Eric Adams, novoizabrani gradonačelnik Njujorka, primit će prve tri plate u bitcoinima, dok je Christophe De Beukelaer, član belgijskog parlamenta, najavio da će svoju punu platu za 2022. uzeti u bitcoinima.
Sličnim koracima krenuo je i prvi čovek Majamija – Francis Suarez, u misiji da svoj grad učini američkom prijestonicom bitcoina, nakon što je inicirao zakon dobrodošlice koji bi omogućio gradskim zaposlenicima da budu plaćeni u digitalnoj valuti i omogućio građanima da plaćaju gradske takse u bitcoinima. Uprkos tome što je predloženi zakon pao, Suarez je riješio da barem indirektno bude plaćen u bitcoinima, tako što je svoju platu pretvorio u tu kriptovalutu preko aplikacije za plaćanja.
Digitalizacija novca u svijetu, slažu se ekonomisti, nezadrživ je proces. Sredinom sedmice američka centralna banka objavila je da ispituje prednosti i mane potencijalnog digitalnog dolara. Prema saopštenju Feda, “centralna banka se nada da će uskoro dobiti povratnu informaciju javnosti o toj ideji”.
Digitalni dolari bili bi slični bitcoinu i drugim kriptovalutama. Oni bi postojali kao virtuelne novčanice ili kovanice koje se drže u digitalnom novčaniku na računaru ili pametnom telefonu. Razlika između državne digitalne valute i bitcoina je u tome što je vrednost digitalne valute podržana i kontrolisana od strane države, baš kao i tradicionalna papirna valuta. U teoriji, digitalni dolar spojio bi najbolje aspekte fizičkih i digitalnih valuta za prosečnog Amerikanca.
Kina je prošle godine pokrenula pilot-program digitalnih juana. Digitalna valuta koju podržava kineska vlada dobila je podsticaj kada je najveći online trgovac u zemlji najavio prvu virtuelnu platformu koja prihvata kinesku digitalnu valutu.
Švedska je također razvila sopstvenu digitalnu valutu, a Evropska centralna banka se zalaže za digitalni euro. Guvernerka ruske centralne banke Elvira Nabiulina rekla je nedavno da je digitalna valuta “budućnost našeg finansijskog sistema”.