Na ekonomskom frontu, Rusija se kreće naprijed, premda sporo. Nakon dvogodišnje recesije, ruska ekonomija je u 2017. zabilježila rast od 1,7 posto, rublja je stabilna, a nezaposlenost rekordno niska. Stabilizirana je situacija koju su prouzrokovali istovremeni pad cijena nafte i sankcije Zapada prema Rusiji. Centralna banka dovela je inflaciju ispod zacrtanih četiri posto, nakon što je u 2015. dosegla 16 posto, a disciplinovano upravljanje budžetom drži deficit na savladljivom nivou. Ipak, ruska ekonomija pokazivala je znakove problema i prije posljednje krize uzrokovane niskim cijenama nafte: u 2013. godini, kada je barel nafte koštao oko 100 dolara, ruski BDP je bio samo 1,3 posto. Bez značajnijih reformi, rast ni narednih godina neće prelaziti 1,8 posto, govore procjene Svjetske banke.
Rast plaća u prva dva Putinova mandata, kada je ekonomija bilježila prosječan rast od oko sedam posto godišnje, dobrim je dijelom odgovoran za njegovu današnju popularnost. Po povratku na mjesto predsjednika 2012. godine, nakon što je jedan mandat proveo kao premijer, umjesto nekadašnjeg ekonomskog progresa prioritet za Putina postala je asertivna vanjska politika, a toga su svjesni i Rusi.
Stratezi su posvećeni institucionalnim promjenama za oživljavanje ekonomije i zagovaraju ulaganje u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu te smanjenje kontrole države nad ekonomijom. Taktičari, s druge strane, naglašavaju potrebu poboljšanja funkcioniranja institucija i bez radikalnih promjena, poput bolje efikasnosti, uslova poslovanja i privlačenje investicija.
I jedni i drugi se nadaju da će postepene promjene dovesti do stvaranja uslova za razvoj zasnovan na raznolikoj ekonomiji. Nova fiskalna politika, po uzoru na Norvešku, nastoji spriječiti osjetljivost ruske ekonomije na cijene nafte. U slučaju cijena većih od 40 dolara po barelu, dodatni prihod će biti korišten za stvaranje rezervnih fondova koji su posljednjih godina iscrpljeni. Osim toga, Rusija je napredovala na ljestvici Svjetske banke koja govori o lakoći poslovanja, sa 120. mjesta na kojem je bila 2012. godine, na 35. mjesto u 2017. zahvaljujući olakšanom procesu pokretanja preduzeća. No, usljed američkih sankcija, to neće biti dovoljno za privlačenje stranih investicija, a 90 posto novih investicija u 2017. došlo je od velikih državnih infrastrukturnih projekata.
Od Putinovog dolaska na mjesto predsjednika 2000. godine do 2017. mnogo toga se promijenilo. Ruski BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći utrostručio se i iznosi 27.900 dolara, što ga čini najvećim među zemljama članicama BRICS. Prosječna nominalna mjesečna plaća porasla je sa 61 na 652 dolara, nezaposlenost je sa 13 posto smanjena na 5,2 posto, a povećane su i penzije. Inflacija je u istom periodu smanjena sa 36,5 posto na 2,5 posto, strane rezerve su porasle sa 12 milijardi dolara na 356 milijardi dolara, a javni dug smanjen je sa 92,1 posto na 17,4 posto BDP-a.
Ruske rezerve zlata povećane su za više od 500 posto od 2000. godine, a prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, Rusija je najveći svjetski kupac i treći najveći proizvođač zlata. Ruskom ekonomijom i dalje dominiraju rezerve nafte i gasa, ali je istovremeno njen poljoprivredni sektor napredovao, te su ruski poljoprivrednici zabilježili rekordnu proizvodnju u 2017. obarajući 40 godina star sovjetski rekord proizvodnjom višom od 130 miliona tona. Od početka milenija, ruski udio na svjetskom tržištu pšenice se učetvorostručio, sa četiri na 16 posto. Premda je poljoprivreda i dalje daleko iza energetskog sektora, uspjela je pobijediti nivo izvoza oružja i postati drugi najveći izvozni sektor.
Rusija ne stoji loše, a to Putinu ide u prilog. Ali, još šest Putinovih godina na mjestu predsjednika Rusije proći će u znaku stagnacije, odnosno anemičnog rasta. U 18 godina koliko je Putin na vlasti, Rusija nije uspjela najvažnije: umanjiti svoju ovisnost o nafti i diverzificirati ekonomiju, a dominacija ove industrije utiče na cjelokupnu zemlju. „
Direktne strane investicije u Rusiji u prvoj su polovini 2017. iznosile 14 milijardi dolara, prema podacima ruskog ministarstva ekonomskog razvoja, označivši oporavak u odnosu na godinu ranije. No, nivo investicija je vrlo nizak u odnosu na ekonomski potencijal ove zemlje.
Alekseju Navalnom, najžešćem Putinovom opozicionaru, kandidatura na izborima je zabranjena. Nekolicina drugih kandidata imat će makar priliku za svoj pokušaj. Jedan od njih je Grigorij Javlinski sa strankom Jabloko koji je kandidaturu najavio još 2016. i Rusima obećao da će biti „alternativa Putinu i njegovom sistemu“.
Kandidat Komunističke partije Rusije Pavel Grudinin, poljoprivredni magnat koji nije član ove stranke ali ga ona po ruskom zakonu ima pravo kandidirati, igra na kartu nekadašnjeg političkog sistema. Grudininova društvena farma Lenin Sovkhoz služit će za primjer: radnicima je obezbijeđeno besplatno stanovanje, zdravstvena zaštita i užina u školi, a plaćanje računa je subvencionirano. Plaće su također veće od onih koje dobijaju radnici na drugim farmama, a iako nudi sve rjeđe viđene uslove rada, Grudininova farma je od 1995. postala jedan od najvećih proizvođača voća i povrća u regiji te je najveća farma jagoda u Rusiji. Grudininov program u 20 koraka podrazumijeva prosperitet običnih ljudi, kojima će služiti prirodni i industrijski resursi Rusije, a predviđa i nacionalizaciju industrija od državnog značaja, između ostalog i vodećih banaka.
Još jedna Putinova protivnica koja je uspjela sakupiti 100.000 potpisa da bi ušla u predsjedničku utrku, televizijska voditeljica, novinarka i kćerka Putinovog političkog mentora, Ksenija Sobčak, u potpunosti je naklonjena kapitalističkom slobodnom tržištu i ideji privatizacije. „Rusija je zemlja slobodne ekonomije s jakim državnim sektorom. Sve velike državne korporacije trebalo bi privatizirati uz poštivanje zakona o sprečavanju monopola. Država ne bi trebala kontrolirati bilo koji sektor ekonomije i njen udio u preduzećima i industrijama trebao bi biti ograničen na sprečavanje monopola. Privatno vlasništvo trebalo bi biti zaštićeno zakonom, poreskom reformom trebalo bi stimulirati razvoj privatnih malih i srednjih firmi te tehnološki razvoj preduzeća i obrazovanje“, izjavila je za Vedomosti.
