Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, naša zemlja u 2020. godini ostvarila je ukupan obim razmjene robe u vrijednosti od 28.040.378.000 KM, od čega se na izvoz odnosi 10.825.649.000 KM, a na uvoz 17.214.729.000 KM. U odnosu na prethodnu godinu, obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine smanjen je za 3,6 milijardi KM ili 12 posto. Pad izvoza za 1,04 milijarde KM i uvoza za 2,66 milijardi KM rezultiralo je smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 6,4 milijarde KM.
Kako pojašnjavaju iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, pad izvoza je rezultat smanjenog plasmana robe u sve zemlje sa kojima obavljamo vanjsku trgovinu, osim Turske i Švicarske. Izvoz u Italiju smanjen je za 285 miliona KM ili 21,7 posto, u Srbiju za 171 milion KM ili 12,3 posto, u Austriju za 84 miliona KM ili 7,7 posto, u Njemačku za 51 milion KM ili tri posto, u Hrvatsku za 23 miliona KM ili 1,6 posto…
Uvoz je smanjen iz svih vanjskotrovinskih partnera, a procentualno najviše iz Hrvatske (za 608 miliona KM ili 17,3 posto), Italija (258 miliona KM ili 15,3 posto), Slovenije (228 miliona KM ili 12,8 posto), Srbije (274 miliona KM ili 9,9 posto) i Njemačke (170 miliona KM ili 9,6 posto).
Vanjskotrgovinski suficit ostvaren je sa Austrijom i Njemačkom, sa Italijom i Slovenijom imamo pokrivenosti uvoza izvozom veću od polovične, dok je sa ostalim zemljama ta pokrivenost na nivou nižem od 50 posto.
Glavni partneri
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH i dalje je Evropska unija, koja učestvuje u 72,8 posto bosanskohercegovačkog izvoza i 69,0 posto uvoza. Na tržište EU u prošloj godini izvezeno je robe u vrijednosti od 7.774.913.000 KM (za 14,3 posto manje nego u 2019.), dok je uvoz iznosio 11.582.890.000 KM (za 9,11 posto manje u odnosu na prethodnu godinu).
Najznačajniji pojedinačni bh. vanjskotrgovinski partner iz EU je Hrvatska, s kojom je u 2020. ostvarena obim robne razmjene od 4,33 milijarde KM, od čega 1,42 milijarde KM izvoza i 2,90 milijardi KM uvoza, uz pokrivenost uvoza izvozom od 41 posto. U vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom, najveći pad ostvaren je u izvozu ruda i metala, odnosno uvozu mineralnih goriva – takvom rezultatu na uvoznoj strani značajno je doprinijela činjenica da su cijene nafte i naftnih derivata tokom 2020. godine bile na rekordno niskim nivoima.
U strukturi izvoza u Hrvatsku u 2020. dominirali su električna energija (212 miliona KM), dijelovi obuće (60 miliona KM), hula-hop čarape (58 miliona KM), tkanine i sjedala (po 56 miliona KM), dok su iz te zemlje u BiH najviše uvoženi naftna i bitumenska ulja (651 milion KM), čokoladni proizvodi (98 miliona KM), električni generatorski agregati (86 miliona KM), šećer (57 miliona KM) i portland cement (56 miliona KM).
Drugi najznačajnji partner BIH u 2020. bile su zemlje CEFTA regije, sa učešćem od 16,8 posto izvoza i 16,4 posto uvoza. Na CEFTA tržište iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 1,81 milijarde KM (godišnje smanjenje od 11,80 posto), dok je vrijednost uvoza iznosila 2,77 milijardi KM (smanjenje od 9,2 posto). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,05 posto, pri čemu je BiH ostvarila suficit sa svim CEFTA zemljama osim sa Srbijom, gdje je pokrivenost uvoza izvozom pala na 48,7 posto.
Srbija je i najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regije. U tu zemlju lani smo izvezli robu u vrijednosti od 1,22 milijarde KM, za 12,34 posto manje u odnosu na 2019. godinu, a iz nje uvezli robe u vrijednosti od 2,51 milijarde KM, uz godišnji pad od 9,87 posto.
U Srbiju smo najviše izvozili koks i polukoks od uglja (132 miliona KM), električnu energiju (131 milion KM), toplo valjanu željeznu žicu (76 miliona KM), drvo (72 miliona KM) i konstrukcije (42 miliona KM), dok smo iz te zemlje kupovali prvenstveno naftna i bitumenska ulja (183 miliona KM), hljeb i ostale pekarske proizvode (66 miliona KM), preparate za ishranu životinja (63 miliona KM), suncokretovo ulje (56 miliona KM) i kukuruz (52 miliona KM).
Među ostalim tržištima, glavni vanjskotrgovinski partner BiH bila je Turska, s kojom je u 2020. ostvarena robna razmjena vrijedna 1,09 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi više od 316 miliona KM (povećanje za 6,73 posto u odnosu na 2019.), a na uvoz oko 782 miliona KM (smanjenje za šest posto), uz pad pokrivenosti uvoza izvozom na 40,4 posto.
Na tržište Turske u 2020. najviše smo izvezli jestivog ulja (82 miliona KM), otpadaka i lomljavina od željeza ili čelika (44 miliona KM), sjedala (34 miliona KM), goveđeg mesa (25 miliona KM) te kraft papira i kartona (16 miliona KM), dok je u suprotnom smjeru plasirano najviše bakrenih ploča, limova i traka (26 miliona KM), T majica (23 miliona KM), šipki i profila od aluminija (19 miliona KM), agruma (17 miliona KM) te tepiha i ostalih tekstilnih podnih prekrivača (14 miliona KM).
Sektorska struktura
Kada je riječ o sektorskoj stukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH, metalna industrija u 2020. ostvarila je izvoz u ukupnoj vrijednosti od 4.010.948.066 KM, što je za 485.459.419 KM ili 11 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je vrijednosno najviše smanjen izvoz aluminija, željeza i čelika te dijelova za vozila.
Izvoz željeza i čelika smanjen je u gotovo sva najznačajnija izvozna tržišta, a najviše u Srbiju. Izuzetak je Rumunija, u koju je izvoz željeza i čelika povećan za 10.490.710 KM u odnosu na 2019. godinu.
Izvoz vozila i dijelova vozila, pak, smanjen je za 54.001.706 KM ili 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 356.739.104 KM i to u sva najznačajnija izvozna tržišta, a najviše u Njemačku (za 15.626.506 KM), koja je unatoč tome i dalje najveći kupac te vrste bh. proizvoda.
Namjenska industrija je u 2020. ostvarila izvoz smanjen za 50.296.601 KM ili 24 posto u odnosu na 2019. godinu, u ukupnom iznosu od 162.636.214 KM. Izvoz namjenske industrije smanjen je prema skoro svim partnerima, a najviše prema Saudijskoj Arabiji (za 50.916.816 KM ili 71 posto u odnosu na 2019.). Egipat je bio glavno izvozno tržište, a slijedili su ga Sjedinjene Američke Države i Turska, tako da se na te tri zemlje odnose 53 posto prošlogodšnjeg izvoza bh. namjenske industrije.
Izvoz proizvoda klasificiranih u grupu Nuklearni reaktori, kotlovi i mašine smanjen je za 48.694.773 KM ili pet posto, na 845.601.035 KM. Unatoč tom padu, po ostvarenoj vrijednosti izvoza to je u prošloj godini bila glavna bh. izvozna roba.
U istom periodu, metalski sektor ostvario je uvoz u ukupnoj vrijednosti od 5.806.638.203 KM, što je manje za 808.316.062 KM ili 12 posto u odnosu na 2019. godinu. Vrijedosno je najviše smanjen uvoz vozila i njihovih dijelova – za 380.664.244 KM ili 26 posto u odnosu na 2019. godinu. Iz svih najznačanijih uvoznih tržišta je smanjen uvoz automobilske industrije, a najviše iz Njemačke (za 112.701.426 KM) i Slovenije (za 82.433.026 KM).
Prema izvještaju VTK BiH, u 2020. znatno je smanjen uvoz nuklearnih reaktora, mašina i kotlova – za 235.564.544 KM ili 14 posto u odnosu na 2019. godinu, na 1.441.766.910 KM. “Smanjen je uvoz nuklearnih reaktora, mašina i kotlova iz svih najznačajnjih uvoznih tržišta, a najviše iz Hrvatske (za 58.306.333 KM) i Italije (za 52.982.122 KM) “, preciziraju iz VTK.
Domaća tesktilna industrija u 2020. je ostvarila izvoz u ukupnoj vriijednosti od 1.365.789.276 KM, što je za 213.187.195 KM ili 14 posto manje u odnosu na 2019. godinu.
Ubjedljivo najviše je smanjen izvoz obuće i odjeće te njihovih dijelova. Izvoz obuće i dijelova za obuću pao je za 115.609.993 KM ili 15 posto, na 643.883.670 KM. Najizraženije je smanjen izvoz u Italiju, gdje je plasirano obuće i dijelova za obuću u vrijednosti od 262.780.338 KM, za 79.761.835 KM manjoj nego u 2019. godini.
Odjeće i njenih dijelova izvezeno je u ukupnoj vrijednosti od 254.342.122 KM, za 82.890.630 KM ili 25 posto manjoj u odnosu na 2019. godinu. Najveći pad zabilježen je na tržištu Njemačke, gdje je izvoz smanjen za 102.731.954 KM, na 37.602.888 KM.
S druge strane, značajno je povećan izvoz odjeće i dijelova odjeće u Hrvatsku, koji je dostigao vrijednost od 98.212.629 KM, što je povećanje za 91.622.446 KM u odnosu na 2019. godinu, usljed kojeg je ta zemlja pretekla Njemačku i postala glavno izvozno tržište za odjeću i dijelove odjeće iz BiH.
Vrijednost uvoza proizvoda i poluproizvoda tekstilne industrije u 2020. iznosila je 1.749.208.044 KM, za 262.165.113 KM ili 13 posto manje u odnosu na 2019. godinu.
Vrijednonosno je najviše smanjen uvoz kože te odjeće i obuće i njihovih dijelova. Sirove i sitne kože smo uvezli u vrijednosti od 226.138.620 KM, za 68.888.238 KM ili 23 posto manje nego godinu ranije. Evidentirano je smanjenje uvoza kože iz svih najznačajnijih uvoznih tržišta, a najviše iz Italije (za 22.156.685 KM).
Obuće i dijelova za obuću smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 299.771.247 KM, što je manje za 66.633.136 KM ili 18 posto u odnosu na 2019. godinu. Uvoz je smanjen iz gotovo svih top uvoznih tržišta, posebno iz Italije (za 21.393.457 KM).
Odjeće i dijelova za odjeću je uvezeno u ukupnoj vrijednosti od 202.988.577 KM, što je manje za 51.916.213 KM ili 20 posto u odnosu na 2019. godinu. Iz svih top uvoznih zemalja smanjen je uvoz, a unatoč padu od 15.423.777 KM u odnosu na 2019. godinu. i dalje najviše odjeće uvozimo iz Turske.
Izvoz u oblasti agro i prehrambene industrije lani je dostigao vrijednost od 907.713.456 KM, što je za 56.031.777 KM ili sedam posto više u odnosu na 2019. godinu, čemu je je najviše doprinijelo povećanje izvoza mesa i njegovih prerađevina na 40.208.580 KM, za 23.749.025 KM ili 144 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Tom povećanju je u najvećoj mjeri doprinio izvoz goveđeg mesa u Tursku, u ukupnoj vrijednosti od 25.091.761 KM. Povećan je i izvoz mesnih prerađevina – za 33.193.195 KM ili 60 posto u odnosu na 2019. godinu, na 89.825.270 KM. Prema svim najznačajnijim izvoznim tržištima je povećan izvoz mesnih prerađevina, a najviše u Hrvatsku (za 9.225.523 KM), Kosovo (izvoz vrijedan 7.892.601 KM – u 2019. godini nije bilo izvoza zbog kosovske blokade) i Srbiju (za 5.255.664 KM).
S druge strane, najveća smanjenja su evidentirana kod izvoza pića i alkohola te mlijeka i njegovih prerađevina.
U 2020. agro i prehrambena industrija BiH ostvarila je uvoz u ukupnoj vrijednosti od 3.078.409.357KM, što je manje za 151.840.798 KM ili pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Vrijedonosno je najviše smanjen uvoz mesa, pića i alkohola te ulja biljnog i životinjskog porijekla.
Uvoz mesa je smanjen za 43.356.270 KM ili 14 posto u odnosu na 2019. godinu, na 263.738.192 KM. Smanjenje se odnosi na sva najznačajnija uvozna tržišta, a prvenstveno na Austriju (za 22.454.512 KM).
Uvoz pića i alkohola smanjen je za 48.791.193 KM ili 14 posto, na 309.272.981 KM. Smanjenje se u najvećoj mjeri odnose na uvoz vode, iako je bilans vanjskotrgovinske razmjene tom vrstom robe i dalje nepovoljan. Smanjen je i uvoz piva, ali je pokrivenost uvoza tog proizvoda izvozom i dalje na simboličnom niovu od 3,5 posto.
Drvna industrija lani je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od 1.301.348.125 KM, za 16.822.560 KM ili jedan posto manji u odnosu na 2019. godinu. Povećan je izvoz namještaja za 21.106.889 KM ili četiri posto, dok smanjenje izvoza uglavnom podrazumjeva drvo za ogrijev, tako da se taj pad ustvari može tumačiti kao pozitivan trend.
Uvoz drvne industrije je smanjen za 50.512.691 KM ili 12 posto, na 377.560.385 KM. Namještaj smo uglavnom uvozili iz Srbije, Turske i EU.
