Od 11. do 18. augusta publika će moći uživati u još jednoj, pažljivo odabranoj filmskoj smotri iza koje stoji Sarajevo Film Festival. Već 23 godine SFF je najveća kulturna manifestacija u ovom dijelu Evrope.
I ne samo to. S vremenom je postao zajednička platforma za filmski biznis u cijeloj regiji, te postavio visoke standarde u organizaciji festivala, prezentaciji i promociji filmova. Svake godine SFF u Sarajevo privlači iskusne, ugledne i svima dobro znane filmske radnike, ali i mlade talente, te postavlja njihov posao u fokus medijskog izvještavanja domaćih i svjetskih medija.
Prošlogodišnje izdanje Sarajevo Film Festivala, koje će publika posebno pamtiti po gostovanju Roberta De Nira, prvog dobitnika nagrade Počasno Srce Sarajeva za životno djelo, većina je ocijenila kao najbolje u protekle 22 godine. Time je ljestvica uspješnosti, ali i očekivanja podignuta zaista visoko. Kako preskočiti tu ljestvicu izazov je za Mirelu Topić, izvršnu direktoricu SFF-a, kao i cijeli festivalski tim.
BM:Vrijedno radite tokom cijele godine, kako bi svako naredno izdanje festivala bilo još bolje od prethodnog. Možete li navesti barem dio vaših obaveza u tom periodu, onih koje publika ne vidi?
TOPIĆ:Sarajevo Film Festival je veliki događaj i projekt koji zahtijeva posvećenost tokom cijele godine. Nakon zatvaranja Festivala radimo analize i izvještaje, potom planiranje novog izdanja, a već u maju počinjemo s intenzivnim pripremama. Kako bismo svake godine bili bolji, kontinuirano pratimo razvoj filma i audio-vizuelnog sektora i realiziramo aktivnosti kojima ćemo učvrstiti svoj status „must-attend“ film festivala za jugoistočnu Evropu, koji uživamo kako kod filmskih profesionalaca i autora, tako i kod šire publike.
Kolege iz odjela industrije imaju prve radionice već početkom godine i pokreću nove inicijative, kao što je program Suočavanje sa prošlošću. Ovaj projekt je započet prošle godine tokom Sarajevo Film Festivala u okviru marketa istinitih priča i povezuje filmske autore s organizacijama koje istražuju i dokumentuju priče. Projekcije u gradovima regiona trajale su do marta ove godine, a jedna od prošlogodišnjih priča nedavno je „ispričana“ široj publici kroz dokumentarni film AlJazeerae.
Kreativni tim, odnosno selektori, gledaju i biraju filmove od početka godine, a ove godine smo pokrenuli i Takmičarski program studentski film.
Konačno, veliku energiju ulažemo u pribavljanje sredstava za realizaciju događaja kroz odnose sa sponzorima i partnerima, pozivanje gostiju i organizaciju dolaska više od 1.500 akreditovanih posjetitelja, kontakte s medijima i filmskim kritičarima iz regije do ugovaranja i opremanja lokacija.
Od gimnazijskog dvorišta, za manje od mjesec dana, pravimo najveće kino na otvorenom u ovom dijelu Evrope – Ljetno kino Raiffeisen. Cijeli tim uloži mnogo truda, energije i entuzijazma da svaki naš gledatelj uživa u projekciji u bilo kojem od 14 kina.
BM: Koje nas novosti u smislu organizacije očekuju ove godine?
TOPIĆ: Ovogodišnje izdanje realizirat ćemo u novom formatu, koji podrazumijeva dodatnu integraciju programskog, industrijskog i edukacijskog dijela. Uveli smo u Takmičarski program i selekciju studentskih filmova, čime smo zaokružili niz mogućnosti za afirmaciju studenata, uvezivanje s agentima i producentima do interakcije s renomiranim profesionalcima iz filmske industrije. Profilirali smo lokacije po programima, tako da ćemo ove godine Dječiji i omladinski program realizirati u Pozorištu mladih (House of Youth), a Evropske kratke i studentske filmove u kinu Kriterion (House of Shorts).
Projekcije filmova ovogodišnjeg izdanja posjetitelji će moći pogledati i u dva kina, jedno u Općini Novi Grad te drugo na Ilidži.
Pripremamo i novu festivalsku lokaciju s pratećim sadržajem te aktivacije u saradnji sa sponzorima i partnerima i vjerujemo da će gledatelji, posjetitelji i gosti uživati u kvalitetnom programu i prepoznati nove vrijednosti.
Postavili smo ambiciozne ciljeve, ali vjerujem u tim i u to da rezultati neće izostati.
BM: Već 22 godine uspijevate u tome. Predstavnici filmske industrije i publika to prepoznaju. A koliko bh. vlasti razumiju značaj festivala za državu? Koliko je SFF ove godine potpomognut novcem iz budžeta?
TOPIĆ:Kada govorimo o vlastima, postoje dva aspekta. S jedne strane, to su ljudi koji su u strukturama vlasti, a s druge postoje institucionalna rješenja. Moje iskustvo je da postoje ljudi koji razumiju i prepoznaju značaj Sarajevo Film Festivala, ali i drugih kulturnih događaja i potrebu da se oni podrže. Međutim, koliko god da prepoznaju značaj, oni djeluju u budžetskim okvirima i procedurama za koje vjerujem da mogu biti unaprijeđene. Mislim da postoji prostor da se više pažnje posveti vrednovanju utjecaja ključnih događaja i da se na osnovu pokazatelja o socio-ekonomskim utjecajima planiraju i preraspoređuju sredstva.
BM: Koliko je učešće sponzora u finansijskom smislu?
TOPIĆ:Više od 60 posto naših prihoda čine sponzorstva i ponosni smo što smo s nekim od sponzora partneri duže od 20 godina.
Sponzori su prepoznali vrijednost Sarajevo Film Festivala i to da jeFestival, po njihovim istraživanjima, uvjerljivo najpoznatija kulturna manifestacija u Bosni i Hercegovini. Podrška sponzora istovremeno nas motivira da stalno budemo bolji i stvaramo nove vrijednosti.
BM: Koliko je među njima bh. kompanija? Koliko su predstavnici domaćih kompanija, uopće, prepoznali važnost ovog događaja da bi postali njegovim dijelom te tako na najbolji način prezentirali svoje proizvode i usluge?
TOPIĆ:Među sponzorima ima mnogo bosanskohercegovačkih kompanija. Bh. kompanije prepoznaju važnost Sarajevo Film Festivala i mogućnosti koje se pružaju partnerima. Sponzori nam potvrđuju da biti partner Festivala znači biti u dobrom društvu.
Vlasnici i rukovodstvo kompanija koje su naši sponzori i partneri vide perspektivu u razvoju svog poslovanja u Bosni i Hercegovini te su spremni da podržavaju značajne kulturne događaje i time djeluju odgovorno prema društvu i zajednici.
BM: Sarajevo Film Festival je uveliko promijenio imidž Bosne i Hercegovine, nabolje. Kako te promjene izgledaju iz vašeg ugla kao izvršne ili poslovne direktorice jedne tako uspješne organizacije?
TOPIĆ: Sarajevo Film Festival je pokrenut 1995. godine, pred kraj opsade grada, a s ciljem da se održi kosmopolitski duh Sarajeva. Danas znamo da je SFF učinio i više od toga i to ne samo za Sarajevo, već za cijelu državu.
Festival je stekao i potvrdio status najznačajnijeg kulturnog događaja u regiji i iznimno uvaženog događaja među filmskim festivalima.
Samo u protekla tri mjeseca imali smo dvije studijske posjete studenata i profesora studija za kulturni menadžment iz Austrije i Slovenije.
Svake godine imamo više od 50 prijava kandidata iz različitih evropskih država koji žele volontirati na Sarajevo Film Festivalu i vrlo su ustrajni u svojim aplikacijama, a ove godine ćemo angažirati njih 20.
Sve ovo potvrđuje koliko Sarajevo Film Festival šalje pozitivnu sliku o Bosni i Hercegovini. Ono što je nama posebno važno jeste da radimo izvanredne stvari, vrlo dobro, domaćini smo najvećim zvijezdama i filmskim profesionalcima, mjesto smo okupljanja utjecajnih ličnosti iz regiona i poslovnog svijeta, a zadržali smo duh, atmosferu i ležernost Sarajeva.
Veliko je zadovoljstvo kada razgovarate s ljudima iz inostranstva i oni iskazuju iskreno poštovanje i divljenje prema Sarajevo Film Festivalu. Oni nas podsjećaju kakvu sliku i poruku šaljemo.
