Nakon napada eksplozivnim dronovima na Abqaiq, najveće postrojenje za svjetsku proizvodnju nafte u svijetu i najvažnije naftno postrojenje kompanije Saudi Aramco, naftno polje zahvatili su veliki požari, a uzrokovane geopolitičke tenzije imat će velike posljedice na naftna tržišta i globalnu naftnu industriju. Abqaiq se nalazi 60 kilometara jugozapadno od sjedišta Saudi Aramca u Dhahranu. Postrojenje prerađuje sirovu naftu iz najvećeg svjetskog naftnog polja, Ghawara, dugog 280 i širokog 30 kilometara prije nego što se nafta isporuči za izvoz.
Potres tržišta
Napadi na naftne objekte Saudijske Arabije smanjili su proizvodnju za više od pet miliona barela dnevno što je gotovo polovina proizvodnje saudijskog kraljevstva i više od pet odsto globalne proizvodnje.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopćila je da “pomno nadgleda situaciju” i da su, za sada, tržišta dobro snabdjevena.
The Observer, pak, ocjenjuje da će globalne zalihe nafte vjerovatno pretrpjeti “veliki potres”.
The Financial Times navodi da se razmjere gubitaka nastalih napadima mogu odraziti na globalna tržišta, dok globalni potrošači nafte drže hitne zalihe nafte u rezervi, a Saudijska
Arabija možda može ublažiti dio gubitaka iz vlastitih zaliha nafte ili rezervnih proizvodnih kapaciteta.
Napad na naftna postrojenja je bez presedana i obećava velike poremećaje – postavlja scenu za novo razdoblje za svjetska tržišta nafte, ocijenio je Bloombergov kolumnista Liam Denning, ističući kako priliku dobijaju zagovornici energetske sigurnosti elektrifikacijom i energetskom efikasnošću.
Za zagovornike energetske (i klimatske) sigurnosti elektrifikacijom i energetskom efikasnošću, malo bi stvari moglo ojačati njihove argumente bolje od napada na naftno tržište kada su neki dronovi napravili haos u objektu za koji većina ljudi nikada nije čula, zaključio je Dening.
Veličina gubitka izazvala je nagli rast cijena nafte, što je potencijalno proširilo strahove za širu ekonomiju. Tržišta su reagirala, cijena nafte je, nakon pada od dva posto, uvećana za 13 posto u Evropi, a za 15 posto u SAD. Cijene nafte dosegle su svoj najviši nivo u četiri mjeseca nakon napada na objekte Saudijske Arabije, navodi britanski javni servis BBC.
Analitičari S&P Plattsa prognozirali su kako bi cijene nafte mogle nastaviti rasti jer bi Saudijska Arabija mogla nastavljati smanjenje proizvodnje. To bi moglo potaknuti OPEC da iskoristiti strateške rezerve nafte te nadomjestiti slabiju ponudu na tržištu. Izvještaji naftnog kartela OPEC-a i Međunarodne agencije za energiju IEA pokazuju kako je u sljedećoj godini moguć višak ponude usprkos moratorija na proizvodnju koji je na snazi do marta 2020. godine. Analitičari Plattsa dodaju kako prekomjerno snabdjeveno naftno tržište ima prostora za apsorpciju rizika, tim više što su zalihe nafte u razvijenim tržištima svijeta iznad petogodišnjeg prosjeka, a potrebe su trenutno na oko milion barela nafte.
U međuvremenu, dok su analitičari prognozirali kako će ovaj napad biti glavni geopolitički i tržišni uzrok usporavanja vodećih svjetskih tržišta, kineske i evropske monetarne vlasti reagirale su novim poticajnim privrednim mjerama čiji se rezultat očekuje u posljednjem kvartalu ove godine.
Javno listiranje
Međutim, saudijski ministar energetike, princ Abdel Aziz bin Salman izjavio je da će se proizvodnja nafte u njegovoj zemlji normalizirati potkraj septembra.
“Imam dobre vijesti, snabdijevanje međunarodnih tržišta naftom vratilo se na razinu na kojoj je bilo prije napada”, rekao je ministar na press konferenciji.
Bloomberg je 19. septembra izvijestio da je Saudi Aramco već obnovio 40 posto izgubljene proizvodnje.
Poznata efikasnost Aramca omogućava brzo obnavljanje proizvodnje što bi odgovaralo planovima za izlazak Saudi Aramca na berzu. Naime, napadi na saudijska ključna naftna postrojenja desila su se u vrijeme kada Saudi Aramco izlazi na berzu, nakon što je privukao ogroman interes svojom debitantskom međunarodnom prodajom obveznica u aprilu, naglašava američka televizija CNN.
Stručnjaci su i ranije upozoravali da bi uspješan napad mogao dovesti do višemjesečnog prekida većinske saudijske proizvodnje i gotovo cjelokupne rezervne proizvodnje, ističe The Associated Press. Udari bespilotnih letjelica ukazali su na ranjivost Aramcove infrastrukture, dok se ovaj najveći svjetski proizvođač nafte i jedna od najprofitabilnijih svjetskih kompanija pokušava pokazati u najboljem svjetlu na svjetskom tržištu.
S druge strane, povećanje cijene nafte moglo bi dovesti do povećanja vrijednosti kompanije što je dovoljno za ostvarivanje planova izlaska na berzu, a to bi moglo razveseliti princa Bin Salmana, investicijske bankare i novu upravu koji pripremaju ovaj lukrativan posao, piše Energypress.
Iran i Amerika
Odgovornost za napad preuzeli su Huti, pobunjenici u Jemenu kojima pomaže Iran. Rekli su da su uz “obavještajnu saradnju ljudi unutar Saudijske Arabije” lansirali 10 dronova i da, kako prenose lokalne propobunjeničke novinske agencije, namjeravaju proširiti operacije sve dok Saudijska Arabija ne obustavi agresiju i blokadu.
Inače, od početka rata u Jemenu 2015. godine, pobunjenici Huti koriste bespilotne letjelice (koje su gotovo identične iranskim modelima) u borbi protiv koalicije koju vode Saudijci koji se zalažu za ponovno uspostavljanje međunarodno priznate jemenske vlade.
Iako su nafta i naftovod Saudijske Arabije do sada bili česta meta napada jemenskih pobunjenika, analitičari tvrde da je posljednji napad bio najveći, a moguće i najuspješniji do sada, ukazuje Observer.
Međutim, američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je da nema dokaza da su dronovi došli iz Jemena te je optužio Iran za pokretanje “neviđenog napada na svjetsko snabdijevanje energentima”, što je Iran negirao.
Američki državni sekretar nije pružio nikakve konkretne dokaze koji bi potkrijepili njegove optužbe o napadima, već je slijedio obrazac SAD koji okrivljuje Iran za nedavne napade na zalihe nafte u Zaljevu, piše BBC.
Washington Post piše kako američka vlada vjeruje da je oštećeno 15 zgrada u Abqaiqu na zapadu i sjeverozapadu, a ne na južnoj strani koja je okrenuta prema Jemenu.
Prema pisanju američkih medija, navodi BBC, stručnjaci istražuju da li su napadi mogli biti izvedeni sa sjevera – od Irana ili njegovih šiitskih saveznika u Iraku.
Ako se poremećaji u Saudijskoj Arabiji produže, sankcionirane zalihe Irana su jedan od izvora potencijalne dodatne nafte, mada rijetko ko smatra da će Tramp popustiti u sankcijama prema Iranu, ukazuje američka televizija CNN.
Financial Times navodi kako su cijene nafte ranije pale nakon što je John Bolton napustio svoju ulogu savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i kada je američki predsjednik Donald Trump najavio kako je voljan razgovarati s Iranom, koji želi da se sankcije ukinu.
Bloombergov kolumnista Liam Denning naglasio je, pak, kako se i prije napada postavljalo pitanje hoće li nakon iznenadnog Boltonovog odlaska sanksionirane iranske cisterne naći put do tržišta. No, teško je zamisliti veliki pomak u američko-iranskim odnosima, bez obzira na Boltonov odlazak.
S druge strane, ako proizvodnja Saudijske Arabije bude poremećena tokom značajnog vremena – barem nekoliko sedmica – azijski kupci koji traže veće količine sirove nafte da bi nahranili svoje rafinerije imat će razlog da pokušaju uzeti više iranskih cisterni bez obzira. Kratkoročno, odsustvo saudijskih cisterni može predstavljati neobičnu priliku za druge proizvođače, ali zbivanja oko cijena vođena nasumičnim nasiljem nisu zamjena za snagu potražnje, ocjenjuje Blumbergov kolumnista.
