o razumijevanju sa kompanijom Tasyapi predstavlja osnov za saradnju koja će se realizovati u okviru pojedinačnih projekata i na bazi potpisanih ugovora, u skladu sa važećim propisima Bosne i Hercegovine“, navode iz Ministarstva, ne otkrivajući formulu prema kojoj je baš Tasyapi dobio svojevrsni ekskluzivitet.
Uz podsjećanje da “za izgradnju ove putne saobraćajnice bit će nadležni entitetski organi“, iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH potcrtavaju da ono “užurbano provodi aktivnosti oko usaglašavanja i potpisivanja međudržavnih sporazuma i obezbjeđenja svih potrebnih preduslova za početak gradnje“, ali da “prema važećoj zakonskoj regulativi javna nabavka za radove i nadzor nad radovima može započeti tek kad su obezbijeđena finansijska sredstva za investiciju“, što će reći da u toj instituciji ne barataju ni najgrubljim procjenama vezanim za termine eventualnog početka i “još eventualnijeg“ kraja izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd.
Nikakvi terminski planovi nisu opticaju ni na entitetskom nivou, gdje se nazire tek uvjerenje da je presijecanje vrpce autoputa Sarajevo- Beograd ipak izvjesna stvar, ali na neodređeno duge staze.
Federalna trasa
“Sporazum o izgradnji autoceste Sarajevo – Beograd, kojeg su potpisali članovi Predsjedništva BiH i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Ankari, 16. ožujka 2021. godine, podrška je aktivnostima projektiranja i građenja autoceste na relaciji Sarajevo – Žepče – Tuzla – Brčko – Orašje i brze ceste na relaciji Sarajevo – Pale – Ustiprača –Višegrad – Vardište.
Od Sarajeva do Zenice sjever autocesta je već izgrađena. Izuzev dionice Nemila – Vranduk, gdje je procedura izbora izvođača u toku, grade se dionice autoceste od Zenice sjever do Poprikuša. Za dionicu Poprikuše – Ozimica u toku je izrada glavnog projekta. Za dionicu autoceste Žepče – Tuzla urađena je studijsko projektna dokumentacija na nivou idejnog projekta i studije izvodljivosti u prosincu 2015. godine. Planom nabave JP Autocesta za 2022. planirana je izrada analize postojećeg idejnog projekta autoceste Tuzla – Žepče, optimizacija i stvaranje preduvjeta za izradu glavnog projekta. Idejni projekt i studija izvodljivosti za autocestu Tuzla – Brčko – Orašje urađeni su u listopadu 2012. godine. U 2020. pokrenuto je niz aktivnosti na intenziviranju projektiranja i gradnje autoceste Tuzla – Brčko – Orašje. Na ovu temu održano je nekoliko sastanaka između predstavnika Vlade FBiH, Tuzlanskog kantona, Brčko distrikta, Autoputeva RS i Autocesta FBiH. Zaključci sa ovih sastanaka ukazali su na, između ostalog, dva važna faktora koja određuju dinamiku gradnje autoceste, tj. na potrebu definiranja načina financiranja izgradnje i potrebu usvajanja prostornih planova kroz područja kroz koja prolazi autocesta. Trasa autoceste Tuzla – Brčko – Orašje iz Idejnog projekta je usvojena u prostornom planu Tuzlanskog kantona, dok je proces izrade Prostornog plana Brčko distrikta i Posavskog kantona u finalnoj fazi.
Autocesta Orašje – Tuzla u planu javnih nabava podijeljena je u dvije faze i to Fazu I – kroz Tuzlanski kanton, i Fazu II – kroz Brčko distrikt i Posavski kanton. Nabavka dopune Idejnog projekta i izrade glavnog projekta autoceste Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla već je pokrenuta. U planu nabave Autocesta za 2022. godinu je i izrada idejnog projekta i izrada glavnog projekta autoceste Orašje – Tuzla, dionica Orašje – Brčko – Maoča.
Obzirom da je novim prijedlogom prostornog plana Brčko Distrikta trasa autoceste kroz područje Brčko distrikta u potpunosti promijenjena, to je neophodno izraditi novi idejni projekt, a nakon toga i glavni projekt dionice Orašje – Brčko – Maoča. Nastavak aktivnosti zavisi od brzine usvajanja prostornog plana Brčko distrikta i Posavskog kantona“, sumiraju iz Ministarstva stanje na “tuzlanskom pravcu“ autoputa Sarajevo – Beograd.
Kada je, pak, riječ o drugom pravcu povezivanja Sarajeva i Beograda, preko Višegrada, iz Ministarstva napominju da su 2018. urađei Idejni projekt i Studija predizvodljivosti brze ceste Sarajevo – Vardište te da su Autoceste FBiH na tom cestovnom pravcu pokrenule izgradnju prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde (tunel Hranjen), a da je krajem jula 2020. potpisan Ugovor za izradu glavnog projekta brze ceste Hrenovica – Hranjen – Goražde (dio izvan tunela Hranjen), čiji je završetak bio planiran za kraj 2021. godine. “Autoceste su se u međuvremenu obratile inicijativom Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, koje trenutno priprema prijedlog odluke da je dostavi Vladi kako bi se definirao način financiranja za autocestu i brze ceste u Federaciji (Orašje – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, LOT V Čanići – Tuzla ; brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Republika Hrvatska, dionica Bihać – Cazin, poddionica Kamenica – Bisovac; brza cesta Mostar Sjever – Široki Brijeg – granica Hrvatske, dionica Mostar Sjever – Polog, poddionica Mostar Sjever – Vihovići; brza cesta Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević polje – Turbe) te da se ovi projekti uvrste u Nacrt programa javnih investicija Federacije 2022. – 2024. godina, gdje bi Autoceste snosile troškove izrade projektne dokumentacije u ukupnom iznosu od 15 miliona KM i bile nositelj realizacije infrastrukturnih projekata. Federacija BiH bi snosila troškove postupka izvlaštenja nekretnina te troškove građevinskih radova i nadzora Programa izgradnje brzih cesta – Faza I, u ukupnom iznosu od 561,5 miliona KM, sukladno s Dinamičkim planom, a Federalno ministarstvo financija bi bilo zaduženo da predloži najprikladnije izvore financiranja, kako bi se blagovremeno osigurala sredstva za financiranje Programa izgradnje brzih cesta – Faza I“, prezentiraju nam situaciju iz federalnog Ministarstva, gdje nemaju nikakvih komentara u vezi sa potencijalnim finansijerom i izvođačima izgradnje autpouta Sarajevo – Beograd, jer “nismo nositelji aktivnosti, ali sukladno našim nadležnostima ćemo sve aktivnosti na tom projektu uredno pratiti i implementirati“.
Trasa kroz RS
Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS, pak, u izjavi za Business Magazine ističu da je, kada je riječ o trasi kroz Republiku Srpsku, u toku izgradnja međudržavnog mosta u Rači, koju finansira Srbija.
“Planom za izgradnju autoputa Beograd – Sarajevo predviđena je i izgradnja trase brzog puta od Sarajeva, preko Pala i Višegrada, do granice sa Srbijom, te izgradnja autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine, do granice BiH sa Srbijom na Rači. Na dijelu projekta kroz Republiku Srpsku, planirano je da se realizacija projekta autoputa Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – Rača, čija je ukupna dužina oko 70 kilometara, odvija u tri lota.
Prvi lot je dionica autoputa Vukosavlje – Brčko, dužine oko 33 kilometra i procjenjene vrijednosti 600 miliona KM, drugi lot je dionica Brčko – Bijeljina, dužine oko 17 kilometara i procijenjene vrijednosti 310 miliona KM, a treći lot je dionica Bijeljina – Rača (granica sa Srbijom), ukupne dužine oko 20 kilometara.
Javno preduzeće Autoputevi Republike Srpske objavilo je međunarodni poziv za finansiranje, projektovanje i izgradnju dionica autoputa Vukosavlje – Brčko putem takmičarskog dijaloga. Javni poziv za učešće u predmetnoj nabavci bio je otvoren do 12. jula 2021. godine. U toku je tenderska procedura – takmičarski dijalog za finansiranje i izgradnju.
Objavljen je i tender za projektovanje i izgradnju dionice autoputa Rača – Bijeljina“, napominju iz Ministarstva, uz podsjećanje da se jedan dio autoputa Sarajevo – Beograd preklapa sa trasom autoputa na Koridoru Vc kroz RS, dužine oko 46,7 kilometara, koja je, kako pojašnjavaju, podijeljena u četiri faze. Faza 1 je dionica od petlje Johovac (Tovira) do petlje Rudanka (Kostajnica), dužine oko 5,5 kilometara, Faza 2 je dionica od petlje Rudanka (Kostajnica) do Putnikovog brda (oko 5,2 kilometra), Faza 3 je dionica od petlje Johovac do petlje Podnovlje (oko 13 kilometara), a Faza 4 je dionica od Vukosavlja do petlje Podnovlje (oko 23 kilometra).
“Faza 1 – izgradnja prvih 5,5 kilometara autoputa na Koridoru Vc od Johovca (Tovira) do Rudanke (Kostajnica) počela je u junu 2019. godine. U okviru tih 5,5 kilometara grade se i dvije petlje – Johovac (Tovira) i Rudanka (Kostajnica). Radovi se finansiraju iz bespovratnih sredstava Investicionog fonda za zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 12,9 miliona evra i kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 70 miliona evra. Radovi na izgradnji te dionice autoputa na Koridoru Vc odvijaju se punim intenzitetom, uz otežane uslove zbog prilagođenog načina rada u uslovima pandemije, što se prvenstveno odnosi na smještaj i transport radnika, kao i robe i opreme. Očekivani rok završetka bio je februar ove godine.
Faza 2 – izgradnja dijela autoputa od Rudanke (Kostajnica) do Putnikovog brda (međuentitetska granica) finansira se iz kreditnih sredstava EBRD-a u iznosu od 150 miliona evra i iz bespovratnih sredstava WBIF-a u iznosu 38.768.800 evra. Izabran je izvođač radova, a ugovor je potpisan 29. aprila 2021. godine.
Ukupna dužina te dionice iznosi oko 5,2 kilometra i uključuje izgradnju dva velika tunela – Putnikovo brdo 1 i Putnikovo brdo 2, ukupne dužine veće od dva kilometra, izgradnju mosta preko rijeke Bosne od oko 330 metara te vijadukta dužine od oko 290 metara. Takođe, predviđena je izgradnja i devet potpornih zidova ukupne dužine 2.200 metara.
Izvođač je počeo određene radove, koji podrazumijevaju čišćenje trase, skidanje humusa te krčenje šume. Takođe, radi se na pripremi za izvođenje objekata (most preko Bosne, vijadukt, tuneli).
Za dio autoputa na Koridoru Vc od Johovca do Vukosavlja u dužini od 36 kilometara (faze 3 i 4) od strane Ministarstva finansija RS pokrenuta je procedura za obezbjeđenje finansijskih sredstava Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od 224 miliona evra. Za izgradnju tog dijela autoputa planira se i učešće grant sredstva WBIF-a u iznosu do 40 posto vrijednosti projekta“, preciziraju iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.
