Zaštitite se od proljetnih alergija

Dolaskom proljeća velik dio populacije susreće se sa simptomima peludnih alergija kojima je teško stati na kraj. Ipak postoje neki načini uz pomoć kojih možete ublažiti alergijske reakcije i „preživjeti“ proljeće.

11

Na kraju zime s prvim danima proljeća u ambulantama porodične medicine pomalo se smanjuje broj oboljelih od gripe i virusnih infekcija dišnih puteva, a počinju se javljati oboljeli sa simptomima proljetne alergije.Zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku uslijed cvjetanja biljaka najjača je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Peludna hunjavica je sezonska alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Procjenjuje se da svaki deseti čovjek ima peludnu hunjavicu.Osim sezonskih alergija postoje i cjelogodišnje alergije koje su najčešće uzrokovane alergijskom reakcijom na grinje iz kućne prašine, spore plijesni i životinjske dlake.

Alergije kroz godišnja doba

Sezona peludi traje nekoliko mjeseci vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku, a izlaganje je teško izbjeći. U pravilu biljke cvjetnjače proizvode male količine peludi koje se prenose kukcima, pčelama i pticama, dok ostale biljke koje nemaju mirisne,šarene cvjetove kojima bi privlačile kukce proizvode velike količine peludi i  oprašuju se  uz pomoć vjetra koji raznosi peludna zrnca na velike udaljenosti. Peludna zrnca tih biljaka izazivaju alergijske reakcije kod ljudi.

Najčešći uzročnici alergijskih reakcija su peludi trava, drveća i korova.Sezona oprašivanja počinje već u kasnu zimu i rano proljeće. Krajem februara počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, a zatim vrbe i brijesta. Na njih se u martu nadovezuje cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U prvim proljetnim mjesecima najjače alergogeno djelovanje imaju lijeska i breza. U maju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta, juni i juli.Ljetni i kasno ljetni alergeni su peludi raznih korova,posebno ambrozije.

Većina alergija razvija se u djetinjstvu, te je sklonost alergijama nasljedna. Ako jedan od roditelja ima alergiju 25 posto su šanse da i njegov potomak ima istu sklonost,a ako oba roditelja imaju alergiju šanse da i njihov potomak razvije alergiju tokom života je od 75 do 80 posto.

Simptomi alergijskih bolesti gornjih dišnih puteva su svrbež nosa,očiju ili usta,otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos,pojačana vodenasta sekrecija iz nosa, kihanje i kašljanje.Ponekad su otečeni kapci, crvene i suzne oči (alergijski konjuktivitis), te smanjen ili čak potpuni gubitak čula mirisa.

Najčešći simptomi alergijske reakcije donjih dišnih puteva su suh, podražajni kašalj, osjećaj težine i pritiska u prsima, otežano disanje, zviždanje pri disanju, otežano podnošenje napora.

Kod težih oblika bolesti uzrokovanih jakom senzibilizacijom sluznice dišnih puteva može doći do razvoja alergijske astme posebno u mlađoj  životnoj dobi.

Klinička slika i vrijeme pojave simptoma praćenjem peludnog kalendara pomoći će u postavljanju dijagnoze alergije. Kada se smire simptomi bolesti potrebno je utvrditi uzrok alergije različitim testiranjima i pretragama, a to su: alergološko kožno testiranje na inhalacijske alergene, tzv.Prick test kod kojeg se potencijalni alergeni unose u ili na kožu, te se mjeri  lokalna reakcija na koži, krvni testovi kojim se određuje ukupna količina imunoglobulina IgE (RIST) i specifičnih IgE antitijela za pojedine alergene (RAST),tecitološki pregled iskašljaja ili brisa nosa na eozinofile.

Kod sumnje na razvoj alergijske astme potrebna je i pulmološka obrada:spirometrija kojom se ispituje plućna funkcija: postojanje suženja dišnih puteva i otežano proticanje zraka kroz njih,radiološka dijagnostika i testovi provokacije s metakolinom ili suhim zrakom kojim se potvrđuje preosjetljivost dišnih puteva.

Ublažavanje simptoma proljetnih alergija

Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti.

Prvi i najčešće propisivani lijekovi  su antihistaminici –  protuupalni lijekovi koji sprečavaju djelovanje histamina odgovornog za pojavu simptoma kod alergijskih reakcija. Antihistaminici novije generacije nemaju sedativno djelovanje, primjenjuju se jednom dnevno. Budući da imaju trenutno djelovanje mogu se primjenivati kada se simptomi već pojave. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice.

Uz antihistaminike glavni lijekovi za kontrolu alergijskog rinitisa su intranazalni kortikosteroidi. Potrebno ih je primjenjivati tokom očekivane sezone peludne hunjavice, te najmanje dvije do tri sedmice prije očekivanih tegoba. Primjenjuju se u obliku spreja jedan do dva puta na dan, jedan do dva potiska u svaku nosnicu tako da je vrh pumpice usmjeren prema sredini nosnice. Prije aplikacije lijeka nos treba dobro ispuhati.

Kod alergijske astme koriste se inhalacijski kortikosteroidi. Pripravci fiziološke otopine, slane vode i hipertonične otopine morske soli koriste se za vlaženje sluznice i ispiranje alergena sa sluznice nosa. Mogu se upotrebljavati više puta dnevno, neograničeno dugo, posebno se savjetuje obilno ispiranje nosa fiziološkom otopinom.

Za dugotrajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se u određenim vremenskim razmacima unose u kožu razrijeđeni alergeni jednom do dva puta sedmično. Doza alergena se  postepeno  povećava, čime se bolesnik postepeno navikava na određene alergene. Ova metoda liječenja je posebno uspješna kod mladih osoba,a liječenje treba započeti već u jesen kako bi se razvio imunitet prije sezone cvatnje, a sam postupak liječenja traje od tri do pet godina.

Postoje i prirodna sredstva koji jačaju odbrambeni sistem organizma, to su vitamin C, cink i kalcij, te probiotik Lactobacillus casei. Vitamin C smanjuje nivo histamina i time smnajuje alergijsku reakciju. Cink jača imunološki sistem i pomaže da ne dođe do alergijske reakcije, te kalcij regulira propusnost krvnih žila, te tako ublažava alergijsku reakciju.  U prehrani se savjetuje povećani unos đumbira, zelenog čaja,sjemenki suncokreta, grčkog jogurta  i plave ribe jer je bogata omega 3 masnim kiselinama koje imaju protuupalno djelovanje.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here