Ekspert za kompjutersko programiranje Luis von Ahn (41) je prije osam godina osmislio danas najpopularniju aplikaciju za učenje stranih jezika Duolingo, koja nudi kurseve za 36 jezika i koju je instaliralo više od 300 miliona korisnika širom svijeta na svoje mobilne uređaje, tablete, laptope.
Bilo da učite češki, engleski, njemački, havajski, navaho, da ste kao ljubitelj Zvjezdanih staza odlucili da progovorite umjetni izmišljeni jezik klingonski ili ste među 1,2 miliona ljudi koji uče valirijanski, izmišljeni jezik iz popularne serije Igra prijestolja, aplikacija Duolingo će vas podsticati u usvajanju gradiva šaljući vam notifikacije. Online učenje jezika Duolingu donosi godišnji prihod od šest milijardi dolara, a predviđanje je da će taj iznos do 2025. godine iznositi 8,7 milijardi dolara.
Von Ahn je poznat i kao tvorac CAPTCHA-e, teško čitljivog i iritantnog teksta čije je prepisivanje služilo za razlikovanje ljudi od robota na internetu. Taj izum je još kao 21-godišnji student prodao Googleu zaradivši skoro 25 miliona dolara.
Lamborghini i Teslin model S su danas omiljene igračke u garaži Von Ahna, koji za jednog mulimilionera ipak vodi skroman život u šestosobnoj kući koju je kupio u pitsburskom naselju Point Breeze, blizu Duolingovih kancelarija.
Vrsni matematičar
Odrastajući u Gvatemali (u kojoj je službeni jezik španski), Von Ahn je engleski jezik učio na tradicionalni nacin. Odgajala ga je samohrana majka koja je bila liječnica, a prezime Von Ahn dobio je od oca njemačkih korijena. Mladi Von Ahn se izvrsno snalazio u matematici i već sa 12 godina želio je postati profesor. Diplomirao je matematiku na američkom univerzitetu Duke. Doktorat iz kompjuterskih nauka stekao je na Univerzitetu Carneige Mellon pod mentorstvom Manuela Bluma, koji je 1995. godine Turingovu nagradu, poznatiju kao “Nobel za tehnologiju i računarstvo”.
Upravo je sa Blumom osmislio CAPTCHA-u, koja je bila njegov akademski projekt. Nešto ranije osmislio je i alat za prepoznavanje slikovnih datoteka koji je 2004. godine, također, prodao Googleu. Ubrzo nakon što je odbranio doktorsku tezu, dobio je poziv od osnivača Microsofta Billa Gatesa koji je želio da von Ahm predvodi tim Microsoftove istraživačke laboratorije. Odbio je Gatesa i umjesto toga se zaposlio kao profesor matematike na Carneige Mellon. Samo tri sedmice kasnije, fondacija MacArthur dodijelila mu je nagradu u vrijednosti od 500.000 dolara za pionirski rad u polju kompjuterske sigurnosti, koju je Von Ahn iskoristio za stvaranje unaprijeđene verzije CAPTCHA-e, nazvane reCAPTCHA. Iritantne riječi koje su korisnici zbog sigurnosti trebali prekucati, dolazile su iz ogromne baze tekstova koje je iz starih knjiga digitaliziralo milijarde ljudi kao besplatna radna snaga. Već 2009. godine Google je kupio CAPTCHA-u za 25 miliona dolara, a Von Ahn je naredne dvije godine proveo kao Googleov uposlenik.
Potom se vratio na Univerzitet Carniege Mellon gdje se zajedno sa kolegom Severinom Hackerom posvetio ideji razrade besplatnog digitalnog alata za učenje stranih jezika. Svoj poduhvat nazvali su Duolingo potcrtavajuci njegove dvije funkcije, od kojih je prva u službi besplatnog učenja jezika, a druga je namijenjena prevođenju. Duolingo je prvo privukao korisnike kojima je trebao prevod tekstova na engleskom jeziku. Potom su grupe korisnika koji su studirali engleski prevodili te tekstove na svoje maternje jezike. Na taj način platforma je stvarala veliki rječnik.
“Mislim da ideja o stvaranju aplikacije za učenje stranih jezika donekle ima veze sa mojim porijeklom. Više od polovine stanovnika Gvatemale nema pristup kvalitetnom obrazovanju, a općepoznato je da u većini zemalja možete zaraditi 25 do 100 posto veću plaću samo ako poznajete engleski. Pružanje besplatnih kurseva jezika je pokretačka snaga Duolinga“, kaže Von Ahn.
Duolingo pak koriste osnivač Microsofta Bill Gates, direktor Twittera Jack Dorsey, američka influenserka Khloe Kardashian, ali i studenti, sirijske izbjeglice i dr.
“Bio sam vrlo ponosan kada sam shvatio da platformu Duolingo koriste najbogatiji ljudi na svijetu, ali i najniži ekonomski slojevi”, kaže Von Ahn.
Aplikacija koja je proizašla iz vizije podučavanja siromašnih, posebnu popularnost stekla je 2015. godine u jeku sirijske izbjegličke krize, kada su stanovnici arapskog govornog područja raštrkani u zemljama EU imali veliku potrebu za časovima njemačkog, francuskog i švedskog.
Volonterski doprinos
Već na samom početku 2012. godine, Duolingo je brzo dolazio do novca i imao je veliku podršku investitora.
“Bili smo impresionirani i projektom i Von Ahnom lično”, kaže Brad Burnham, jedan od prvih investitora u kompaniju.
Da bi za Duolingo kreirali prve kurseve stranih jezika, Von Ahn i Hacker su morali iščitati gomilu literature o učenju stranih jezika, uključujući i štivo poput Spanish for Dummies (Španski za šmokljane), a nakon toga su razradili osnovne kurseve za engleske govornike koji su željeli naučiti španski i njemački. Samo 3.000 najcešće korištenih riječi na svakom jeziku su preveli na engleski i upotrijebili ih za sastavljanje najjednostavnijih rečenica. Potom su osmislili algoritam koji je izbacivao lekcije koje su uključivale upute za prevođenje, razumijevanje, pisanje i izgovor tih rečenica. Softver je korisnike upozoravao na greške koje su pravili u učenju jezika, a Duolingo je kasnije dobio i motivirajuće alatke za učenje poput bodova za uspješno savladano gradivo.
“Prve lekcije za nekoliko jezika smo napravili sami. Duolingo je u početku bio nešto nalik na Rube Goldberg mašinu koja jednostavne zadatke obavlja na nepotrebno komplicirane načine”, kaže Von Ahn.
Von Ahn je 2014. godine odlučio da Duolingo odustane od prevodilačkih usluga, a naredne tri godine njegova kompanija nije imala prihoda. Ipak, nakon što je skupio 39 miliona dolara investicija, imao je više nego dovoljno da ubrzano razvija posao.
Angažirao je lingviste i stručnjake za učenje jezika kako bi unaprijedili Duolingo kurseve usvajanja stranih jezika i dodali alatke poput savjeta iz gramatike i tablice jezičkih konjugacija i deklinacija.
“Potom sam shvatio da je nemoguće brzo unapređivati aplikaciju ukoliko moramo angažirati posebnog stručnjaka za svakog kreatora lekcije te sam odlučio razvoj podučavanja prepustiti zajednici”, kaže Von Ahn.
Kako je popularnost Duolinga rasla među korisnicima, Von Ahn je dodavao nove jezičke kurseve na ovu platformu, ali je razvio i sistem kako da korisnici volonteri poznavanjem maternjeg jezika doprinesu izgradnji baza podataka za nove kurseve.
Razvoju Duolinga tako dobrovoljno i bez ikakve naknade pomaže aktivna zajednica 300 strastvenih poliglota, koja sarađuje sa 75 Duolingo uposlenika koji kreiraju lekcije za učenje stranih jezika.
Test engleskog
Duolingo kurseve danas na mjesečnom nivou aktivno pohađa 30 miliona korisnika, a nove korisnike platforma privlači širenjem mogućnosti izbora kurseva jezika, ali i besplatnom osnovnom verzijom aplikacije koja dolazi sa reklamama. Kompanija je 2017. godine ostvarila 13 miliona dolara prihoda.
Samo 1,75 posto korisnika plaća 84 dolara mjesečno za verziju aplikacije bez oglasa, ali s obzirom da je korisnička baza Duolinga ogromna, prihod iz ove stavke je dostigao 86 miliona dolara prošle godine.
Uz to, prihod generira i opcija Duolingo testa engleskog (Duolingo English Test- DET) koja se ravnopravno nadmeće sa TOEFL dominantnim ispitom poznavanja engleskog jezika za strane studente koji apliciraju na američke univerzitete.
“Svojevremeno sam 1995. godine morao položiti TOEFL test, a budući da to nisam mogao uraditi u Gvatemali, putovao sam na ispit u San Salvador koji je tada bio ratna zona i potrošio sam 1.200 dolara da polozim test. To je bilo ludo”, kaže Van Ahn.
Za razliku od TOEFL-a, koji je mnogo skuplji i zahtijeva od polagača da na testu provedu tri sata u kontroliranim uslovima, DET košta samo 49 dolara, traje 45 minuta i može biti položen online pomoću videokamere. Više od 180 škola, uključujući i univerzitete Yale, Columbia i Duke, već prihvata DET test kao alternativu TOEFL-u.
“Nastavit ćemo razvijati aplikaciju dok svi oni koji pokušavaju naučiti neki jezik ne upotrijebe naš proizvod”, kaže Von Ahn.
Aplikacija ima priliku za još veći rast, jer više od dvije milijarde ljudi širom svijeta uče strane jezike.
