USAID kroz razne projekte u Bosni iHercegovini nastoji stvoriti nove mogućnosti za razvoj biznisa. Dodjelom finansijskih sredstava, u saradnji sa lokalnim zajednicama, direktno pomažu pokretanje i razvoj biznisa u sektorima koji imaju najveće mogućnosti za rast. Kroz tri projekta, FARMA, RAST i PPMG pokrenuti su i razvijeni brojni biznisi, a korisnicima sredstava pored obezbjeđenja vlastite egzistencije omogućeno je i zapošljavanje novih ljudi. Korisnici sredstava dijele isti cilj, a to je ostati u BiH te kroz nova zapošljavanja spriječiti odlazak mladih iz BiH
Žensko poduzetništvo
Projekat Marginalized Populations Support Activity in Bosnia and Herzegovina (PPMG), namijenjen je marginaliziranim grupama žena koje su u dugoročno nepovoljnom položaju i koje se, prema statističkim podacima, svakodnevno dovode na margine društva. Podrška je namijenjena malim i srednjim biznisima kojim upravljaju žene sa invaliditetom, majke djece sa invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žene žrtve nasilja, mlade nezaposlene žene…
Zahvaljujući ovom projektu, mlada profesorica engleskog jezika i književnosti Sanela Mauzer iz Teslića ostvarila je svoj san te je sada vlasnica dječijeg kluba Mali princ. Nemogućnost pronalaska stalnog zaposlenja odvela je u Dubai gdje je provela dvije godine radeći kao stjuardesa. Kako kaže, nikad joj i nije bio cilj da ostane u inozemstvu, nego da stekne nova iskustva, putuje i zaradi početni kapital kako bi ostvarila svoj prvobitni cilj. Želja za otvaranjem škole engleskog jezika za djecu i potreba za jednom ovakvom institucijom rezultirala je otvaranjem dječijeg kluba gdje mališani kroz cjelodnevni boravak, uz igru, šetnju i razne aktivnosti uče i engleski jezik, tako da je na ovaj način spojeno ugodno s korisnim.
Kroz ovaj projekat i podršku lokalne zajednice, koja joj je pomogla pri apliciranju na projekat, dobijena sredstva na početku uložila je u plaćanje doprinosa i najamnine za prostor u kojem rade.
„S radom smo počeli u aprilu prošle godine, upošljavamo četiri zaposlenika, trenutno u naš klub dolazi 40 djece, namjeravam da formiram i treću grupu, a neki dugoročni cilj bio bi obezbjeđenje vlastitog prostora kako ne bih morala izdvajati sredstva za kiriju,“ za Business magazine kaže Sanela Mauzer, koja ne krije zadovoljstvo zbog posla kojim se bavi.
Mauzer ističe da se u njenom slučaju isplatilo vratiti u rodni grad, mada nije sve išlo glatko, te se na putu do uspjeha susretala i s poteškoćam, ali nikada nije pomišljala odustati. Pored finansijskih sredstava, najveći problem predstavljale su joj i birokratske procedure, s obzirom na to da je proces registracije i prikupljanja potrebne dokumentacije trajao nekoliko mjeseci.
„Osoba sam koja ne voli da odustaje. Došla sam do neke granice gdje više nije bilo povratka, tako da tu opciju nisam ni uzimala u razmatranje“, dodaje Mauzer.
Konkurencija postoji, ali to mladoj profesorici ne smeta, jer, kako kaže, radi se o pozitivnoj konkurenciji koja je ujedno i motiv i pokretač da budu bolji, realiziraju nove ideje kako bi mališanima ponudili više. Povjerenje roditelja bilo je teško steći, ali da je u tome uspjela govori i činjenica da je u početku u klub Mali princ dolazilo šestoro djece, a sad taj broj iznosi 40. Sanela Mauzer ne samo da je ostvarila svoj san, nego je i svom gradu i najmlađim sugrađanima poklonila nešto novo, inovativno, a zadovoljstvo djece i roditelja su joj najveća satisfakcija.
Investiranje u infrastrukturu
Opština Teslić uz pomoć USAID-a realizirala je još jedan projekat. Radi se o projektu Restoring Accountability and Supporting Transformation (RAST), koji implementira Catholic Relief Services (CRS), a koji je namijenjen jedinicama lokalne samouprave da unapređenjem svog djelovanja i jačanjem odgovornosti poboljšaju ekonomski razvoj i kvalitet života građana. Opštinska uprava sredstva USAID-a iskoristila je za asfaltiranje oko 521 metar saobraćajnica u Poslovnoj zoni Lanara u kojoj je prethodno izgradila vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu. Jedan od ciljeva projekta je stvaranje boljih uslova za poslovanje i promociju privrednih djelatnosti u Poslovnoj zoni, te eventualno proširenje poslovanja i privlačenje novih investitora.
Kompanija Export servis iz Teslića bavi se metalpreradom i zaštitom metala te sarađuju sa tri kompanije iz Njemačke, a u BiH prate dvije kompanije koje se bave proizvodnjom robotizovanih skladišta. U Poslovnoj zoni Lanara u toku je izgradnja tri hale, površine oko 6.000 metara kvadratnih, u koje će biti smještena kompletna oprema te linije za galvanizaciju, eloksiranje aluminijuma i četiri linije za plastifikaciju metala čime bi postali jedna od najpruduktivnijih kompanija u BiH u ovoj oblasti. U planu je i uvođenje sistema metalizacije kojeg trenutno ne mogu realizirati zbog malog prostora i ekoloških razloga te će prelaskom u Poslovnu zonu i to biti omogućeno. Asfaltiranje ove saobraćajnice ima višestruk značaj za ovu kompaniju.
„Projekat je za nas izuzetno koristan, obezbijedio je normalnu komunikaciju našeg postrojenja sa glavnim putem, ne samo da je olakšan pristup našim vozilima nego i pristup naših klijenata“, kaže Slobodan Kitić, vlasnik kompanije Export servis.
U Poslovnoj zoni Lanara, pored kompanije Export servis, svoja postrojenja ima i šest proizvođača iz oblasti drvoprerade tako da je asfaltiranjem saobraćajnice uveliko unaprijeđen rad ovih kompanija.
Kao i mnogi drugi i Kitić je pokušao svoju egzistenciju obezbijediti u inozemstvu, ali se ipak odlučio vratiti u BiH i rodni Teslić. Kompaniju je osnovao 2012. godine, upošljava sedam radnika, a u slučaju potrebe na dnevnicu uzima i do 12 radnika. Također, pokretanjem livnice u Poslovnoj zoni Lanara povećat će svoje kapacitete te će biti u mogućnosti da ispune zahtjeve stranih klijenata, a preko njemačke Privredne komore, uspostavili su kontakte sa njemačkim kompanijama koje traže saradnike u BiH, gdje su zadovoljili sve njihove kriterije što otvara mogućnost za nove projekte.
Unapređenje proizvodnje
Opća poljoprivredna zadruga Zlatna kap iz Jelaha osnovana je 2008. godine, a primarna djelatnost je otkup, prerada i plasiranje mliječnih prerađevina. Zahvaljujući USAID/Sweden projektu Fostering Agricultural Markets Activity (FARMA I i II), uspjeli su adaptirati objekat te obezbijediti sredstva za nabavku muznih uređaja za svoje kooperante. Ovim sredstvima unaprijedili su proizvodnju te podigli kvalitet svojih proizvoda.
„Sredstva USAID-a i projekta FARMA I, koja smo dobili 2011. godine, bila su nam odskočna daska, dobili smo uređen objekat koji zadovoljava sve standarde, što nam je omogućilo povećanje proizvodnje,“ kaže Maid Smajić, direktor Opće poljoprivredne zadruge Zlatna kap.
Sredstva projekta FARMA II uložena su u nabavku muznih uređaja za kooperante s ciljem dobijanja kvalitetnijeg mlijeka, a rezultati su bili vidljivi nakon mjesec dana. Konstantan rad i ulaganje rezultirali su i nagradama.
„Na Balkan Chees Festivalu u Beogradu prošle godine osvojili smo drugo mjesto za Tešanjski punomasni tvrdi sir pa se zahvaljujući nagradama otvaraju i neka nova tržišta,“ ističe Smajić.
I ove godine u februaru održan je ovaj festival, a i ovaj put sir Zlatna kap osvojio je drugo mjesto.
Zlatna kap upošljava četiri zaposlenika i sarađuje sa oko 250 kooperanata, proizvode 13 vrsta sireva, a ove godine počinje proizvodnja još dvije vrste za koje su već naručeni kalupi iz Slovenije. Trenutno su prisutni samo na bh. tržištu gdje su domaći potrošači prepoznali kvalitet domaćeg proizvoda. Plasiranje na inozemno tržište planiraju nakon što budu sigurni da kapacitetima mogu zadovoljiti dodatno tržište.
Inače, projekat FARMA usmjeren je na organizacije poljoprivrednih proizvođača i individualne poljoprivrednike s ciljem povećanja njihovih prinosa i poboljšanje kvaliteta proizvoda.
Biogas konferencija
USAID je u Tesliću organizirao i konferenciju koja je okupila investitore, farmere i predstavnike vlasti s ciljem uvida u mogućnost investiranja u bioelektrane. Biolektrane imaju višestruk značaj. Prije svega, pravilnim odlaganjem životinjskog otpada štiti se okoliš, omogućava se proizvodnja energije za potrebe poljoprivrednika te u konačnici poljoprivrednici energiju koju dobiju na ovaj način mogu prodavati te osigurati sebi dodatan izvor prihoda.
„Ukoliko se uvidi da postoji interes, spremni smo pomoći predstavnicima vlasti da se to pretvori u stvarnost. Dug je proces, ali vjerujemo da s pravim ljudima to možemo ostvariti. Već postoje zakonski akti koji uređuju obnovljive izvore energije, ali sada to želimo proširiti i na biogas posebno u FBiH, jer RS je već prepoznala korist ovog izvora energije,“ kaže Peter Duffy, šef misije USAID-a u BiH.
Dvije biogasne elektrane izgrađene su u RS, dok u FBiH ovaj način proizvodnje energije još nije zaživio. Nadležne institucije u FBiH odbijaju da odrede kvote, odnosno da definiraju koja količina energije će se otkupljivati iz biolektrana, a kao razlog navode nedostatak interesa od strane poljoprivrednika.
„Razlog organizovanja ove konferencije je da upoznamo poljoprivrednika sa svim benefitima bioelektrana te da zajednički utičemo na vlasti da se ovo pitanje regulira. U RS je uvedena kvota, te smo se fokusirali na FBiH, s obzirom na to da institucije smatraju da kvote nisu potrebne jer nema interesa, a investitori ne žele da ulažu jer ne postoje kvote, tako da je to začarani krug koji ćemo, nadam se, riješiti,“ istaknuo je Fahrudin Kulić, ekspert za energetiku USAID- EIA projekta.
