Turizam na vagi

Prvi ovogodišnji podaci o dolascima turista govore da je Bosna i Hercegovina sve omiljenija turistička destinacija, posebno Sarajevo, Mostar, Međugorje i Neum. Ima ih sa svih kontinenata i u svako doba godine. No, da li je to dovoljno da bismo mogli reći da smo se opredijelili za turizam kao privrednu granu. Još je mnogo improvizacije u ovoj djelatnosti. Hoće li se napokon turizam naći na dnevnom redu parlamentaraca i usvojiti strategija turističkog razvoja zemlje?

732

U politikama ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovinje turizam ima značajno mjesto kao faktor razvoja i restrukturiranja povezanih djelatnosti. Taj se uticaj ostvaruje putem aktiviranja ljudskih, prirodnih i materijalnih resursa razvoja, zapošljavanja i poboljšanja platnog bilansa zemlje.

Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u eksternim efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i društvu, počevši od proizvodnje hrane i pića, drumskog, željezničkog i zračnog prometa, razvoja infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva, trgovine i industrije zabave, do pokretanja razvoja niza finansijskih, marketinških i obrazovnih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom i prostornom razvoju zemlje, te podizanju blagostanja i životnog standarda zemalja koje promoviraju i podržavaju razvoj turizma.

Sve navedene djelatnosti osjećaju koristi od razvoja turizma, koji se danas smatra globalnim ekonomskim fenomenom i privrednom granom koja poslije naftne i hemijske industrije i elektronike najviše doprinosi ekonomskom rastu i razvoju svjetske ekonomije.

Naš susjed Hrvatska ove godine, prema veoma relevantnim zvaničnim podacima, od turizma očekuje prihod veći od 10 milijardi eura (20 milijardi KM) ili oko 25 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) države. O kolikom se iznosu radi, ako se poredi situacija u našoj zemlji, dovoljno je reći da ukupni BDP Bosne i Hercegovine ove godine neće preći 30 milijardi KM. Susjedna Hrvatska će maltene samo do turizma osigurati onoliko novca koliko naša zemlja osigura iz svih djelatnosti, isključujući neto poreze na prodate usluge i robu. Da vidimo kakvo je u tom pogledu stanje u našoj zemlji.

ŠEST POSTO BDP-a

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, lani je od turizma ostvarena bruto dodana vrijednost od 6,32 posto posto učešća u bruto domaćem proizvodu Bosne i Hercegovine, što izraženo u novcu daje 1,857 milijardi KM bruto dobiti od turizma za cijelu državu ili u eurima nešto malo više od 900 miliona čvrste evropske valute. Malo ili mnogo procijenite sami. Naš jugozapadni i sjeverni susjed Hrvatska u toj godini imao je prihod od oko devet milijardi eura, šta znači da Bosna i Hercegovina ostvaruje oko 10 procenata bruto dobiti od turizma, u odnosu na našeg prvog susjeda.

Neko će reći da Hrvatska ima more i jednu od naljepših obala na svijetu, što je nesporna činjenica. Međutim, imamo i mi, rijeke, planine i jezera, zimske centre i skijališta, banje i interesantne egzotične gradove i mjesta, bogatu historiju i raznolikost, a i na putu smo mnogim turistima do destinacija na Jadranskom moru i kupalištima na obali, pa bi i te turiste mogli malo duže zadržati u našoj zemlji.

Ove godine, prema podacima pomenute Agencije, gostiju je bilo znatno više. Za period januar – juli statistika je izračunala da su turisti ostvarili 722.563 posjete, što je za 13,8 posto više nego u istom periodu 2016. godine. Od toga broja 216.153 bili su domaći gosti, a 507.410 stranci. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 29,29 posto, dok je 70,81 posto učešće stranih.

Ukupno su turisti ostvarili 1.475.558 noćenja, što je više za 12,9 posto više, u odnosu na isti period lani.  Od tog broja domaći turisti ostvarili su 430.333 noćenja ili za četiri posto više, a stranci 1.045.225 noćenja ili za 17,1 posto više nego u prvih sedam mjeseci lani. U strukturi stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 12,5 posto, Srbije 8,7, Turske 8,0, Ujedinjenih Arapskih Emirata 5,6, Italije 5,2, Slovenije 5,1, Poljske 4,9 i Njemačke 3,7, što ukupno iznosi 53,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,3 posto noćenja.

Ukrštavanjem podataka o broju dolazaka i broju noćenja dolazi se do zaključka da su domaći turisti u mjestu boravka u prosjeku ostajali 1,99, a strani 2,1 dan. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Kuvajt sa prosječnim zadržavanjem 3,6 dana, Irska 3,4, Iran i Katar sa po 3,2,  te Bahrein i Malta sa po tri dana.  Indikativno je prema tim podacima da mi gotovo da i nemamo turista koji se u Bosni i Hercegovini zadržavaju duže. Kao da se radi isključivo o službenim putvanjima!

Toliko o statistici koja u metodološkim objašnjenijim još kaže da je cilj istraživanja turizma praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno uporedivih podataka u skladu s važećom EU regulativama!?

Jedinice posmatranja su svi poslovni subjekti koji su prema glavnoj djelatnosti registrirani za pružanje smještaja i fizičke osobe, odnosno domaćinstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima.

Podrazumijevaju se, dakle, hoteli i sličan smještaj, odmarališta i slični objekti za kraći odmor, kampovi i prostori za kampovanje te ostali smještaj: zdravstvene ustanove u kojima osobe same snose naknadu za medicinsku rehabilitaciju, odnosno svoj boravak,  poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju u seljačkim domaćinstvima, kućama, kampovima, apartmanima i sobama. Izvještaji se sastavljaju na osnovu evidencija u knjigama gostiju, pružanja smještajnih usluga turistima ili posredovanja u pružanju tih usluga.

KO KOGA VARA

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja u proteklom periodu 2017. godine ostvaren je u okviru djelatnosti hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,5 posto. Tek 7,5 posto smještaja ostvaren je u drugim objektima banjskog tipa, kampovima i objektima fizičkih lica.

Uostalom o tome govori i statistika u poglavlju registrirani objekti za turizam, prema kojima u cijeloj Bosni i Hercegovini ima ukupno registriranih 648 objekata za turizam, od čega 353 hotela i hostela, 124 motela, 59  prenoćišta i pansiona, 75 kuća i stanova, 37 banja i smještajnih rekreacionih centara sa ukupno 33.220 ležaja.

Međutim, neslužbeni podaci s kojima raspolaže Vanjskotrgovinska komora BiH ukazuju da je i broj objekata i broj ležaja znatno veći, da se kreće više odo 50.000. Oko 90 posto smještajnih kapaciteta koncentrirano je u nekoliko područja,  Neum oko 6.000 ležaja, Međugorje (službeno registrirano 1.200, a neslužbeno više od 15.000), Kanton Sarajevo uključujući i istočni dio u Republici Srpskoj 10.800, Banja Luka i Laktaši 1.500), Mostar oko 1.000, Bihać oko 500, dvije glavne banje Reumal Fojnica i Vrućica Teslić 1.400 kreveta, itd. Takva distribucija smještaja jasno odražava tekuće kretanje turista u zemlji.

Ostatak države ima manjak i smještajnih kapaciteta i kvaliteta. To je naročito vidljivo u nacionalnim parkovima/rezervatima, planinama i mjestima u blizini prirodnih atrakcija. Prema službenim podacima, više od 40 općina u Bosni i Hercegovini nema registriran nijedan smještajni objekat za turiste.

Interesantno je napomenuti da je Bosna i Hercegovina 1991. godine imala ukupno 21.084 sobe u turističkim objektima sa 51.632 ležaja, što govori u prilog činjenici da je trenutno itekako prisutno crno tržište u turističkoj djelatnosti u kojoj se prema neslužbenim procjenama komora neoporezovano vrti isto toliko novca, ako ne i više, nego što ga prikazuje zvanična statistika.

Crno tržište posebno je izraženo na području Međugorja koje čak nema turističke statistike, a i značajan dio kolača uzima susjedna Hrvatska gdje uglavnom preko cijele godine odsjeda većina turistia (hodočasnika)), a u Međugorje dolaze autobusima, s lanč paketima i osvježenjem. Procjene su da kroz Međugorje godišnje prođe više od dva miliona osoba koje uglavnom ne registrira statistika.

Po postojećoj metodologiji statistika, zapravo, registrira samo noćenje osoba u hotelima, hostelima i ostalim objektima, bez obzira da li se radi o službenom putu ili turizmu. Naročito je slabo obuhvaćen privatni smještaj koji zvanično gotovo da i ne postoji, mada se jasno vidi u Sarajevu oko uže gradske zone koliko stranih i domaćih turista odsjeda na ovaj način.

KAKO TO DRUGI RADE

Da rezimiramo, evidentno je da je Bosna i Hercegovina poželjna turistička destinacija kako za stacionarni turizam (posebno u zimskoj i ljetnoj sezoni na planinama), tako i za posjete tipa ekskurzija i obilazaka historijskih i drugih znamenitosti.

Ako želimo da to preraste u turističku privredu moraju se donijeti edekvatni zakoni i oformiti službe koje će ići naruku, kako turistima tako i firmama i pojedincima koji žele da se ovim bave. Naravno, i država treba uzeti svoj dio kolača u vidu turističke takse, kao što to čine sve države u svijetu kojima je turizam sasvim prirodna privredna djelatnost i izvrsna prilika da uz boravak kupe nešto domaće i ponesu i svoju zemlju.

Svjedoci ste bili i ovog ljeta da se po povratku na granicama tražila na uvid potvrda da ste platili turističku taksu po osobi od sedam kuna po danu (oko dvije KM po kursu u hrvatskim mjenjačnicama). Samo obalu Jadrana ove lijepe zemlje posjetilo je u sezoni oko deset miliona turista koji su ostali u prosjeku osam dana. Pa saberite, samo na ime takse država je inkasirala 560 miliona kuna.

Uz sve ostalo, izuzev vlasnika i registriranih članova obitelji, taksu su morali platiti i svi koji su ljetovali kao gosti u brojnim vikendicama, kućama i stanovima koje posjeduju Bosanci i Hercegovnci u ovoj zemlji. Ne smiju ni pomisliti kolika je kazna ako ih uhvate s neprijavljenim gostima. Otišla bi im, figurativno rečeno, i kuća i imanje.

A kod nas, kako kaže premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, lani je u vidu turističke takse u Sarajevu naplaćeno svega 360.000 konvertibilnih maraka, u gradu koji spada među deset najposjećenijih gradskih destinacija u Evropi. A turističke zajednice koje bi ovo trebale da provedu finansira privreda. Koja besmislica, od poslovnih ljudi uzima se taksa za nerad!

Ako želimo da postanemo turistička zemlja, a možemo jer se mnogi interesiraju za Bosnu i Hercegovinu koja za turizam ima niz komparativnih prednosti, onda bi se ova tema morala naći i u parlamentarnim klupama. Krajnje bi vrijeme bilo da se i vlast pozabavi turističkom privredom.

Šteta je što na državnom nivou ne postoji zakon o turizmu, jer ova privredna djelatnost ne poznaje granice. Ovo donekle ublažava činjenica da prema Daytonskom mirovnom sporazumu, u oblasti turizma nadležnost imaju entiteti i Brčko Distrikt, dok država usklađuje i koordinira postojeće zakone, što je sasvim realan okvir za njegov razvoj.

Prateći dokumenti postoje. Komore su još prije pet godina izradile strategije razvoja turizma Federacije, Republike Srpske i Brčko distrikta.  Međutim, izvršna vlast u entitetima nije ih usvojila, dok je strategija Brčko distrikta usvojena. Za očekivati je da se u narednom periodu ovi važni dokumenti nađu i usvoje u Parlamentu FBiH i Narodnoj skupštine RS, a obavežu vlade za njihovo provođenje.

Sve više gostiju iz arapskih država

Za prvih sedam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu ušlo je blizu 43.000 arapskih turista. Pored glavnog grada Sarajeva gdje se najviše zadržavaju, Jajce i Mostar su najčešća mjesta koja posjećuju.

Također, evidentna je činjenica da su poslovni ljudi iz arapskog svijeta na osnovu validnih rješenja izgradili nekoliko turističkih naselja, te da pojedinci kupuju nekretnine za odmor svojih ukućana i prijatelja. Mnogi u ovome vide svojevrsnu opsadu zemlje!?

Naša zakonska regulativa stanovnicima većine zemalja Golfskog zaljeva ne dozvoljava vlasništvo nad nekretninama u BiH. Do njih mogu doći samo osnivanjem firmi koje će kao pravni subjekti imati pravo posjeda. To obično i rade tako da je posjed, kao naprimjer Sarajevo Resort, firma apartmansko naselje koje se izdaje gostima. Zapošljavaju naše kompanije za izgradnju, naši radnici se plaćaju za rad.

Zašto dolaze, kaži isključivo zbog mira, tišine, zelenila i ljepote zemlje. Ništa ne možemo ponijeti sa sobom, zaključuje jedan od vlasnika.

IZVORBusiness Magazine/Enes Plečić
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here