WB i CBBiH značajno se mimoilaze u prognozama bh. ekonomskog rasta

Svjetska banka očekuje da će bruto društveni proizvod Bosne i Hercegovini u ovoj godini porasti za četiri posto, dok je Centralna banka BiH puno optimističnija sa prognozom od 5,8 posto

36

Koliko god je pandemija korona virusa evidentno i dalje nepredvidiva sa medicinskog aspekta, toliko su neizvjesne i njene ekonomske posljedice, o čemu vjerno svjedoče i  prognoze globalnih i lokalnih ekonomskih kretanja u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu, koje ne samo što se kontinuirano i prilično drastično revidiraju, nego i značajno razlikuju u ovisnosti o njihovim autorima. O kako neuobičajeno skliskom terenu se trenutno radi, između ostalog pokazuju i najnovije prognoze Svjetske banke i Centralne banke BiH o ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine, koje jedna od druge odudaraju u tolikoj mjeri da se, da nisu precizno adresirane, iz njih gotovo ne bi moglo ni iščitati da se odnose na istu državu.

 Različite projekcije

U svom jesenjem izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan, Svjetska banka (WB) procjenjuje da će Bosna i Hercegovina u 2021. ostvariti rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od četiri posto.

“Ekonomija BiH u 2021. se oporavila kroz povećanu potrošnju i oporavak vanjske potražnje.

Prema najnovijim službenim procjenama, realni BDP se u 2020. smanjio za 3,2 posto, za razliku od ranije objavljenih 4,3 procenta, s obzirom da je došlo do manjeg pada proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje nego što su bile prvobitne procjene.

Na strani potražnje, veće smanjenje uvoza nego izvoza u 2020. je pomoglo ublažavanju naglog pada potrošnje domaćinstava i smanjenja investicija kao posljedica zatvaranja tokom pandemije, ali i političkog zastoja. Ipak, procjenjuje se da je realni BDP u prvom kvartalu 2021. porastao za 1,5 procenata u odnosu na isti period prethodne godine, potaknut povećanjem privatne i javne potrošnje te rastom izvoza uzrokovanog većom javnom potražnjom, potaknutom oporavkom industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, Italiji i Srbiji, što je zauzvrat ubrzalo rast prerade i proizvodnje trajnih dobara. Rast privatne potrošnje bi se mogao pripisati kombinaciji povećanja potražnje, uključujući e-trgovinu, i većeg davanja zajmova domaćinstvima“, navodi se u Izvještaju, uz konstataciju da su srednjoročni izgledi ekonomskog rasta BiH podijeljeni, odnosno da su oni kratkoročno pozitivni, s očekivanim ovogodišnjim rastom realnog BDP-a za četiri procenta, ali da se u srednjoročnom periodu pogoršavaju zbog očekivanog usporavanja rasta na oko tri  posto  u naredne dvije godine.

“Putanja rasta dijelom će zavisiti od uspješnosti vlasti u povećanju udjela vakcinisanog odraslog stanovništva, koji trenutno iznosi oko 27 procenata, dok je broj zaraženih opet u porastu. Ako se zdravstvena situacija u narednih nekoliko mjeseci značajnije ne pogorša, fokus politike bi se mogao prebaciti na rješavanje prioriteta vezanih za pridruživanje EU, pa time i implementaciju Programa socio-ekonomskih reformi, što će zauzvrat omogućiti istaknutiji rast tokom narednih nekoliko godina.

U tom kontekstu, najavljene investicije u energiju i infrastrukturu bi mogle učvrstiti povećanje ekonomske aktivnosti, podržane daljim rastom privatne potrošnje potpomognute doznakama, snažnijim tržištem rada i domaćim zajmovima.

Intenziviranje trgovine sa susjedima moglo bi održati više stope rasta izvoza i, zajedno s punim oporavkom prihoda od putovanja i doznaka, omogućiti održavanje deficita tekućeg računa u srednjoročnom periodu u rasponu od 0,5 do dva procenta BDP-a, što je znatno ispod predpandemijskog nivoa većeg od tri posto.

Niske stope investicija u Bosni i Hercegovini su rezultirale nivoom BDP-a po stanovniku od oko jedne trećine prosjeka EU27, što predstavlja znatno veću razliku nego kod ostalih zemalja zapadnog Balkana, kao što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Smanjenje te razlike u prihodu će biti izazovno, s obzirom na sveukupnu zdravstvenu situaciju, te, što je još značajnije, politički zastoj kojeg pogoršava sadašnja blokada u Predsjedništvu i Vijeću ministara, kao i s obzirom na predstojeće opšte izbore, čije se održavanje očekuje u drugoj polovini 2022.godine.

Kao posljedica političkog zastoja, zemlja se možda neće pridružiti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u novembru 2021. godine, kako je bilo prvobitno planirano. Odbor Centralne banke nije odobren, a i neke druge ekonomske mjere, kao što je smanjenje socijalnih doprinosa, su na čekanju.

Iako se u 2021. očekuje puni oporavak na nivo realnog prihoda iz 2019., ukoliko se političke poteškoće uskoro ne prevaziđu, nije vjerovatno da će ekonomija dostići predpandemijski put rasta“, procjena je Svjetske banke.

Centralna banka BiH (CBBiH), pak, u svom Drugom krugu projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2021. i 2022. godinu, daleko je optimističnija od Svjetske banke i procjenjuje da će ekonomski rast naše zemlje u ovoj i idućoj godini biti snažniji nego što što je krovna bh. finansijska institucija prognozirala u maju.

“Prema aktuelnoj projekciji, u 2021. godini očekuje se rast ekonomske aktivnosti od 5,8 posto, što je za čak 2,4 procentna poena više od projekcije prije šest mjeseci. Projekcija ekonomskog rasta za 2022. je revidirana naviše za 50 baznih poena u odnosu na Prvi krug projekcija iz 2021. godine, do nivoa od 3,9 posto.

Dva su osnovna razloga ovako snažne korekcije projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. godini. U odnosu na zvanične raspoložive podatke iz maja, u momentu izrade Drugog kruga projekcija, pad ekonomske aktivnosti u 2020. je bio revidiran naniže sa -4,3 na -3,2 posto. Kako je pad ekonomske aktivnosti u 2020. usljed pandemije, prema zvaničnim podacima, bio slabiji od inicijalno procijenjenog za 1,03 milijarde KM, tako je i rast u 2021. godini, zbog baznog efekta, bio intenzivniji”, navodi se u obrazloženju Centralne banke, iz kojeg ostaje nejasno kako je uopće moguće nešto revidirati “naniže” sa manje na veću vrijednost (sa -4,3 na -3,2) te na koji način je blaži prošlogodišnji pad BDP-a od očekivanog, odnosno povećanje baze, rezultirao njegovim snažnijim rastom ovoj godini – prema važećoj matematici, trebalo bi biti obrnuto. Bilo kako bilo, iz Centralne banke naglašavaju da je “bazni efekat usljed revizije podataka za 2020. posebno snažan u slučaju investicija”.

“Podaci iz statistike platnog bilansa CBBiH sugerišu da se porast realnih investicija u 2020. odnosi na domaće i investicije sektora vlade. Ostatak od oko 820 miliona KM za koje je revidirana naviše procjena ekonomske aktivnosti u 2021. posljedica je nastavka trenda snažnog oporavka u određenim pokazateljima visoke frekvencije, poput industrijske proizvodnje i izvoza roba, tokom cijele 2021. godine. U najvećoj mjeri, ovaj oporavak je posljedica snažnije nego očekivane strane potražnje tokom cijele 2021. godine, koja se ogleda i u značajnim korekcijama ekonomske aktivnosti u EU naviše.

Konačno, na rast ekonomske aktivnosti u 2021. godini je značajno uticao i snažniji od očekivanog oporavka prihoda od turizma.

Uz ove korekcije projiciranih stopa ekonomske aktivnosti naviše, nivo realnog BDP-a BiH iz 2019. bi mogao biti premašen već krajem 2021. za čak 876 miliona KM (2,53 posto)”, naglašava se u projekcijama CBBiH, u kojima se također ukazuje na rast lične potrošnje u 2021. godini, zasnovanom na pozitivnim pokazateljima vezanim za tržište rada te projiciranom padu broja nezaposlenih, blagom rastu zaposlenosti i prosječne neto plate, kao i povećanju doznaka iz inostranstva.

“U odnosu na prethodni krug projekcija, korigovali smo naviše oporavak lične potrošnje do kraja 2022. godine, prvenstveno usljed snažne revizije zvaničnih podataka za 2019. u drugoj polovini 2021. godine. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, lična potrošnja je nastavila snažno rasti i u prvoj polovini 2021. godine. Projekcija rasta lične potrošnje u 2022. godini je pod značajnim uticajem baznog efekta te očekivanih trendova vezanih za tržište rada, kreditnu aktivnost i doznake iz inostranstva.I dalje smo prilično konzervativni u pogledu trenda u stopi nezaposlenosti, ali i brzine kojom bi se radna snaga iz BiH mogla zapošljavati u EU u kratkom roku.U 2022. godini očekujemo umjereniji rast realne ekonomske aktivnosti, zbog izostanka baznog efekta.Projekcija iz maja 2021. godine je korigovana naviše prvenstveno zbog očekivanja snažnije investicijske aktivnosti, koja je uslovljena visokom stopom ekonomskog rasta u 2021. godini, ali i otklanjanjem prepreka za snažniji ulazak stranih investitora. Ovdje posebno treba istaći konačno imenovanje Komisije za vrijednosne papire FBiH, čime su stvoreni osnovni preduslovi za snažniju aktivnost stranih investitora.S rastom ekonomske aktivnosti, u 2022. godini očekujemo ponovno produbljavanje vanjskotrgovinskog deficita. Međutim, očekujemo da će biti sporije u odnosu na pretpandemijski period zbog nešto bržeg rasta izvoza u poređenju sa rastom uvoza”, sumiraju iz Centralne banke BiH.

Dodirne tačke

Ono u čemu se procjene Svjetske i Centralne banke poprilično podudaraju, jesu inflatorni tokovi u BiH – barem kada je riječ o prelasku iz deflacije u inflaciju.

“Snažnija potrošnja domaćinstava i veće cijene nafte na međunarodnom tržištu povećale su ukupnu godišnju inflaciju u julu na 1,9 procenata.Prošlogodišnja deflacija od 1,1 posto bila je potaknuta uglavnom padom cijena odjeće i prevoza, kao posljedica smanjenja cijena nafte tokom pandemije. Međutim, snažan oporavak usluga prijevoza od aprila 2021. se odražava  na oporavak međunarodnih cijena nafte, koja je porasla s 18 dolara u aprilu 2020. na 75 dolara u julu 2021. godine. Zajedno sa snažnom potrošnjom domaćinstava, od januara se javlja i rast cijena hrane, što za posljedicu ima veću ukupnu inflaciju za 0,4 procenta u periodu januar–juli 2021. godine, za razliku od -0,7 posto u istom prošlogodišnjem periodu. Međutim, kad se uzmu u obzir cijene hrane i energije te administrativno regulirane cijene, kao i cijena duhana, osnovna inflacija u periodu januar–juli 2021. godine ukupno iznosi -0,8 procenata na godišnjem niovu“, računica je Svjetske banke.

“U projekcijskom periodu očekuje se snažniji rast inflacije. Inflatorni šok, na čiju mogućnost smo ukazivali u Prvom krugu projekcija, u 2021. godini se materijalizovao. Iako se čini da je projicirana stopa inflacije od 1,7 posto u 2021. relativno niska, imajući u vidu snažan rast cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, ali i cijena međunarodnog transporta roba, treba imati u vidu da je u BiH u prvom polugodištu i dalje bilježena deflacija. U značajnoj mjeri, zbog ovih deflatornih pritisaka u prvoj polovini 2021. godine, očekujemo jačanje inflatornih pritisaka u 2022. godini.

Projekcije inflacije su konzistentne sa projiciranim trendom u ekonomskoj aktivnosti, cijenama iz terminskih ugovora za energente. Međutim, uprkos trenutno prevladavajućem viđenju da su inflatorni šokovi u Evropi tranzitorne prirode, i dalje postoje rizici snažnijih inflatornih šokova u BiH, posebno u srednjem roku.

Rizici su naročito vezani za cijene električne energije u zemlji i efekte normalizacije monetarne politike Evropske centralne banke (ECB)“, glasi, pak, procjena Centralne banke BiH.

Kada su u pitanju dominantni rizici koji mogu usporiti ekonomski oporavak BiH, Svjetska banka, uz hroničnu političku napetost, u prvi plan stavlja epidemiološku situaciju.

“Produženi negativan uticaj pandemije na domaćem planu može imati negativan uticaj na rast potrošnje i investicija. Drugo, produženi negativan uticaj pandemije u regiji ili ponovno uvođenje ograničenja kretanja, ako se vakcinacija uspori ili se vakcine pokažu neefikasnim protiv novih sojeva virusa, može smanjiti vanjsku potražnju za izvozom zemlje. U oba slučaja, to bi Bosnu i Hercegovinu dovelo na put manjeg rasta u srednjoročnom periodu.Konačno, postojeća politička blokada bi se mogla dalje proširiti na predizborni period, uz negativan uticaj na implementaciju usvojenog programa socio-ekonomskih reformi potrebnih za rješavanje razvojnih izazova zemlje i utiranje puta za pristupanje EU“, zaključuje se u Izvještaju Svjetske banke.

U istom kontekstu ulogu situacije sa pandemijom potenciraju i iz Centralne banke, ali prevashodno u pozitivnom tonu.

“Naša ocjena mogućih odstupanja od trenutne projekcije ekonomske aktivnosti u 2021. je blago pozitivna, jer se može pokazati da su vanredno visoke godišnje stope rasta bh. izvoza obilježile cijelu godinu. Također, može se pokazati i da smo potcijenili oporavak lične potrošnje u tekućoj godini.Od faktora koji bi mogli doprinositi reviziji projekcije ekonomske aktivnosti naviše već u prvom krugu projekcija u 2022. godini, izdvajamo očekivanu znatno višu procijepljenost stanovništva te nastavak trenda snažnog rasta industrijske proizvodnje i oporavka sektora usluga, koji je vezan za dolazak stranih turista.S druge strane, snažan inflatorni šok bi mogao odgoditi oporavak lične potrošnje, što bi bio i efekat novog vala pandemije i ograničavanje kretanja stanovništva. Dodatno, sužavanje fiskalnog prostora bi moglo negativno uticati na javne investicije, a produžavanje perioda slabe ekonomske aktivnosti bi usporavalo kreditnu aktivnost banaka“, potcrtava se u projekcijama Centralne banke BiH.

Rast fiskalnog deficita

Pad prihoda i veća tekuća potrošnja su u 2020. doveli do fiskalnog deficita procijenjenog na 1,8 procenata BDP-a, nakon što je godinu ranije ostvaren suficit od blizu dva posto BDP-a. Kašnjenje implementacije mjera odobrenih u 2020. će se preliti na 2021. i povećati fiskalni deficit na oko tri procenta BDP-a.

Kombinacija djelimičnog oporavka poreznih prihoda, čiji se rast procjenjuje na oko 2,5 procenata u 2021. godini, nakon prošlogodišnjeg pada od 7,5 posto u 2020. godini, te veća potrošnja na robe i usluge, izdvajanja za plate i kapitalne rashode, povećat će sveukupni deficit u 2021. godini.

Finansiranje od međunarodnih finansijskih institucija, naročito alokacija 300 miliona dolara specijalnih prava vučenja od Međunarodnog monetarnog fonda, pomoći će pokrivanju ovih većih finansijskih potreba.

Pandemija je prekinula fiskalnu konsolidaciju koja je bila u toku i koja je dovela do trenda smanjenja javnog duga. Javni dug je smanjen s 42,4 procenta BDP-a u 2016. na 32,8 posto na kraju 2019. godine, a do kraja 2020. je porastao na 37 posto, od čega se približno četiri petine odnosi na vanjski javni dug.

Bez obzira na povećanu ekonomsku aktivnost i rast cijena nafte, deficit tekućeg računa se smanjio na 1,2 procenta BDP-a u prvom kvartalu 2021. u poređenju s 3,2 procenta BDP-a u istom periodu prethodne godine. Uprkos kolapsu investicija i padu potrošnje domaćinstava zbog pandemije, koji je više smanjio uvoz nego izvoz, deficit tekućeg računa se u 2020. nešto povećao, na procijenjenih 3,3, procenta, s 3,2 posto iz 2019. godine“, navodi se u Izvještaju Svjetske banke.

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here