Inovacije: Najaad, bh. robot za borbu

Student Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo Erol Terović konstruirao je robota, koji je na takmičenju League of Robots 2016. godine odnio pobjedu.

225
Robot

Borbe robota kojima vlasnici upravljaju na daljinski upravljač, postaju sve popularnije u svijetu. U tome prednjači Kina, gdje borbe ove vrste privlače veliki broj posjetilaca.  Osim u ovoj azijskoj zemlji, takmičenja u kojima se bore roboti održavaju se i u drugim dijelovima svijeta, a na jednom od takvih takmičenja, održanom 2016. godine, pod nazivom League of Robots 2016, u organizaciji Udruženja studenata Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu – STELEKS, učestvovao je kao brucoš, a  sada student druge godine ovog fakulteta, Erol Terović sa svojim robotom kojeg je nazvao Najaad (bos. Nedžad).

„Propozicije takmičenja bile su vrlo ograničavajuće. Nije bilo dozvoljeno djelovati destruktivno na druge robote, ograničenja koja su se odnosila na masu i dimenzije bila su rigorozna. Maksimalna dozvoljena težina robota do jednog kilograma, dimenzije od 25×25 centimetara, predstavljali su pravi izazov za takmičare, naročito uzimajući u obzir kratak rok od pet sedmica za njegovu potpunu izradu, testiranje i osiguranje pretpostavki za njegovo održavanje i eventualni popravak oštećenja tokom borbi. U konkretnom slučaju, na samom početku, projekt je nalikovao dječjoj igri, a rješenja mogućih problema čistoj improvizaciji. Međutim, u samoj realizaciji, ono što se činilo dječjom igrom preraslo je u ozbiljan tehnički projekt, a improvizacija je ustupila mjesto inovativnim tehničkim rješenjima“, za Business Magazine počinje svoju priču Erol Terović.

Improvizacija s materijalima

Ovim robotom upravlja se daljinskim upravljačem, koristeći sistem za upravljanje na frekvenciji od 2.4GHz. Vitalni dijelovi robota zaštićeni su oklopom napravljenim od akrila. Napajanje je izvedeno u formi LiPo baterije sa tri ćelije (11.1 V). Pogon se sastoji od dva neovisna motora koji upravljaju pojedinačno gusjenicama, koje su napravljene od plastike i gumirane, što povećava trenje sa podlogom. Robot koristi tzv. skid-steer upravljanje, praktično to znači da se kreće nalik tenku.

„Ono što Najaada stvarno izdvaja od ostalih robota koji su se takmičili na Ligi robota, ujedno je najzanimljiviji i najizazovniji dio dizajniranja i konstrukcije ovog projekta –u pitanju je pneumatski sistem za prevrtanje protivničkih robota. Ovaj sistem u suštini predstavlja polugu koja se podvuče pod karoseriju protivničkog robota, te se na pritisak dugmeta na daljinskom upravljaču podigne. Podizanje poluge uzrokuje dizanje ili u nekim slučajevima prevrtanje protivničkog robota što rezultira time da protivnički robot izgubi mogućnost daljnjeg kretanja (točkovi su u zraku), što omogućuje jednostavno izgurivanje iz ringa“, objašnjava Terović.

S obzirom na to da je prema propozicijama takmičenja masa robota bila ograničena na jedan kilogram, to je isključilo mogućnost korištenja na tržištu dostupnih metalnih pneumatskih komponenti (rezervoar, aktuatori, t-priključci, solenoid itd.), zbog njihove relativno velike težine. Zbog toga je Terović morao improvizirati, te se konačno rješenje sastojalo od trosmjernog pneumatskog solenoid ventila, PET boce od 0,33 litra kao rezervoara   te pneumatskih aktuatora koji su napravljeni od amortizera porijeklom iz ostataka dječije igračke, prilagođenih putem promjene rasporeda njihovih unutrašnjih komponenti. Zahvaljujući ovim posebnim karakteristikama, robot Najaad i Terović odnijeli su pobjedu na ovom takmičenju.

Terović je robota sam dizajnirao i konstruirao, a zbog kratkog roka od pet sedmica najveći problem predstavljalo mu je obezbjeđenje komponentni potrebnih za njegovu konstrukciju jer ih nije mogao naručiti iz inozemstva.

„U svojoj kućnoj radionici, pronašao sam osnovne materijale za izradu konstrukcije. Kako svi imamo”rođaka u Njemačkoj”, tako sam i ja zamolio svog da mi nabavi i pošalje putem brze pošte neke od specifičnih dijelova. Imao sam podršku i Proven d.o.o. Sarajevo, koji su mi ustupili radionice i alat za obradu metala, te su mi pružili uslugu izrade pojedinih dijelova na tokarskom stroju, tako da sam u kratkom roku uspio izraditi osnovno kućište robota. Po finaliziranoj konstrukciji robota, njegova masa bila je 150 grama veća od dozvoljene. Odlučio sam sa robota skinuti sav stražnji oklop, što je ostavilo gusjenice i dio elektronike ranjivim. I nakon toga, 50 grama je bilo viška, što sam riješio bušenjem rupa u oklopu“, dodaje Terović.

Dug put do inovacije

Konstrukcija ovog robota za Terovića je samo početak. Iako je napravio nešto novo i neobično, Terović je skroman te sebe ne smatra inovatorom.

„Kada imate 20 godina, rano je  čak da se i nazovete inovatorom, a kamoli da razmatrate i razmišljate o problemima sa kojima se susreću inovatori u našoj zemlji. Mladi ljudi trebaju prvo da se potrude i steknu znanja kao osnovu za dalji rad, važno je steći navike i naučiti  razmišljati na inovativan način, to je jedini put da jednog dana dođete do rješenja koja se mogu nazvati „pravom“ inovacijom, a taj put je dug i počinje u ranom djetinjstvu. Također bih da kažem da od ranog djetinjstva učim, radim i usavršavam se u području elektrotehnike, automatike i robotike, kao i ostalih tehničkih disciplina općenito. To je moj hobi, opredjeljenje i budućnost“, ističe Terović.

Terović dodaje da njegov projekt ne spada u one koji bi mogli dobiti rezultat u vidu komercijalizacije, ali da je primjer kako se jedan mladi čovjek može istrenirati da razmišlja na inovativan i stvaralački način. Trenutno obnaša funkciju člana upravnog odbora Embedded Systems Cluba, koji djeluje u sklopu Udruženju studenata Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo-STELEKS. U fokusu rada ovog kluba su upravo inovativni projekti, iz domena elektrotehnike i robotike, a pored toga rade se i neki „obični“ projekti koji namjenu nalaze u svakodnevnom životu.

„Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, u sklopu kojeg egzistira nekoliko studentskih klubova, u kojima budući inženjeri rade na mnogobrojnim projektima, apsolutno podržava razvoj u svakom smislu. Problem je vrlo mali broj studenata koji se aktivno angažuju u radu ovih klubova. Dosta je onih koji svoje učešće vide u organizacionim aktivnostima, a mnogo manje onih koji su spremni da se uključe u konkretne tehničke projekte. Mislim da je to problem svih tehničkih fakulteta.Jedan od projekata našeg kluba je veliki LED displej koji je trenutno postavljen na zidu u ulaznom dijelu zgrade ETF-a. Ono što ovaj klub čini jedinstvenim je što njegovi članovi u prostorijama Fakulteta na raspolaganju imaju radionicu koja je potpuno opremljenja alatima, elektroničkim instrumentima i elektroničkim komponentama, a koje su potrebne za izradu raznoraznih projekata koje nije moguće uraditi u kućnim uslovima. Svi studenti našeg fakulteta dobrodošli su da u ovom kreativnom prostoru rade na svojim projektima ili se uključe u rad na već postojećim ili budućim projektima“, dodaje Terović.

Najdinamičniji eksponat

Dvije godine nakon takmičenja  League of Robots, robot Najaad predstavljen je i krajem oktobra prošle godine na Sarajevo Innovations Festivalu, kojeg organizira Udruženje studenata Elektrotehničkog fakulteta Sarajevo-STELEKS.

„Svoj rad sam izložio i predstavio svim zainteresovanim posjetiocima Festivala, a mogu reći da je Najaad izazvao i veliku pažnju medija, kako je bio jedan od najbučnijih i najdinamičnijih predstavljenih eksponata . Nakon učešća na Sarajevo Innovations Festivalu, Najaada sam predstavio i na IEEE Student and Young Professional Congres 2018, kojeg organizira Sarajevo School of Science and Technology“, dodaje Terović.

 

 

 

PREKOMirela Haskić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here