Sve do unazad nekoliko godina nismo imali na jednom mjestu popisane parafiskalne namete. Vijeće ministara BiH usvojio je krajem februara Informaciju Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, a u kojoj je navedeno da su registri neporeskih nameta na sva četiri nivoa vlasti u BiH uspostavljeni i objavljeni.
Uspostavom i objavljivanjem registara ispunjena je obaveza iz Akcionog plana Reformske agende za period 2015.-2018. godine gdje je kao strateški cilj navedeno da će „svi nivoi vlasti pripremiti sveobuhvatan popis (i publikaciju) parafiskalnih nameta kako bi ih smanjili i učinili transparentnijim u skladu sa podjelom nadležnosti”, te su na ovaj način stvorene pretpostavke za smanjenje i harmonizaciju nameta. Ovo je prvi put da su poreska opterećenja popisana i javno dostupna, što je svakako doprinos transparentnosti u ovom dijelu fiskalne politike.
“Kada se javno zna kolika su opterećenja, javnosti može vršiti pritisak i zalagati se za njihovo smanjenje”, rekli su za Business magazine iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave. Vijeće ministara BiH uputit će Informaciju Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Stvaranje pritiska
U Registru neporeznih prihoda koje naplaćuju institucije na državnom nivou identifikovani su i uneseni podaci o ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada.
U Registru neporeznih nameta za FBiH utvrđeno je da u FBiH u prosjeku egzistira 190 različitih naknada i taksi, koje plaćaju pravna i fizička lica u korist budžeta različitih nivoa vlasti, agencija, zavoda, fondova i direkcija. Sa aspekta osnova plaćanja, najmanje 95 različitih naknada i taksi naplaćuje se na nivou FBiH, u prosjeku 77 na nivou kantona, dok općine pojedinačno naplaćuju u prosjeku 26 različitih taksi i naknada.
Ukupan okvirni broj naknada po raznim osnovama u RS iznosi 286. U fiskalnom registru Distrikta navedeno je 177 neporeskih davanja.
Ukupno, prema registrima, građani, poduzetnici i privrednici u BiH plaćaju 864 različite takse, čije je plaćanje definirano različitim zakonima i odlukama donesenim na nivou države, entiteta, Brčko distrikta, kantona i općina.
“Ministarstvo finansija i trezora BiH uspostavilo je i objavilo Registar parafiskalnih nameta na državnom nivou i nema nadležnost da inicira i poduzima aktivnosti na smanjenju broja parafiskalnih nameta u BiH. Za ove informacije možete se obratiti nadležnim institucijama na nivou entiteta”, rekli su iz Ministarstva finansija i trezora BiH.
Na pitanje ko će provoditi aktivnosti za smanjivanje poreza i doprinosa te parafiskalnih nameta i harmonizaciju u BiH, iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave dobili smo odgovor da će to biti vlasti u BiH, odnosno vlade koje su se obavezale na određene reforme, što kroz programe ekonomski reformi, ali i kroz dokumente poput Reformske agende – vlade entiteta i Brčko distrikta.
Kada će se tačno poduzeti prve konkretne aktivnosti na smanjenju broja ovih nameta i koji nivo vlasti će se prvi dobrovoljno odreći nekog od prihoda kojeg su do sada ostvarivali, teško je precizirati.
Dok su pod pritiskom finansijskih institucija opterećavali privredu i građane novim nametima, vlade su ukinule tek minorni broj poreskih opterećenja. Da se moraju uhvatiti ukoštac sa ovim problemom, praviti bolne rezove tamo gdje je to moguće, a s druge strane stvarati povoljnije uslove za rast privrede potrebni su pritisci od strane poslodavaca, jer bez njih teško da će se išta promijeniti.
Urodilo plodom
Udruženje poslodavaca FBiH pokrenulo je konkretne aktivnosti i u dopisu koji je prije tri mjeseca dostavljen Vladi FBiH zatraženo je ukidanje devet parafiskalnih nameta. U međuvremenu su od tih devet uspješno riješena dva, a treći je u fazi rada.
“Riješen je namet Obaveza poslodavca da bez obzira na činjenicu da se na proizvodu nalazi bar code ili druga oznaka na osnovu koje se istaknuta cijena može povezati sa prijemnim listom, odnosno zapisnikom, ipak mora označiti redni broj iz trgovačke knjige uz oznaku cijene robe. Također, riješena je Obaveza štampanja i ovjeravanja trgovačke knjige. U fazi rada je izmjena Pravilnika o dodjeljivanju ID brojeva, registraciji i identifikaciji i evidencijama poreznih obveznika na teritoriji FBiH”, rekao je za Business magazine Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
Inače, prije nego su ove incijative poslodavaca urodile plodom, bilo je nezamislivo koliko mnogo vremena je trošio veliki broj trgovina s prosječnim dnevnim ulazom od oko 800 različitih artikala i obavezom označavanja rednog broja iz trgovačke knjige i godine zaduženja na svaki artikal.
Također, bespotrebno štampanje jedne elektronski vođene trgovačke knjige koja može imati 10.000 stranica ranije je koštalo poslodavce 1.000 KM, a svaka ovjera 10-20 KM i predstavlja bivši parafiskalni namet.
Komplikovane procedure u vremenu modernih tehnologija koje bi uskoro mogle biti stvar prošlosti ogledaju se u uvođenju obaveze za posjedovanje ID broja od strane svih poslovnih jedinica koji se smatraju mjestom poslovanja, proširenoj dodatoj dokumentaciji te prebacivanju obaveze dokazivanja ispunjavanja uslova za dobijanje ID broja sa PU na poslodavca. Dodatno opterećenje i parafiskalni namet tu predstavlja obaveza ovjere i notarske ovjere dokumentacije. Svaka ovjera dokumentacije plaća se u iznosu od dvije do 10 KM, a notarske ovjere koštaju od četiri do 10 KM.
“Na rješavanju preostalih šest parafiskalnih nameta iz naših zahtjeva nije se ni počelo raditi, a ministarstva koja su zadužena za njih nisu uopće ni reagovala na dostavljene dopise, tako da bez vršenja pritiska od strane poslodavaca sumnjamo da će vlada napraviti značajniji pomak po pitanju smanjenja ili ukidanja nameta”, rekao je Pandurević.
Udruženje poslodavaca FBiH djeluje proaktivno te je prošle sedmice na sastanku sa jednim od savjetnika premijera FBiH zatraženo nekoliko konkretnih stvari, a Vlada FBiH je prihvatila da o tome ozbiljno razmatra.
“Dogovorili smo da iniciramo formiranje jednog tijela koje će činiti članovi Vlade i predstavnici poslodavaca, koje će davati mišljenje o svakom prijedlogu propisa koji donosi ili predlaže Vlada i koje će davati mišljenje o tome da li taj akt uvodi novo opterećenje i da li je ono potrebno. Također, inicirali smo donošenje zakona na federalnom nivou koji će propisati procedure, način i elemente utvrđivanja bilo kojeg parafiskalnog nameta od općinskog nivoa do nivoa FBiH. Osim toga, zatražit ćemo od Vlade FBiH da odredi jednu kontakt osobu koja će s Udruženjem poslodavaca FBiH organizirano raditi na pregledu i ocjeni potrebnosti određenih parafiskalnih nameta”, otkrio je za Business magazine direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević, ističući da će Udruženje uputiti pismo premijeru Vlade FBiH u kojem ćemo tražiti ove stvari.
Strana tijela
Neko bi mogao primijetiti da npr. registrovanje ID broja koje košta i opterećuje nije obuhvaćeno u registrima parafiskalnih nameta. Naime, iako ih je u registrima pobrojano tek 864, procjene su da u BiH ima više od 3.000 parafiskalnih nameta, odnosno da u registrima nije obrađena, odnosno nije navedena većina nameta.
Kako je i navedeno u Informaciji, zbog prikrivenih prihoda iza jedne šifre uočen je znatno veći broj stvarnih naknada i taksi od navedenih, jer se pod jednom vrstom prihoda uplaćuju različite naknade i takse, a intencija Vlade FBiH je u narednom periodu jasnije definirati takve slučajeve i eliminirati ih.
“Iako nemamo primjedbi na uspostavu Registra koji je veoma dobra i korisna stvar i polazna osnova za racionalizaciju nameta, smatramo da nije potpun zbog različitog metodološkog pristupa njegove izrade. Primjera radi, Zakon propisuje da svako ko vrši vangabaritni prijevoz mora imati poslovnu dokumentaciju, ali ne propisuje koliki su pritom troškovi poslodavca, iako oni itekako postoje. Ukoliko poslodavac ispunjava uslove za obavljanje vanrednog prijevoza koji je pritom vangabaritni, a robu će prevoziti od Ploča do Sarajeva, u FBiH za svaki od šest mostova mora napraviti elaborat i za svaki mora platiti 1.500 KM, a taj novac ne ide u budžet nego pripada onom ko izrađuje elaborate.
Zakon obavezuje na polaganje stručnog ispita za konobare i recepcionere radi dobijanja certifikata da bi se sa završenom srednjom školom radilo kao konobar u kafiću, ali se u njemu ne kaže da se ispit i certifikat u nekom od centara za edukaciju plaća 500 KM.
Slično, Zakon propisuje da svaki vozač u međunarodnom saobraćaju mora imati certifikat za međunarodnog vozača kojeg neki od ovlaštenih centara koji vrši te edukacije naplaćuje 600 KM.
Ovi troškovi nisu navedeni u zakonima pa ih oni koji su pobrojavali parafiskalne namete nisu prepoznali kao takve. Stranci su iščitavali službene listove i na osnovu njih pobrojavali namete pa su one koji nisu bili direktno napisani izostavili jer jednostavno nisu znali da su i oni namet i trošak.
Certifikat koji mora imati inžinjer zaštite na radu da bi se mogao baviti tim poslovima i koji firma mora platiti, predviđen je u Prijedlogu zakona o zaštiti na radu, ali takva vrsta nameta nije obrađena u Registru”, pojasnio je Pandurević za Business magazine propuste u metodološkoj izradi registara parafiskalnih nameta.
Ovdje treba napomenuti da je Registar neporeznih prihoda koje naplaćuju institucije na nivou BiH izrađen u sklopu projekta finansiranog od strane Fonda za dobru upravu Vlade Ujedinjenog Kraljevstva (Good Governance Fund -GGF) koji predstavlja zajednički program Odjela za međunarodni razvoj Vlade Velike Britanije i Ureda za vanjske i poslove Commonwealtha (Department for International Development/Foreign and Commonwealth Office – DFID/FCO), dok je implementator projekta bio PricewaterhouseCoopers UK sa konsultantskom kućom Lucid Linx i PricewaterhouseCoopers Sarajevo s partnerima na projektu Finit Consulting Sarajevo i Udruženje ekonomista SWOT Banja Luka.
Registre neporeznih nameta za FBiH, RS i Brčko distrikt implementirao je USAID u sklopu projekta Reforme fiskalnog sektora u BiH (FAR), a pripremljeni registri su potom dati nadležnim vlastima na raspolaganje.
Kreiranje registara i popisa parafiskalnih nameta na ovaj način, iz službenih listova, nije praksa ni u jednoj zemlji u Evropi.
Pandurević napominje da bi se na dopuni Registra trebalo i moralo raditi s poslodavcima, jer u njemu izostaje više od 100 veoma značajnih nameta.
