| Ministri finansija eurozone ponovo su se prihvatili dorade evropskog mehanizma zaštite od dužničke krize, potaknuti eksplozijom državne potrošnje i zaduživanja kojima vlade pokušavaju ublažiti posljedice pandemije koronavirusa. |
| Načelni dogovor o proširenju ovlasti Evropskog mehanizma stabilnosti (ESM), koji osigurava pomoć zaduženim zemljama eurozone, postignut je prije gotovo godinu dana, a ministri će početkom iduće sedmice vjerojatno postići konkretan sporazum, nagađa Reuters.
“Cilj je konačno postići dogovor o izmjeni povelje o ESM-u i o ranijoj uspostavi jamstvenog mehanizma u sklopu Jedinstvenog fonda za likvidaciju (banaka)”, objašnjava dužnosnik eurozone koji je sudjelovao u pripremama sastanka. Povelja o ESM-u bit će izmijenjena kako bi se smanjio rizik da ulagači pokušaju izvući što veću zaradu u slučaju restrukturiranja državnih dugova i kako bi se fondu osigurao veći manevarski prostor za posredovanje između država i ulagača. Izmjene će također omogućiti ESM-u da posuđuje novac fondu za likvidaciju banaka u eurozoni, u slučaju da njegovi izvori presuše u eventualnoj većoj bankovnoj krizi. Rad da izmjenama obustavljen je prošle godine zbog političkih prepreka u pojedinim zemljama, ali stvari su se promijenile nakon izvještaja o rizicima u bankovnom sektoru koje su izradili Evropska središnja banka (ECB), Evropska komisija i Evropska agencija za banke, objašnjavaju. Nevolje na pomolu Fokus je dodatno izoštrila pandemija covida 19, zbog koje je Evropa pala u recesiju i ojačao je rizik finansijske krize, dodaju. “Pandemija je apsolutno udahnula život procesu. Svima je odjednom sinulo da su nove finansijske i bankovne nevolje i te kako moguće i da se moramo za njih pripremiti”, kazao je jedan neimenovani dužnosnik eurozone. Mijenjaju se mjere s naglaskom na dublju ekonomsku integraciju eurozone i paralelno se izrađuje plan o evropskom mehanizmu osiguranja depozita (EDIS), o kojem će ministri raspravljati u ponedjeljak. “(…) treba odraditi još ogroman tehnički posao (na EDIS-u)”, dodaje visoki dužnosnik eurozone, ukazujući na razlike u stavovima zemalja članica o osiguranju depozita. Mehanizam bi trebao spriječiti navalu na bankovne šaltere evropskom garancijom vlasnicima bankovnih depozita da će im u slučaju problema biti isplaćeno do 100 hiljada eura, bez obzira na to u kojoj zemlji EU-a žive. “Svi su ministri svjesni koliko je važan rad (na tome) i spremni su nastaviti. Očekujem da će poslati poruku – koja će biti ponovljena na euro samitu – da je taj rad važan i da bismo trebali nastaviti”, dodao je. Bude li u ponedjeljak postignut dogovor o izmjeni povelje o ESM-u, vlade zemalja eurozone potpisat će njegovu izmijenjenu verziju u januaru, a parlamenti bi je potom tokom godine ratificirali. Na snagu bi trebala stupiti prije kraja 2021., dodaje Reuters. |
|
|
