Zbog nebrige države, niskih poticaja i prekomjernog uvoza, naši poljoprivrednici iz godine u godinu sve su u težoj situaciji. Dovoljan pokazatelj je i smanjena poljoprivredna proizvodnja i manji broj poljoprivrednika. Tako je, naprimjer, u Semberiji 2015. godine bilo 12.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, a prošle godine taj broj je iznosio oko 5.500. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prošloj godini proizvodnja kukuruza iznosila je 211.902 tone, što je manje za 30,4 posto u odnosu na 2020. godinu. U proizvodnji industrijskog bilja zabilježeno je smanjenje proizvodnje soje za 40,9 posto. Proizvodnja krompira iznosila je 178.667 tona i bila je manja za 22,1 posto u poređenju sa proizvodnjom u prethodnoj godini. U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je smanjenje kod proizvodnje djeteline za 21,7 posto, lucerke za 21,6 posto, kukuruza za krmu za 15,2 posto i travno-djetelinskih smjesa za 17,2 posto u poređenju sa 2020. godinom. Kod voća ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 10,5 posto i šljive za 27,6 posto u odnosu na 2020. godinu.
Nedostatak sjemena i gnojiva
Po svemu sudeći ni ova godina neće biti ništa bolja. Kako na svjetskom tržištu, tako i u BiH poljoprivrednici se suočavaju sa nedostatkom sjemenskog materijala. Primjera radi, potrebe za sjemenskim krompirom u BiH znatno premašuju godišnju proizvodnju. Procjene pokazuju da bi kilogram mogao koštati od 1,20 do 1,80 KM i to ne samo zbog nedovoljne domaće proizvodnje, već najviše zbog krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Farmeri će koristiti vlastite zalihe, ali ni njih neće biti ni približno dovoljno. Jesenja sjetva bila je za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a gnojivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti da kupe dovoljno đubriva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače. Trenutna situacija i trendovi poskupljenja u kombinaciji sa sve više nepredvidivim vremenskim prilikama ostavljaju otvoreno pitanje šta to donosi nova poljoprivredna sezona.
„Već je jesenja sjetva prošla sa umanjenim dodavanjem mineralnih gnojiva. Pognojeno je samo 30 posto površine i puno manje je zasijano, tako da na proljeće možemo očekivati dosta manje uroda i lošiji kvalitet. Proljetnu sjetvu čeka isto, ako ne i gore jer je sve dodatno poskupilo“, za Business Magazine kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Kako su upozorili hercegovački poljoprivrednici, proljetna sjetva ranog krompira i ostalih kultura u Hercegovini će ove godine biti prepolovljena, jer su proizvođači koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije, na udaru poskupljenja onemogućeni da nabave sjeme i gnojiva koja su skuplja i do 300 posto. Ono što je jasno, jeste da će doći do još jačeg uvoza nego ranije, i to ako budemo imali odakle, jer se u svijetu već postavlja pitanje hoće li biti dovoljno materijala za proljetnu sjetvu. Zbog nestašice sjemenskog materijala može se očekivati da će sjemena ići u zemlje u kojima se mogu prodati po višim cijenama, zbog čega će u BiH stići sjemenski materijal treće klase, ukoliko i takvog bude dovoljno.
„Rusija je zabranila izvoz pšenice, Njemačka krompira, kako bi osigurale dovoljno za svoje tržište. Kod nas je situacija da izvozimo jeftino, a uvozimo skupo. Tako smo prošle godine izvozili pšenicu po cijeni od 0,32 KM pa je onda uvozili po cijeni od 0,50 do 0,60 KM“, ističe Bićo i dodaje da smo već sad svjedoci enormnih poskupljenja na pijacama, uglavnom uvoznih proizvoda, koje niko ne kontrolira niti pokušava zaštiti domaću proizvodnju.
„Robne rezerve ne funkcioniraju, ne vrše svoju svrhu. Na godišnjem nivou troše milione, a niko od njih nema ništa. One bi trebale intervenirati na tržištu u situaciji kakva je sada- kada imamo ogromno poskupljenje ulja, šećera, brašna, stočne hrane i pšenice. Oni u magacinima nemaju praktično ništa“, naglašava Bićo.
Nedovoljni poticaji
Predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Federalnog parlamenta, Ahmed Džubur godinama upozorava na ovaj scenariji i kaže da je došlo do linije gdje se ne smije više ignorirati težina problema. Pored vrtoglavog rasta cijena, ističe da je problem i što je teško u BiH sada nabaviti gnojivo. Uz sve to je i na nivou EU došlo do smanjenja proizvodnje što je automatski dovelo do velikih poskupljenja.
„Uz ogromno povećanje cijena, nedostupnost, nikakvu zaštitu domaće proizvodnje i nemogućnost plasmana, onemogućavanje proizvodnje moglo biti pogubno za čitavu državu i sve njezine stanovnike, jer evidentno prijeti nestašica hrane. Situaciju dodatno usložnjava to što nema ni neophodnih inputa da bi se nešto proizvelo, u ovom slučaju rane kulture, a jasno je da manja proizvodnja diktira dodatna povećanje cijena“, kazao je Džubur medijima prije početka sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH krajem januara.
Loša porezna politika, neadekvatna raspodjela poticaja i nikakav plan razvoja i strategije su osnovni problemi poljoprivrednika u BiH. Već 10-ak godina, poljoprivredna proizvodnja u našoj zemlji jedva opstaje, i ne zna se koliko će se još dugo moći održati u ovakvim uslovima.
„Poljoprivredna proizvodnja zadnju deceniju nije održiva, jer nije konkurentna. Ovo što sad ljudi rade i proizvode, više je zbog nekog zadovoljstva ili što nemaju nešto drugo da rade. Ljudi praktično rade u minusu. Primjera radi, zadnjih 15 godina cijena mlijeka u otkupu je između 0,50 i 0,60 KM, a proizvođač ima troška od jedne KM da bi proizveo jedan litar mlijeka“, pojašnjava Bićo.
A da bi se poljoprivredna proizvodnja bar oporavila potrebna je intervencija nadležnih institucija. Prije svega neophodna je izrada strategije i plana, te veća izdvajanja za poticaje poljoprivrednim proizvođačima i ono što je najvažnije zaštita domaće proizvodnje.
„U BiH je oko milion hektara zemljišta koje se prije obrađivalo, a danas ne. Također, imamo vrijednu radnu snagu i ljude koji bi se rado bavili poljoprivredom da mogu prodati to što proizvedu. Sada su poljoprivrednici uvijek u nekoj neizvjesnosti, jer ne znaju ni kome će prodati proizvedenu robu, ni po kojoj cijeni. Nakon što ljudi dvije godine rade s gubicima, na kraju odustaju od proizvodnje i na taj način nam poljoprivreda propada. Trenutno proizvodimo između 20 i 30 posto potreba bosanskohercegovačkog stanovništva, a sve ostalo je uvoz“, ističe Bićo.
Kada je riječ o poticajima poljoprivrednoj proizvodnji oni nisu ni približno dovoljni. Posebno su teške zadnje dvije godine zbog pandemije koronavirusa.
„Na početku pandemije 2020. godine izdvojeno je dodatnih 10 miliona KM za poljoprivredu. Prošle godine nije bilo nikakve dodatne pomoći, a sve su prilike da neće biti ni ove. Što se tiče redovnih poticaja, oni se isplaćuju kontinuirano, samo što je to nedovoljno za opstanak poljoprivrede. Prošle godine je u iz budžeta FBiH izdvojeno 87 miliona KM, a ove godine je predviđeno oko 101 milion KM, dok smo mi tražili 150 miliona KM. S obzirom da budžet nije usvojen, mi se nadamo da imamo još malo vremena za dodatne pritiske da se to poveća, mada je i ovo neki pomak“, dodaje Bićo.
Globalna nestašica gnojiva
Globalna nestašica gnojiva podiže cijenu hrane i dovodi siromašnije zemlje do krize, upozorio je Svein Tore Holsether, izvršni direktor jednog od najvećih svjetskih proizvođača azotnih gnojiva, Yara International.
Troškove proizvodnje gnojiva povećavaju više cijene plina, što posljedično utiče na cijene hrane u čitavom svijetu. Yara International je još u oktobru najavila zatvaranje oko 49 posto evropskih kapaciteta za proizvodnju amonijaka.
Holsether tvrdi da će zemlje u razvoju biti najteže pogođene nestašicom, opadanjem prinosa te rastom cijena hrane.
Dokaz tome da globalna nestašica azotnih gnojiva diže cijene na rekordne nivoe su i poljoprivrednici u Sjedinjenim Američkim Državama koji odgađaju kupovinu i rizikuju veliku potražnju za gnojivima prije proljetne sjetve. Američki poljoprivrednici azotna gnojiva najviše koriste za povećanje prinosa kukuruza, uljane repice i pšenice, a veći troškovi bi se itekako mogli odraziti i na rast cijena mesa i pekarskih proizvoda.
Globalna bruto prodaja azotnih gnojiva vrijedila je 53 milijarde dolara u 2020. godini, a troškovi su u prošloj godini porasli za oko 80 posto.
Daren Coppock, izvršni direktor američkog Udruženja poljoprivrednih trgovaca rekao je da će biti puno onih kojih će čekati naglašavajući da gnojiva neće biti dovoljno za sve.
