Obnovljivi izvori energije zauzimaju sve značajnije mjesto, a prednosti njihovog korištenja su brojne. Bosna i Hercegovina sa svojim vodnim bogatstvom ima ogroman potencijal, a jedan od načina efikasnog korištenja ovog resursa jesu male hidrocentrale. Ove hidrocentrale uz snabdijevanje stanovništva strujom uređuju vodotok, stvaraju mogućnost za navodnjavanje, sportski i privredni ribolov. Također, imaju minimalan negativan utjecaj na okoliš te ne zahtijevaju izgradnju velikih brana. Jedna od najznačajnijih karakteristika kod izgradnje malih hidrocentrala jeste da one imaju značajan doprinos razvoju privredne djelatnosti u udaljenim i nerazvijenim područjima, a njihova izgradnja traje mnogo kraće.
Prema procjenama, trenutno u našoj zemlji ima oko 70 malih hidrocentrala. S ciljem preventivnog djelovanja, održavanja, sprečavanja havarija i oštećenja veoma je bitno da jedan sistem koji pretvara hidroenergiju u električnu energiju posjeduje uređaj koji će omogućiti praćenje stanja postrojenja hidrocentrala, njenih parametara kao i omogućavanje povratne veze sa korisnikom. Upravo je sve ovo bila inspiracija Arnelu Maksumiću, studentu prve godine master studija Mašinskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru za izradu Sistema za praćenje radnih parametara malih hidrocentrala.
Jednostavno korištenje
„Ovaj uređaj omogućava praćenje temperature u ležajevima, broj obrtaja osovine generatora, snagu hidroelektrane i pohranu podataka na prenosivu memoriju. Uređaj je izrađen korištenjem Arduino platforme i potrebnih senzora koji se postavljaju na odgovarajuća mjesta u postrojenju male hidrocentrale. Sklop i korištene tehnologije uređaja maksimalno su pojednostavljenji tako da je njihovo korištenje pristupačno velikom broju korisnika bez dodatnih uputstava i instrukcija. Pokretanjem uređaja, iniciraju se senzori za prikupljanje podataka koji putem mikrokontrolera dolaze do korisnika. Na osnovu tih podataka korisnik dobija informaciju u kakvom stanju se nalazi postrojenje i da li su svi parametri u dozvoljenim granicama. U slučaju da neki parametar nije u propisanim granicama, korisniku se ostavlja dovoljno vremena kako bi reagirao i spriječio nastajanje kvarova i havarija, što sa sobom povlači i ekonomsku dobit. Ukoliko korisnik nije trenutno prisutan, podaci se snimaju na memoriju i poslije se mogu koristiti za određene analize“, za Business magazine kaže Arnel Maksumić, idejni tvorac ovog sistema.
Uređaj je trenutno izrađen za prototip male hidrocentrale koja se može koristiti za snabdijevanje vikendica i nekih manjih objekata električnom energijom.
„Najveća prednost ovog uređaja jeste njegova mogućnost prilagođavanja, tako da se može koristiti i za razna postrojenja malih hidrocentrala, gdje će se jednog dana, nadam se, i naći. Također, odlikuje se relativno niskom cijenom, mobilnošću i prostorom za povećanje njegovih mogućnosti, kao i korištenju za edukativne svrhe“, dodaje Maksumić.
Ideju za izradu ovog sistema dobio je upravo zbog činjenice da su malo hidrocentrale efikasan način za proizvodnju električne enrgije. Tokom studija, Maksumić je sa svojim kolegama izradio prototip postrojenja male hidrocentrale, što je bio samo početak, nakon čega je htio to postrojenje modernizirati i unaprijediti.
„Produkt te ideje jeste jedan ovakav uređaj koji je od velikog značaja za takvo postrojenje. Naravno, tokom realizacije prvobitne ideje javljale su se i druge, što je na kraju rezultiralo uređajem koji znatno ima veće mogućnosti od prvobitno zamišljenog uređaja. Period od ideje do gotovog projekta trajao je negdje oko šest do sedam mjeseci pasivnog rada, zbog obaveza studiranja i drugih aktivnosti“, dodaje Maksumić.
Podrška profesora
Zahvaljujući onome što je naučio na fakultetu, kao i znanju stečenom baveći se hobijem u oblasti mehatronike, Maksumić je samostalno izradio ovaj uređaj. Najveća podrška su mu bili profesori Mašinskog fakulteta iz Mostara, doc.dr. Emir Nezirić i vanredni prof.dr. Safet Isić koji su mu svojim znanjem i stručnošću pomogli tamo gdje je to bilo potrebno. Jedina poteškoća s kojom se tokom rada susretao bila je nedostupnost potrebnih dijelova na našim prostorima, što je rezultiralo nabavkom dijelova koji nisu prvobitno odgovarali zamišljenoj namjeni te ih je bilo potrebno prilagoditi. Pored toga, za nabavku nekih dijelova bilo je potrebno čekati i do mjesec dana, što je uticalo na brzinu rada.
Da inovatori u BiH nemaju podršku, na svojoj koži je osjetio i Maksumić te je upravo to najveći problem s kojim se naši mladi, perspektivni ljudi susreću.
„Glavni, a i svima već poznati problem u BiH, kako inovatora tako i studenata jeste nedovoljna podrška od strane struktura upravljanja u vidu fondova za razvoj i pokretanje poslovnih ideja. Također, postojeće obrazovne institucije i njihov program nastave ne prati savremene trendove i tehnologije, tako da su studenti primorani baviti se vannastavnim aktivnostima ukoliko žele biti u trendu nauke i tehnologije“, objašnjava Maksumić.
Zainteresiranost za daljim razvojem ovog sistema do sada je pokazala grupa profesora iz BiH, među kojima je i vanredni prof. dr. Safet Isić, koji priprema knjigu iz oblasti mehatronike, te je dio projekta spomenut u toj knjizi.
Maksumić neće stati na ovome, on će nastaviti raditi na usavršavanju ovog proizvoda jer se trenutno radi samo o uređaju za praćenje parametara.
„Kao naredni korak, korištenjem još većeg broja senzora i aktuatora, nastojim ovaj uređaj za praćenje stanja pretvoriti u sistem za upravljanje i automatizaciju postrojenja, kako bi korisnici u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu bili u mogućnosti pristupiti stanju postrojenja i zaustaviti ga u slučaju nekih nepravilnosti u radu. Pored ovog uređaja, u razmatranju imam i neke druge projekte, za koje sam već počeo prikupljati potrebne informacije. Nakon finaliziranja proizvoda koji će biti u mogućnosti zadovoljiti potrebe kompanija, naravno otvara se i prilika za pronalazak investitora kao i kompanija koje će praktično koristiti moj proizvod“, ističe Maksumić.
Takmičenja prilika za pronalazak investitora
Maksumić je drugi put učestovovao na Sarajevo Innovation Festivalu, koji je krajem oktobra prošle godine organiziralo Udruženje studenata Elektrotehničkog fakulteta Steleks Sarajevo. Na Festivalu su predstavljene studentske inovacije čiju su inovativnost i izlaganje ocjenjivali recezenti. Bio je tu i edukativni dio, tj. radionica Kulturno naslijeđe u virtuelnoj realnosti, gdje su gosti i učesnici imali priliku prošetati preko Starog mosta pa čak i skočiti sa njega.
„Učešće na ovakvim festivalima omogućava uspostavljanje saradnje među studentima iz različitih oblasti i prostora, razmjenu mišljenja i ideja, kao i eksponiranje studentskih inovacija. Također, učešće otvara mogućnost prepoznavanja inovacija od strane poslodavaca i sam kontakt s njima što uveliko utiče na našu konkurentnost na tržištu“, kaže Maksumić.
