Primorac: BiH ne ostvaruje dobit od rutnih naknada

U razgovoru za Business Magazine, direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), Davorin Primorac, istaknuo je da je preuzimanje pružanja usluga kontrole zračnog prostora od ranijih 10.000 do 20.000 metara, otvoreno novo, važno poglavlje u historiji civilnog zrakoplovstva BiH.

70
Primorac

Razgovarala: Maja Hadžić 

Nakon što je krajem godine Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) preuzela kontrolu saobraćaja u zračnom prostoru i na visini iznad ranije kontroliranih 10.000 metara, sa direktorom BHANSA-e Davorinom Primorcem, razgovarali smo o uslovima koji su u kontinuitetu morali biti ispunjeni kako bi preuzeli ovu odgovornost.

Primorac očekuje da će Agencija koja omogućava sigurno, efikasno i brzo odvijanje zračnog prometa, upravlja zračnim prometom i pruža usluge prilagođene zahtjevima korisnika zračnog prostora, imati drastično povećanje obima posla, odnosno, da će biti odgovorna za kontrolu prometa koji će biti u prosjeku i više od osam puta veći nego što je to bio slučaj do sada.

Podsjećajući da je BHANSA neprofitna i financijski samostalna, Primorac je istaknuo da Financijski plan Agencije za tekuću godinu predviđa i najznačajnije povećanje troškova, odnosno, prihoda.

Brojevi koje govore u prilog procentualnog povećanja broja kontroliranih letova iznad BiH od preuzimanja potpune kontrole bh. neba, odnosno, od preuzimanja kontrole i nad gornjem dijelu zračnog prostora do 20.000 metara koji su ranije kontrolirali Srbija i Hrvatska, dovoljno govore o njenom značaju za našu zemlju.

U ovu svrhu, BHANSA je mnogo ranije krenula u proces školovanja nove generacije kontrolora letenja. Njih 133 danas kontrolira nebo iznad BiH, a Agencija izdvaja sredstva i za proces obuke novih kandidata. 

BM: Koji je strateški cilj poslovanja Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA)? 

PRIMORAC: Glavni strateški cilj poslovanja BHANSA-e je omogućiti sigurno, efikasno i brzo odvijanje zračnog prometa, u svim fazama leta, upravljanjem zračnim prometom i pružanjem usluga prilagođenih zahtjevima korisnika zračnog prostora.

U okviru ovog cilja osnovne strateški zadaci su zadržavanje statusa certificiranog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, pružanje usluga u cjelokupnom zračnom prostoru BiH, ostvarivanje međunarodnih standarda po pitanju sigurnosti zračne plovidbe, kao i po pitanju sigurnosti, optimizacija kapaciteta zračnog prostora i troškova pružanja usluga u zračnoj plovidbi, uspostavljanje sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001:2015 i ispunjavanje međunarodnih standarda o očuvanju životne sredine.

BM: Koji su ključni pokazatelji poslovanja u protekloj godini? Da li je BHANSA-i dopušteno ostvarivanje profita ili godinu mora „svesti na nulu“?

PRIMORAC: Ključni pokazatelji poslovanja BHANSA-e ogledaju se u četiri ključne točke, a to su povećanje sigurnosti zračne plovidbe, povećanje kapaciteta boljim korištenjem resursa zračnog prostora, isplativost, odnosno, smanjenje troškova pruženih usluga i smanjenje emisije štetnih plinova i štetnog utjecaja na okoliš korištenjem najkraćih ruta u zračnom prometu.

Zakonom o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH definirano je da je BHANSA neprofitna i financijski samostalna, koja ima svojstvo pravne osobe.

Poslovni prihodi BHANSA-e predstavljaju planirane prihode od prodaje učinaka koji proizlaze iz redovnih aktivnosti Agencije. Oni obuhvaćaju prihode od rutnih naknada i prihode od terminalnih naknada, koji predstavljaju glavne izvore prihoda te ostale poslovne prihode, koji su manjeg obima.

Države potpisnice Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, uključujući BiH, jednoglasno su usvojile zajedničku politiku naplate i sustav koji podrazumijeva punu nadoknadu troškova. S tim u vezi, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi (ANSP) imaju pravo na kompenzaciju samo propisanih, opravdanih i odobrenih troškova nastalih pri pružanju usluga prilikom preleta preko zračnog prostora BiH za svaku fiskalnu godinu. Naknada za korištenje rutnih usluga se utvrđuje u skladu s odredbama Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama i Pravilnika o načinu utvrđivanja i financiranja troškova pružanja usluga rutne zračne plovidbe u zračnom prostoru BiH, kao umnožak broja utrošenih jedinica servisa (Service units) prilikom preleta i njihove cijene. Cijena jedinice servisa za rutne naknade (Unit Rate) utvrđuje se prije početka kalendarske godine na osnovu Baze troškova BiH i prognoze prometa.

Eventualni višak prihoda ostvaren u odnosu na ranije prihvaćene iznose i planove troškova, sukladno propisanom mehanizmu prilagodbe, vraća se korisnicima usluga odnosno u slučaju manjka prihoda naplaćuje se od korisnika. Ova odstupanja nastaju zbog razlika između stvarno ostvarenog i prognoziranog prometa.

Za razliku od rutnih naknada, čije usluge naplate u ime BiH vrši Centralni ured za rutne pristojbe (CRCO), naplatu terminalnih naknada od avio-kompanija, odnosno, krajnjih korisnika usluga kontrole zračnog prometa za aerodromske operacije na međunarodnim aerodromima u BiH vrši BHANSA. Visinu naknada za terminalne usluge koje se pružaju u zračnoj plovidbi, na prijedlog direktora Agencije, utvrđuje Vijeće Agencije. Ostvarenje prihoda od terminalnih naknada u konačnici ovisi o nivou ostvarenog prometa, bilo to prilikom preleta ili slijetanja i polijetanja sa međunarodnih zračnih luka u BiH.

BM: Da li BiH uopće generira “dobit od preleta”? 

PRIMORAC: Prije svega bitno je istaknuti da, sukladno Zakonu o Agenciji (BHANSA) kao i Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, BHANSA ostvaruje prihod od rutnih naknada (preleti) za usluge koje pruži u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru BiH, a ne za korištenje zračnog prostora. Dakle, BiH ne ostvaruje “dobit od preleta”. BiH je kao jedna od država ugovornica Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama, prihvatila Načela za utvrđivanje troškovne baze rutnih naknada.  Države ugovornice osiguravaju da se iznosi prikupljeni u njihovo ime koriste isključivo za financiranje troškova nastalih pri pružanju rutnih usluga. S tim u vezi, BiH ne ostvaruje dodatnu “dobit od preleta” nego ima pravo na povrat nastalih troškova što u suštini znači da su naši prihodi jednaki našim troškovima, a učinkovitost našeg poslovanja se ogleda u izvršenju planiranih troškova za referentni period.

BM: BiH ne ostvaruje dodatnu “dobit od preleta” nego ima pravo na povrat nastalih troškova. Kako i kome BiH raspoređuje prihode ostvarene po osnovu pružanja usluga u zračnoj plovidbi (rutne naknade)?

PRIMORAC: Vijeće ministara BiH godišnje donosi Odluku o raspoređivanju naknada ostvarenih po osnovu pružanja usluga u zračnoj plovidbi (rutne naknade) u zračnom prostoru BiH.

Navedenom odlukom određuju se korisnici i način raspoređivanja naknada ostvarenih na osnovu pružanja usluga u zračnoj plovidbi (rutne naknade) u zračnom prostoru BiH. Navedena Odluka odnosno korisnici i iznosi utvrđeni istom temelji se, sukladno propisanoj proceduri, na bazi troškova BiH koja se usvaja na sjednici proširenog komiteta za rutne naknade EUROCONTROL-a. Usluge naplate i raspoređivanja naknada u ime BiH vrši Centralni ured za rutne pristojbe EUROCONTROL-a.

Korisnici rutnih naknada u zračnom prostoru BiH do 2020.godine bili su Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) i Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA).

Za pružatelje usluga izvan BiH korisnici rutnih naknada bili su Agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore (SMATSA)  i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL).

Od 2020.godine Agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore (SMATSA) više neće biti korisnik rutnih naknada u zračnom prostoru Bosni i Hercegovine, dok će Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL) ostati korisnik u zračnom prostoru BiH, ali u značajno sniženom iznosu.

BM: Kakav je bio kontinuitet preuzimanja odgovornosti BHANSA-e za potpunim preuzimanjem kontrole letenja u bh. zračnom prostoru od 2009. godine? Koje konkretne preduslove je bilo nužno ispuniti da bi Agencija preuzela kontrolu i nad “gornjim dijelom neba”, iznad 10.000 metara?

 PRIMORAC: BHANSA je od početka 2014. godine od entitetskih direkcija za civilno zrakoplovstvo preuzela odgovornost za pružanje usluga prilazne i aerodromske kontrole zračnog prometa s pripadajućim servisima, u kontroliranim zonama međunarodnih zračnih luka u Banja Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli.

Od 13. 11. 2014. godine BHANSA je otpočela sa pružanjem usluga u dijelu zračnog prometa BiH od FL 100 do FL 325 (između 3.000 metara i 10.000 metara) iz Operativne jedinice Sarajevo ATCU I i time realizirala fazu I Strategije razvoja sistema za upravljanje zračnim prometom u BiH (ATM stregija BiH), koju je usvojilo Vijeće ministara BiH još u listopadu 2005. godine.

Nakon našeg imenovanja 2015. godine ova Uprava je poduzela aktivnosti s ciljem da BHANSA u potpunosti preuzme odgovornost za pružanje usluga kontrole zračnog prometa od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz susjednih država, pri čemu je imala punu potporu domaćih institucija, kao i EUROCONTROL-a.

Poduzete su intenzivne aktivnosti da BHANSA kroz proces certifikacije ispuni opće i posebne zahtjeve za pružanje usluga u zračnoj plovidbi propisane u legislativi EU koju je preuzela BiH. U tom smislu BHANSA je ispunila sve regulatorne zahtjeve te je od strane Direkcije za civilno zrakoplosvtvo BiH (BHDCA) certificirana kao pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i kao organizacija za obuku kontrolora zračnog prometa. Postupak certifikacije BHANSA-e bio je podvrgnut stalnoj i kontinuiranoj kontroli od strane Europske Agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) 2015., 2016., 2017. i 2019. godine u okviru standardizacijske provjere u području nadzora pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Iz godine u godinu broj podignutih nalaza je bio sve manji, a 2019. godine inspektori EASA-e nisu podigli nijedan nalaz za BHANSA za oblast pružanja usluga u zračnoj plovidbi. Slične rezultate je pokazala i ICAO međunarodna revizija sustava civilnog zrakoplovstva u BiH za Službe zrakoplovne navigacije koja je provedena 22.2.2019. godine.

S ciljem ostvarivanja strateškog cilja preuzimanja odgovornosti za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA je od 2015. godine poduzela niz aktivnosti od kojih ističemo pružanje usluga iz operativne jedinice ATCU II Banja Luka, obuku nove generacije kontrolora zračnog prometa, nabavku najmodernije tehničke opreme nužne za sigurno i efikasno pružanje usluga u zračnoj plovidbi u fazi II ATM strategije BiH.

BHANSA je 6. 12. 2018. god. u suradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH, Ministarstvom obrane BiH, BHDCA, Komitetom za upravljanje zračnim prostorom BiH i EUROCONTROL-om uspostavila Jedinicu za upravljanje zračnim prostorom (AMC – Airspace Management Cell) s ciljem potpunog uspostavljanja funkcionalnog i učinkovitog upravljanja zračnim prostorom (Airspace Management – ASM).

 BM: Kakvi su tehnički i kadrovski kapaciteti kojima raspolaže BHANSA?

 PRIMORAC: BHANSA predano radi na modernizaciji postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima letenja, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i dr. dali mogućnost da još sigurnije, učinkovitije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao.

BM: Koliko je kontinuirano ulaganje u te preduslove? Kolika su iznosila ekonomska ulaganja BHANSA-e u proteklom periodu, prethodnoj godini?

 PRIMORAC: U periodu 2018.-2019. BHANSA je za kapitalna ulaganja izdvojila oko 20 miliona KM što je uz ugovor o školovanju kontrolora letenja u vrijednosti od 14.854.309,80 KM predstavlja respektabilna financijska ulaganja u budućnost BHANSA-e. Trenutno u BHANSA ima 133 kontrolora letenja. U procesu obuke se nalazi još 16 kandidata tako da ćemo uskoro imati 149 kontrolora letenja.

 BM: U suštini, koliko se posao kontrolora BHANSA-e razlikuje od toranjskih kontrolora zračnog prometa na aerodromima koji otpremaju avione na let? Gdje je uopće smješten kolektiv BHANSA-e?

PRIMORAC: U ovisnosti od dijela zračnog prostora u kojem se pružaju usluge kontrola letenja može biti oblasna, prilazna i aerodromska. Oblasni kontrolori letenja pružaju usluge kontrole preleta u zračnom prostoru BiH izvan aerodromskih zona na visinama od 3.000 do 20.000 metara (od 9500 FT do FL 660). Prilazni i aerodromski kontrolori letenja su zaduženi za kontrolu zračnog prometa u granicama aerodromskih zona za međunarodne zračne luke u BiH.  Oblasni kontrolori BHANSA-e pripadaju Centru oblasne kontrole leta BiH s operativnim jedinicama I u Sarajevu i II u Banja Luci. Prilazni i aerodromski kontrolori letenja pripadaju Jedinicama prilazne i aerodromske kontrole letenja Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla.

BM: Nedostaje li u BiH školovanog kadra za kontrolore leta? Gdje se oni obučavaju?

 PRIMORAC: Posao kontrolora letenja je jedno od najstresnijih zanimanja na svijetu. Danas u svijetu nedostaje 15.000 kontrolora letenja tako da nedostatak tog kadra nije nešto što pogađa samo BiH.

Zračni promet raste iz godine u godinu i samim time povećava se radno opterećenje za kontrolore letenja. Međutim, prepoznavši taj problem na vrijeme, BHANSA je putem ugovora s Air Navigation Services of the Czech Republic osigurala školovanje 69 kandidata za kontrolore letenja čime su ostvareni preduvjeti za provedbu faze II ATM strategije BiH putem preuzimanja kontrole zračnog prometa u našem zračnom prostoru na visinama iznad 10.000 metara. Napominjemo da se ovdje radi o najvećem projektu školovanja kontrolorskog osoblja u povijesti Europe, koji je proveden u pet država, a to su Češka, Hrvatska, Finska, Srbija i Slovenija.

Trenutno u BiH ne postoji školski centar za obuku kontrolorskog osoblja. Kako bi se ovo stanje promijenilo jedan od budućih ciljeva BHANSA-e je uspostava Centra za obuku osoblja za kontrolu zračne plovidbe sa ATC simulatorom u Mostaru čime bi stekli mogućnost da sami školujemo novo kontrolorsko osoblje, kako za naše potrebe, tako i za druge pružatelje usluga u zračnoj plovidbi.

 BM: Koliki procenat letova je Agencija do sada kontrolirala, odnosno koliko letova dnevno, a koliko letova dnevno kontrolira nakon preuzimanja potpune kontrole bh. neba?

 PRIMORAC: Od početka pružanja usluga kontrole zračnog prostora do FL660 (do 20.000 metara), 05.12.2019. odnosno u prvih 15 dana imamo u prosjeku oko 700 letova dnevno. U istom referentnom periodu u 2018. godini imali smo prosječno oko 80 letova. U samoj sezoni, na ljeto, možemo očekivati u prosjeku oko 1.400 letova dnevno. Mislim da ove brojke dovoljno govore koliko je značajno preuzimanje kontrole nad bh. nebom.

BM: Općenito, kakav je trend zračnog prometa i kakvi su godišnji pokazatelji zračnog prometa nad BiH? Možemo li govoriti o značajnom povećanju zračnog prometa nad BiH?

 PRIMORAC: U posljednjih nekoliko godina bilježimo značajan porast prometa zahvaljujući prvenstveno inicijativama i projektima u kojim je i BHANSA bila aktivnim sudionikom, sa naglaskom na SEAFRA, odnosno prostor slobodnog planiranja koji smo implementirali zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom, te SECSIFRA, gdje smo spojili prethodno navedenu inicijativu sa Austrijom i Slovenijom (SAXFRA).

Pored toga možemo izdvojiti stalni rast prometa iz zapadne Europe ka Turskoj i Grčkoj kao i nedavno otvaranje nove zračne luke u Istanbulu. Zračni promet iznad BiH kao i u čitavoj jugoistočnoj Europi većinom je sezonskog karaktera, pa imamo značajne razlike u obimu prometa u zimskom i ljetnom periodu. Na ljeto 2020. možemo očekivati u prosjeku oko 1.400 letova. Ovoga ljeta na našim radnim frekvencijama imali smo u prosjeku oko 160 letova dnevno.

PRIMORAC: Dešava li se ikada da se zbog gustoće prometa moraju uvoditi restrikcije, zbog kojih bi aviokompanije čiji avioni lete iznad BiH imale povećana kašnjenja?

PRIMORAC: Od svoga osnutka do danas BHANSA nikada nije uvodila nikakve restrikcije koje bi za rezultat imale kašnjenje u zračnom prometu iznad naše zemlje.

BM: Kako će se preuzimanje kontrole i nad “gornjim dijelom neba” odraziti na ubiranje prihoda?

PRIMORAC: Preuzimanjem navedene odgovornosti, a što predstavlja iznimno važno poglavlje u povijesti civilnog zrakoplovstva BiH, značajno će doprinijeti stabilnosti i pozitivnom financijskom poslovanju, jer će omogućiti BHANSA-i da samostalno unapređuje svoju konkurentnost i osigura opstojnost na tržištu. Posljedica uspješne realizacije Faze II BHATM projekta vidljiva je kroz Financijski plan Agencije za 2020. godinu. Naime, kao rezultat preuzimanja odgovornosti pružanja usluga do FL 660, BHANSA će biti odgovorna za kontrolu prometa koji će biti u prosjeku i više od osam puta veći nego što je to bio slučaj do sada. Obzirom na kontinuiran rast prometa u zračnom prostoru BiH za očekivati je da će u 2020. godini i dalje, navedeno povećanje broja letova biti i izraženije.

S tim u vezi, Financijski plan Agencije za 2020. godinu, temeljem preuzimanja značajne odgovornosti, predviđa i značajno povećanje troškova odnosno prihoda. Iako BHANSA ostvaruje konstantno povećanje prihoda i rashoda proteklih godina, 2020. godina predstavlja najznačajnije povećanje troškova na godišnjoj razini i iznosi 34 posto.

Po uspješnoj realizaciji ciklusa značajnih ulaganja, kako u specijaliziranu opremu tako i ulaganja u stručno osposobljavanje operativnog osoblja za potrebe uspješne realizacije Faze II tranzicije, BHANSA-u očekuje početak jednog novog razdoblja koje podrazumijeva kontinuirano ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost te odgovorili na izazove industrije civilnog zrakoplovstva.

BM: Koji su planovi BHANSA-e za naredni period?

 PRIMORAC: Planiramo kapitalna ulaganja u infrastrukturne projekte koji bi omogućili najbolje uvjete za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, a tu posebno mislimo na revitalizaciju i sanaciju postojećeg kontrolnog tornja na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, kao i investicije u naše objekte u Banja Luci, Tuzli i Mostaru.

Uz infrastrukturne projekte nećemo zanemariti ni modernizaciju postojeće opreme, uz primjenu novih modernih tehnologija iz našeg područja djelovanja, a sve kako bismo našim kontrolorima zračnog prometa, ali i ostalim stručnim službama poput zrakoplovne tehnike, meteorologije, zrakoplovnog informiranja, spasilačkog koordinacijskog središta, jedinice za upravljanje zračnim prostorom i dr. dali mogućnost da još sigurnije, efikasnije obavljaju svoj složen i zahtjevan posao.

Prvenstveno mislimo na nabavku dva nova i modernizaciju postojećih radara na Jahorini i Međunarodnom aerodromu Sarajevo, nadogradnju i modernizaciju sustava za obradu podataka i sustava govornih komunikacija.

Također, planirali smo nabavku ili nadogradnju ostalih važnih i neophodnih sistema za obavljanje ovog odgovornog posla poput navigacijskih i radio uređaja te meteorološke opreme.

U procesu dizajniranja procedura za letenja na svim međunarodnim zračnim lukama pored procedura zasnovanih na konvencionalnim navigacijskim uređajima dizajnirat će se i procedure leta zasnovane na korištenju satelitskog signala.

Razmatramo i uvođenje alternativnih nadzornih sustava baziranih na sustavima multilateracije, kao i uvođenje komunikacije kontrolora zračnog prometa i pilota bez korištenja radio uređaja uz pomoć linka.

 

 

 

 

 

PREKOMaja Hadžić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here