Polovina stranih ulagača “zamrzava“ investiranje u BiH

U kojoj mjeri i na koji način se kriza uzrokovana pandemijom odrazila na investicijski ciklus u Bosni i Hercegovini te kako se sa izazovima koje je sa sobom donio COVID-19 nose promotori investicijskih potencijala naše zemlje, za Business Magazine objašnjava Milica Marković, vršiteljica dužnosti direktorice Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH. Piše Armin Zeba

31

Ekonomske posljedice pandemije korona virusa gomilaju se proporcionalno širenju zaraze COVID-19, a najvidljivije su u zemljama u razvoju, poput Bosne i Hercegovine, koje su u velikoj mjeri ovisne o vanjskim faktorima. To se posebno odnosi na priliv direktnih stranih investicija (DSI), na kojima većina malih ekonomija zasniva svoj razvoj, a koje su, ionako nedostatne za ozbiljniji ekonomski iskorak, pojavom korona virusa svedene na minimum. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), već u ranoj fazi pandemije strani investitori povukli su više od 100 milijardi američkih dolara svog kapitala iz zemalja u razvoju, za koje MMF prognozira da će možda izgubiti i cijelu narednu deceniju oporavljajući se od korona krize.

U kojoj mjeri i na koji način se kriza uzrokovana pandemijom odrazila na investicijski ciklus u Bosni i Hercegovini te kako se sa izazovima koje je sa sobom donio COVID-19 nose promotori investicijskih potencijala naše zemlje, za Business Magazine objašnjava

Milica Marković, vršiteljica dužnosti direktorice Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BIH.

Ograničene aktivnosti

“Uticaj COVID-19 pandemije je evidentan u svim segmentima, a nažalost, izražen je uticaj na privredni razvoj i privlačenje direktnih stranih investicija. Pandemija COVID-19 je svakako izazov za DSI u svijetu, a uz globalne uticaje negativne posljedice se mogu očekivati i u Bosni i Hercegovini, kao i drugim zemljama regiona ili svijeta. Dio promotivnih aktivnosti FIPA-e je, naravno, ograničen, a dio prethodno planiranih aktivnosti je odgođen. U novonastaloj situaciji nastojimo da prevaziđemo nemogućnost ličnih kontakata sa potencijalnim stranim investitorima. Bez obzira na ograničenja, nastojimo održati postojeće kontakte i uspostaviti nove“, ističe Marković.

Kada je riječ o mehanizmima putem kojih se FIPA prilagođava okolnostima uslovljenim pandemijom, Marković napominje da je odmah po njenom izbijanju pripremljen akcioni plan aktivnosti za period do kraja godine, prilagođen novonastalim uslovima rada, koji prvenstveno podrazumijeva oslanjanje na informatičke tehnološke alate.

“Sve više aktivnosti se provodi uz pomoć elektronskih medija, korištenje web konferencija, e-mail korespondencije i slično. Pripremljen je online upitnik koji je dostavljen predstavnicima stranih kompanija u BiH i predstavnicima dijaspore, sa ciljem da dobijemo konkretne odgovore, stavove i planove, a vezano za posljedice pandemije.

O uspjesima je svakako previše rano da govorimo. Bez obzira na sve naše napore i aktivnosti koje provodimo, naša očekivanja vezano za priliv DSI u tekućoj godini nisu optimistična“, ističe Marković, koja svoju prilično pesimističnu procjenu daljeg razvoja situacije u vezi sa investicijskim ciklusom u BiH temelji na činjenicama koje, između ostalog govore, da je priliv stranog kapitala u našu zemlju usporio već u prvim mjesecima ove godine, prije nego što je i proglašena pandemija korona virusa.

“Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, već u prvom kvartalu 2020. godine registrovano je smanjenje stranih investicija za 3,4 posto (prema statistici platnog bilansa BiH, Neto finansijska pasiva – u prvom kvartalu one iznose 243,2 miliona KM). 

Procjene UNCTAD-a (Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju, op.a.) su da će globalno strane investicije u 2020. godini biti manje do 40 posto. Procjene ni za BiH svakako nisu pozitivne i moguće je da će pokazatelji za drugi kvartal ili nastavak godine biti lošiji od prvog kvartala“, precizira Marković, koja, pojašnjavajući kako stoje stvari sa realizacijom prije pandemije započetih investicijskih projekata, sugerira da je u tom kontekstu, ovisno o uglu gledanja, čaša napola puna ili prazna.

“U prethodnom periodu u medijima su objavljene informacije o brojnim projektima sa učešćem stranog kapitala koji se nastavljaju i u uslovima pandemije.

Naravno, bez obzira na pozitivne primjere, naša očekivanja su da će biti registrovan pad DSI u tekućoj godini. U okviru Aftercare online upitnika i odgovora postojećih investitora, pozitivno je da vezano za planirane investicije i reinvesticije, najveći broj kompanija, njih 50 posto, potvrđuje nastavak planiranih investicionih aktivnosti dogovorenih prije COVID-a, a 40 posto će najvjerovatnije odgoditi planirane investicione aktivnosti.

Nažalost, dvije kompanije su odgovorile da planiraju premještanje dijela poslovnih aktivnosti izvan BiH, a jedna kompanija da postoji mogućnost gašenja poslovnih aktivnosti“, sumira Marković.

Šta se srednjoročno i dugoročno može očekivati kada je riječ o prilivu DSI u BiH te hoće li biti promjena u strategiji FIPA-e, prvenstveno u smislu eventualnog korigiranja liste tržišta na kojima se traže potencijalni ulagači i privrednih sektora koji se promoviraju kao glavni domaći investicijski potencijali, pitanja su, pak, čiju elaboraciju Marković počinje ponovnim podsjećanjem na procjene UNTCAD-a, prema kojima se blagi oporavak stranih investicija može očekivati tek 2022. godine.

“Kao kratkoročni uticaj pandemije, UNCTAD navodi se da će se strane kompanije, suočene s izuzetno zahtjevnim operativnim, tržišnim i finansijskim uslovima, suočiti sa smanjenjem dobiti, a što će uticati na smanjenje reinvesticija, koje čine oko 50 posto DSI tokova.

Recesija koja se očekuje, imat će srednjoročni uticaj na strane investicije, to jest smanjenje potražnje imat će negativne posljedice na međunarodnu proizvodnju, a u zavisnosti od ozbiljnosti recesije, tekući ili najavljeni projekti koji su u prethodno odgođeni, mogu biti odgođeni i na neodređeno vrijeme.

Čvršća ograničenja u međunarodnoj trgovini i ulaganjima već su se pojavila kao rezultat pandemije, a autori World Investment Report 2020 (WIR 2020) navode da će desetljeće do 2030. vjerojatno biti desetljeće transformacije. Međunarodni trgovinski, investicijski i globalni lanci vrijednosti (GVC) već su ušli u razdoblje transformacije kao rezultat nekoliko ‘megatrendova’ (nova industrijska revolucija – NIR, rastući ekonomski nacionalizam i održivi razvoj).

Iako možemo očekivati pad DSI u Bosni i Hercegovini, naša nastojanja bit će da se, uz normalizaciju ekonomskih prilika, što prije osiguraju uslovi za reinvesticije i privlačenje novih potencijalnih investitora. Svakako ćemo biti fleksibilni i svoje aktivnosti prilagođavati uslovima i tržištima. Brojni su potencijali kojima BiH raspolaže i svi sektori će biti u fokusu naše pažnje, a sa ciljem da se što bolje prilagodimo novonastalim prilikama.

Stalni prioriteti

Turizam, kao najbrže rastući sektor, trenutno je u velikim problemima, ali će, s obzirom na potencijale, ostati jedan od prioritetnih sektora. Nove tehnologije i IT, na koje se oslanja nova industrijska revolucija, također je jedan od prioritetnih sektora. Metaloprerađivačka i elektroindustrija, kao i drvna i tekstilna, industrije su sa dugom tradicijom i koje su u prethodnim godinama ostvarile značajna unapređenja, ali koje zahtijevaju i kontinuiran razvoj i veću efikasnost.

Ukratko, svi sektori ili svi investicioni projekti imat će našu punu podršku“, potctava Marković.

Ona pritom potvrdno odgovara i na upit o tome da li FIPA nadležnim državnim institucijama planira uputiti određene inicijative koje podrazumijevaju dodatne olakšice za potencijalne investitore,kako bi se održao kontinuitet investicijskog ciklusa unatoč pandemijskoj krizi.

“Već spomenuti Aftercare upitnik o posljedacima pandemije u poslovanju kompanija sa stranim kapitalom, upravo je proveden sa ciljem da se možemo što prije i sa konkretnim prijedlozima obratiti nadležnim institucijama.

FIPA će nastojati da, u saradnji sa drugim institucijama, doprinosi bržem rješavanju svih eventualnih problema sa kojima se susreću strani investitori. Poznato je da su postojeći strani investitori najbolji promotori i da svojim pozitivnim primjerima mogu doprinijeti i u privlačenju novi investicija.

Nastojat ćemo, bez obzira na posljedice pandemiuje, da direktne strane investicije ostanu prioritet. Naravno FIPA neće moći sama, s obzirom da je privlačenje stranih investicija kompleksan i dugotrajan proces koji zahtjeva koordinaciju, angažman i saradnju svih nivoa vlasti“, zaključuje Marković.

“S obzirom na iskušenja koja nas očekuju kao posljedica pandemije, nismo često u prilici da govorimo i o pozitivnim primjerima ili unapređenjima poslovne klime i uslova za investiranje u BiH.

Od 2017. godine je registrovano povećanje direktnih stranih investicija. Zvanični podaci Centralne banke BiH o iznosima DSI za 2019. godinu se očekuju, ali prema prvim pokazateljima, statistici platnog bilansa, potvrđen je rast DSI i u prethodnoj godini.

Prema trenutno dostupnim podacima Centralne banke, direktne investicije u BiH, odnosno pasiva direktnih investicija (prilivi u BiH) za 2019. godinu, iznosile su 899 miliona KM, što je povećanje od 11,6 posto u odnosu na 2018. godinu.

Prema odgovorima predstavnika kompanija sa stranim kapitalom, prije pandemije, 79,3 posto je navelo da planira nove investicije. Velika većina stranih kompanija u BiH posluje pozitivno, reinvestira i širi poslovanje te postaju značajni partneri u lokalnim zajednicama u kojima posluju. Uz zapošljavanje, najčešće doprinose rastu izvoza, kao i unapređenju poslovanja domaćih malih i srednjih preduzeća“, podsjeća Marković da postoji i druga, vedrija strana priče o direktnim stranim investicijama u BiH..

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here