Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih devet mjeseci 2020. godine iznosio je 20,4 milijarde konvertibilnih maraka i smanjen je za 3,5 milijardi KM ili 15 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Kako se precizira u VTK analizi vanjskotrgovinske razmjene u periodu januar – septembar 2020., vrijednost izvoza iz BiH iznosila je 7,8 milijardi KM, uz smanjenje od 1,1 milijardu KM ili 13 posto. Istovremeno, uvoz je dostigao vrijednost od 12, 6 milijardi KM, za 16 posto, odnosno 2,4 milijarde KM manju nego u istom periodu prošle godine.
Ukupan vanjskotrgovinski deficit smanjen je za 20 posto, na 4,8 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je za dva procentna boda, na 62,1 posto.
Izvoz iz BiH u posmatranom periodu smanjen je prema gotovo svim tržištima, a procentualno najviše u Italiju (za 28,5 posto) i Srbiju (15,6 posto), koje su, unatoč tome, ostale u vrhu liste glavnih bosankehercegovačkih izvoznih tržišta, koju i dalje prevodi Njemačka, u koju je za devet mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 1,2 milijarde KM.
EU najveći trgovinski partner
Na uvoznoj strani, gdje je također zabilježen opći trend pada, najveće usporavanje odnosi se na Hrvatsku (19,7 posto), čiji proizvodi, međutim, još uvijek dominiraju u bh. uvozu, sa udjelom od 17 posto, vrijednim 2,1 milijardu KM.
Regionalno posmatrano, najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH i u 2020. je Evropska unija, koja u ukupnom obimu vanjskotrgovinske razmjene BiH sudjeluje sa 69 posto. Za devet ovgodišnjih mjeseci u EU smo izvezli robu u ukupnoj vrijednosti od 5,6 milijardi KM (za 12,5 posto manje u odnosu na isti period prethodne godine), a iz nje uvezli proizvode vrijedne 8,3 milijarde KM (za 17 posto manje u odnosu na period januar – septembar 2019.). Pokrivenost uvoza izvozom s EU iznosila je 67,1 posto.
Glavni pojedinačni bh. vanjskotrgovinski partner iz EU je Hrvatska, s kojom je dosadašnji obim razmjene u 2020. iznosio 3,16 milijardi KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od oko 50 posto. U bh. izvozu na hrvatsko tržište dominira električna energija (168 miliona KM), praćena dijelovima obuće (46 miliona KM), tkaninama (43 miliona KM), hula-hop čarapama (41 milion KM) i obrađenim drvetom (40 miliona KM), dok su u uvozu neprikosnovena naftna i ulja od bitumenskih minerala (497 miliona KM), koju sa duboke distance slijede čokoladni proizvodi (64 miliona KM), cement (43 miliona KM), telefonski aparati (41 milion KM) i hula-hop čarape (35 miliona KM).
Na CEFTA regiju odnosi se 17 posto ukupnog bh. izvoza, a za devet mjeseci tekuće godine na ta tržišta plasirali smo robu u vrijednosti od 1,3 milijarde KM, za 15 posto mane u odnosu na isti prošlogodišnji period, uz pokrivenost uvoza izvozom od 64 posto i vanjskotrgovinski suficit sa svim zemljama osim Srbije i Moldavije. Najznačajniji CEFTA vanjskotgovinski partner BiH je Srbija, u koju smo u 2020. izvezli robu vrijednu 878 miliona KM (za 15 manje u odnosu na prvih devet mejseci 2019.), prvenstveno koks i polukoks od uglja (106 miliona KM), električnu energiju (95 miliona KM), toplo valjanu žicu (55 miliona KM), obrađeno drvo (50 miliona KM) i konstrukcije (26 miliona KM). Bh. uvoz iz Srbije, pak, vrijedio je 1,85 milijardi KM (smanjenje od 10 posto), s fokusom na naftna i ulja od bitumenskih minerala (132 miliona KM), sjeme suncokreta (52 miliona KM), preparate za prehranu životinja (49 miliona KM), pekarske proizvode (48 miliona KM) i kukuruz (29 miliona KM).
Od ostalih tržišta, vrijedna spomena je Turkska, sa kojom smo ostvarili ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 763 miliona KM, od čega se 552 miliona KM odnose na uvoz, te Kina, odakle smo uvoz “težak“ 370 miliona KM izvozom od oko 19 miliona KM pokrili tek sa simboličnih pet posto.
Kada je riječ o sektorskoj strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH u prvih devet mjeseci 2020., u metalskom sektoru evidentno je značajno reduciranje vanjskotrgovinske razmjene, što je rezultat smanjenja izvoza (za 544.300.748 KM) i uvoza (za 799.306.473 KM) od po 16 posto u odnosu na isti period prethodne godine, pri čemu je najuočljiviji drastičan pad izvoza sirovog alumininja od čak 96 posto.
Sličan trend je i u tekstilnoj industriji, gdje je ukupan obim razmjene sa svijetom smanjen za 415 miliona KM. U tom sektoru, izvoz je smanjen za 14 posto, na oko milijardu KM, a uvoz za 16 posto, na 1,3 milijarde KM.
U drvnoj industriji, pak, izvoz je smanjen za sedam posto, na 1,2 milijarde KM, dok je uvoz pao za 16 posto, na oko 385 miliona KM.
Rast izvoza agroindustrijskog sektora
Agroindustrijski sektor jedini je svijetli izuzetak u smislu rasta izvoza od oko pet posto, na 674,8 miliona KM, koji je, međutim, nedovoljan da ozbiljnije ublaži bh. deficit koji u tom segmentu bh. vanjskotrgovinske razmjene iznosi više od 1,6 milijardi KM, uprkos smanjenju uvoza za oko 112 miliona KM ili pet posto. Kakvom-takvom poboljšanju vanjskotrgovinske statistike u ovoj oblasti doprinio je prvenstveno rast izvoza mesa za 93 posto.
U mljekarstvu je i dalje glavni problem činjenica da se naš izvoz zasniva na UHT steriliziranom mlijeku, koje ima najnižu tržišnu vrijednost, dok su glavne uvozne stavke sir, skuta, jogurt, kefir i maslac, odnosno, mliječne prerađevine sa daleko većom tržišnom vrijednošću. Unatoč očekivanjima da će korona kriza smanjiti bespotrebni uvoz artikala za kojima sve potrebe možemo pokriti domaćom prizvodnjom, u vanjskoj trgovini vodom i sokovima i u ovoj godini iznosi skoro 84 miliona KM, dok su pivari i dalje najugroženiji pripadnici ovog sektora, sa vabnjskotrgovinskim deficitom od 77,2 miliona KM i pokrivenošću uvoza izvozom od zanemarivih 3,6 posto.
