Poduzetništvo žena: One prave razliku

Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.

52

Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezutati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzmaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.

Žene poduzetnice u poslovnom svijetu prisutne su praktično stoljećima, ali do unazad nekoliko decenija uglavnom nisu ozbiljno shvatane, kao ozbiljna konkurencija muškarcima.

Još u 17. stoljeću holandski kolonisti koji su došli na područje današnjeg New Yorka, djelovali su pod matrijarhalnim društvom, u kojem su mnoge žene naslijedile novac i zemlju te su kroz to nasljeđe postale vlasnice kompanija. Jedna od najuspješnijih žena iz tog vremena bila je Margaret Hardenbrook Philipse, koja je bila vlasnica broda i bavila se trgovinom.

Brojne prepreke

Svjetski ratovi su, također, pomogli razvoju žena u poslovnom svijetu, ponajviše zato jer su mnoge žene popunjavale poslove koje su muškarci napustili kako bi služili vojsku. Neke su samo preuzele poslove, dok su druge iskoristile priliku kako bi zasnovale vlastiti biznis. Jedna od takvih bila je Pauline Trigere, koja je 1937. godine osnovala krojačko poduzeće koje je kasnije preraslo u poznatu modnu kuću, a sličan razvojni put imala je i Estée Lauder, koja je radila na proizvodima za ljepotu još od 1946. godine, a danas je  njena kompanija svjetski prepoznatljiv brend.

Međutim, kako je raslo prisustvo i uticaj žena u biznisu, tako se pojačavao i modificirao otpor prema poduzetnicama, koji je najčešće maskiran u tradicionalnu podjelu rodnih uloga u društvu. Osim klasičnih stereotipa, poduzetnice se suočavaju sa nekoliko prepreka koje se odnose na njihovo poslovanje – niži prihodi, spolna diskriminacija, manja finansijska sredstva za poticaje. Uprkos tome, prema posljednjem GEM (Global Entrepreneurship Monitor – Globalni monitor poduezetništva) izvještaju o poduzetništvu žena, koje vodi konzorcij nacionalnih timova pod vodstvom London Business School, a kojim je obuhvaćeno 59 zemalja svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, više od 231 milion žena vodi vlastiti biznis ili je u fazi njegovog pokretanja.

GEM podaci pokazuju da je u našoj zemlji 2,7 posto žena je uključeno u ranu poduzetničku aktivnost (biznis mlađi od 42 mjeseca), što je najlošiji rezultat u regiji Evrope i Centralne Azije, čiji prosjek je šest posto.

Od anketiranih bosanskohercegovačkih poduzetnica, 51,7 posto izjavilo je da je biznis pokrenulo zbog uočene poslovne prilike, dok ih se 46,4 posto na taj korak odlučilo iz nužde. S druge strane, muškarci uglavnom pokreću biznis iz prilike (77,6 posto), a samo u 19,2 posto slučajeva je to plod nužnosti. Ukupno 1,7 posto žena vodi biznis mlađi od tri mjeseca, a 1,1 posto biznis koji postoji između tri i 42 mjeseca. Najveći udio među ženama u BiH koje su vlasnice biznisa u ranoj fazi poduzetničke aktivnosti imaju one starosti između 18 i 34 godine.

Poduzetnički angažman žena u BiH je i ispod prosjeka balkanskog regiona. Posebno loše stavove poduzetnice iskazuju prema novom zapošljavanju unutar njihovog biznisa, dok ih 3,4 posto navodi da je njihov proizvod ili usluga novitet za kupca. Ukupno 10,5 posto ih očekuje internacionalizaciju svog poslovanja u narednom periodu, pri čemu procjenjuju da će najmanje 25 posto njihovih kupaca biti iz inozemstva.

Najveći broj žena u BiH uključenih u ranu poduzetničku aktivnost posluje u djelatnosti trgovine (26,1 posto), poljoprivrede (21,7 posto), djelatnosti pružanja zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga (21,7 posto), djelatnosti pružanja finansijskih, profesionalnih, administrativnih i potrošačkih usluga (17,4 posto) te proizvodnoj i prevozničkoj djelatnosti (13 posto), a nije zabilježena nijedna u ranoj fazi poduzetničke aktivnosti koja je pokrenula biznis iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija!?

U kontekstu uticaja društvenih percepcija, GEM mjeri poduzetničke stavove na način da procjenjuje kako ispitanici vide okolinu u kojoj žive i djeluju, kako doživljavaju sebe te i obim vlastitog straha od neuspjeha koji ih sprečava da pokrenu biznis unatoč uočenim  dobrim poslovnim prilikama. S tim u vezi, samo 11 posto ispitanica u BiH izjavilo je da uočava dobre poslovne prilike u svom okruženju, dok njih 27,5 posto smatra da ima sposobnost za pokretanje biznisa, a čak 58,7 posto zbog straha od neuspjeha ne pokreće vlastiti biznis.

Pozitivan stav prema poduzetništvu kao dobrom izboru karijere ima 64,5 posto žena u BiH, ali u praksi nisu sklone toj vrsti investiranja. Samo 0,4 posto ispitanih žena je do sada uložilo sredstva u neki poduzetnički poduhvat i to mahom u biznis nekog člana svoje porodice.

U naredne tri godine 3,5 posto ispitanih žena u BiH planira pokrenuti vlastiti biznis, što je  izuzetno nizak procent, imajući u vidu da je regionalni prosjek 8,5 posto.

Pritom, većina njih sklonija je samozapošljavanju, odnosno, individualnom pokretanju biznisa kojeg će samostalno voditi i u njemu biti jedini zaposleni (16,7 posto žena u BiH uključenih u ranu poduzetničku aktivnost samostalno su pokrenule i vode biznis bez suosnivača i zaposlenih).

No, žene nisu suočene sa barijerama samo u kontekstu pokretanja vlastitog biznisa i privatnom poduzetništvu općenito, već možda još i više u javnom sektoru, što najvjernije ilustriraju podaci iz analize Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu “ Zastupljenost i angažman žena na liderskim pozicijama u javnim preduzećima u vlasništvu Federacije BiH“.

Javni sektor

U navedenom dokumentu precizira se da 40,5 posto javnih kompanija u FBiH u upravama uopće nema, dok su u samo njih 12 posto ima generalnu direktoricu.

“Podaci za period od 2010. do 2020. godine pokazuju da se procenat žena u upravama povećava, iako je on još uvijek prilično nizak i iznosi ispod 20 posto. Procijenjeno je da je ukupan mandat muškaraca u periodu 2010. do 2020. godine 796 godina, dok su žene na tim pozicijama provele samo 125 godina. Drugim riječima, muškarci su proveli 6,37 puta više vremena u upravama nego žene“, naglašava se u analizi.

Zastupljenost žena u nadzornim odborima, također, je na niskom nivou – broj javnih kompanija u čijim nadzornim odborima nema žena je 35,7 posto, a žene su predsjednice u samo devet posto nadzornih odbora. Procijenjeno je da je ukupan mandat muškaraca u periodu 2010. do 2020. godine trajao 1.099 godina, a žena 6,63 puta manje, odnosno,  195 godina.

U odborima za reviziju žene su mnogo prisutnije nego u upravnim i nadzornim – 60 posto članstva čine žene, a samo tri kompanije nemaju žene u revizijskim odborima, s tim što je tek 19 posto predsjedničkih funkcija pripalo ženama.

Prisustvo žena na pozicijama srednjeg nivoa menadžmenta (u poslovnicama, odjelima i sektorima), ilustrirano je primjerom jedne velike kompanije u vlasništvu Federacije BiH, koja zapošljava 346 menadžera i menadžerica na različitim nivoima i na raznim lokacijama. Zastupljenost žena najviša je na nivou odjela (40 posto rukovodećih pozicija), ali se taj procenat smanjuje kako se one kreću na više hijerarhijske pozicije ka upravnom odboru.

“Pet najvećih barijera sa kojima se žene suočavaju prilikom napredovanja na više menadžerske pozicije su mali broj prilika za napredovanje na više menadžerske pozicije (56 posto), poteškoće u balansiranju porodičnih i poslovnih obaveza (26 posto), viši nivoi menadžmenta preferiraju muškarce u napredovanju (26 posto), nepovoljan ambijent u kompaniji (25 posto) i odsustvo mentorstva (25 posto)“, ističe se u analizi.

Polovina anketiranih žena smatra da nema isti tretman kao muškarci kad se radi o njihovim performansama na poslu, dok procenat žena koje smatraju da se o njima i njihovim kompetencijama nekorektno prosuđivalo zbog njihovog spola iznosi 21,8 posto. Kako se zaključuje u analizi, ostali aspekti organizacijske kulture u javnim preduzećima  uključuju stereotipe o profesionalnim sposobnostima i posvećenosti žena, klimu u kompaniji, posvećivanje pažnje onome što žene govore tokom sastanaka, nivo pripremljenosti muškaraca i žena za sastanke, nivo postignuća u radu da bi se napredovalo na više pozicije i prisustvo agresivnosti.

Relativno nizak procenat žena – 5,4 posto, smatra da su bile diskriminirane zbog svog spola tokom karijere. Međutim, 27,3 posto žena zapazilo je da se, tokom svoje karijere, ambiciozne žene sputavaju u naporima da napreduju na više pozicije.

No, unatoč tome što su svi raspoloživi podaci o učešću žena u poslovnim aktivnostima u BiH, bilo da se radi o privatnom ili javnom sektoru, prilično poražavajući, kao kakva-takva utjeha može poslužiti činjenica da situacija nije puno bolja ni u zemljama sa neuporedivo jačom ekonomijom i razvijenijim demokratskim principima, posebno onim vezanim za rodnu ravnopravnost. Između ostalog, časopis Fortune u svom posljednjem  godišnjem Fortune 500 popisu ističe da broj žena na čelu najvećih američkih korporacija dostigao novi rekord – od 500 kompanija sa te liste, 37 njih na čelu ima izvršnu direktoricu, što u procentima iznosi svega 7,4 posto, s tim što samo tri direktorice nisu bjelkinje, a nijedna nije Afroamerikanka.

Žene savladavaju izazove

Pa ipak, skoro pa uinat do sada napisanom, činjenica je da pozitivnih pomaka, kada je u pitanju BiH, ima. Unatoč svim izazovima koje je donijela pandemijska godina, kao i „standardnim“ rodnim predrasudama, koje često sprečavaju žene u ostvarivanju poduzetničkih kapaciteta, poduzetnice se bore savladati – i u tome uspijevaju – i jedan i drugi izazov. Najmoćnije žene u upravljačkim strukturama kompanija u BiH imaju veliki značaj u transformaciji privrede i društva i svojom inovativnošću i kreativnošću, potvrđuju sposobnost da upravljaju i vode, nerijetko i puno uspješnije nego neke muške kolege. Da su menadžerice značajan faktor bh. ekonomije govore podaci Poslovnih novina, na osnovu analiza koje je uradio LRC, za projekt 100 najvećih u BiH u 2020. godini.

I za 2020. godinu analiziralo se oko 750 rangiranih kompanija u 100 najvećih, od tog broja analizirano je koliko rangiranih firmi u 100 najvećih po svim kriterijima vode žene.

Dobijeni rezultati analize daju osnovu za zaključak da su kompanije koje su vodile žene, uspjele preživjeti prvu pandemijsku godinu, jer ih je na kraju 2020. bilo samo dvije manje u odnosu na 2019. godinu. Naime, isto istraživanje za 2020. godinu je pokazalo postojanje 114 kompanija koje su vodile žene i to 69 u Federaciji BiH, 38 u Republici Srpskoj i sedam u Brčko distriktu (BD) BiH. Zanimljiv je svakako primjer Distrikta Brčko za koji statistaika bilježi porast od 600 posto (sa jedne na sedam kompanija) u odnosu na godinu prije, kao i da se broj takvih kompanija u RS-u nije smanjivao, dok ih je u FBiH osam manje

Prihodi bh. kompanija koje vode žene su prošle godine u odnosu na godinu prije pali za 21 posto, sa četiri na 3,1 milijardu KM. Prihodi tih kompanija koje posluju u FBiH su pali za 25 posto, sa 3,1 na 2,3 milijarde KM, a u Republici Srpskoj za devet posto, sa 863,1 na 785,4 miliona KM. Rast prihoda bilježe samo preduzeća koja posluju na području Brčko distrikta i za 1.110 posto, sa 3,6 miliona na 43,5 miliona KM.

U skladu sa ovim su i podaci o dobiti bh. kompanija koje vode žene. Dobit tih kompanija je prošle godine u odnosu na predpandemijsku godinu manja za 43 posto, sa 424,9 miliona KM na 243 miliona KM. Najveći pad dobiti bilježe kompanije koje posluju u FBiH i to za 54 posto, sa 337,5 miliona KM na 154,8 miliona KM. Pad dobiti kompanija u Brčko Distriktu je iznosio 41 posto, sa 3,6 na 2,1 milion KM, ali je zanimljivo da su kompanije na čijem su čelu žene u Republici Srpskoj prošle godine zabilježile porast dobiti za tri posto, sa 83,7 miliona KM na 86 miliona KM.

Prošla godina se značajno odrazila i na izvoz kompanija kojima rukovode žene. Pad izvoza tih kompanija u cijeloj BiH je 45 posto, sa milijardu KM koliko je iznosio 2019. na 582 miliona KM. U ovom segmentu poslovanja najveći pad bilježe kompanije iz FBiH i on iznosi 47 posto, sa 768,2 na 406,4 miliona KM, slijede kompanije iz RS-a s padom izvoza od 39 posto, sa 289,7 na 175,4 miliona KM. Rast izvoza je zabilježen tek u Brčko distriktu i to sa skromnih 2.667 KM na 76.377 KM.

Broj zaposlenih u bh. kompanijama koje vode žene prošle godine je smanjen za 15 posto, sa 17.390 na 14.704. U FBiH je broj zaposlenih manji za 16 posto s obzirom na to da je 2019. u tim kompanijama radilo 14.319 radnika, a na kraju prošle godine 11.957. U RS-u je u tim kompanijama prošle godine radilo 15 posto manje radnika u odnosu na godinu prije, odnosno broj radnika je sa 3.051 smanjen na 2.595. Samo kompanije u Brčko distriktu bilježe veliki porast broja zaposlenih, sa 20 na 152, što je povećanje od 660 posto

Nužna sistemska podrška razvoju poduzetništva žena

Bosna i Hercegovina nema državnu strategiju razvoja poduzetništva žena, dok na nivou entiteta postoje određeni akcioni planovi koji manje-više predstavljaju samo mrtvo slovo na papiru. Takav je i federalni Akcioni plan za razvoj poduzetništva žena za period 2018-2020. godine, koji je, kako se objašnjava u samom dokumentu, “pripreman tako da može poslužiti za bolju pripremu novog strateškog dokumenta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji BiH za period 2021-2027. godina“.

“Na osnovu ostvarenih uvida u stanje poduzetništva žena i obavljenih konsultacija sa ključnim akterima koji mogu doprinijeti njegovom razvoju, predlažu se sljedeći ciljevi čijem ostvarivanju Akcioni plan za razvoj poduzetništva žena u Federaciji BiH za period 2018. – 2020. godina treba da doprinese:

-Unaprijediti analitičke osnove za praćenje i poticanje razvoja poduzetništva žena;

-Osigurati sistemsku podršku razvoju poduzetništva žena;

-Jačati promociju i povezivanje poduzetnica.

Trenutno stanje analitičkih osnova za praćenje i poticanje poduzetništva žena je takvo da ne omogućuje kvalitetno upravljanje razvojem ove, sve važnije oblasti poduzetničkog djelovanja. Ostvarenje ovog cilja treba postepeno da stvori pretpostavke za kvalitetnije upravljanje, na osnovu redovno prikupljanih podataka koji pouzdano prikazuju učešće poduzetnica u poslovanju, stanju ekonomije na svim nivoima u Federaciji BiH, te korištenju programa i sredstava podrške od strane poduzetnica.

Dosadašnja podrška poduzetnicama i razvoju njihovog poslovanja bila je više prepuštena slučaju i pojedinačnim, pretežno projektnim inicijativama. Ovim akcionim planom prelazi se na sistemsku podršku razvoju poduzetništva žena, uključujući i finansijsku i nefinansijsku, pretežno stručnu podrškui obrazovanje, kako bi se osigurao stabilan rast broja poduzetnica i rast poslovanja subjekata koje one pokreću i vode“, navodi se, između ostalog, u federalnom Akcionom planu, čiji je stepen realizacije otprilike jednak nuli.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here