BiH, jedina evropska zemlja bez popisa poljoprivrede

Osnovni preduvjet za provođenje Popisa poljoprivrede jeste donošenje Zakona o popisu poljoprivrede. Međutim, tri statističke institucije zadužene za implementaciju popisa nemaju zajednički stav u BiH po pitanju jedinstvenog zakonskog okvira.

629

Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja u Evropi koja nema osnovnih strukturnih podataka o poljoprivrednim gazdinstvima, odnosno nema proveden sveobuhvatni popis poljoprivrede. U skladu s evropskom regulativom o poljoprivrednim popisima, ovaj projekt BiH bi trebala implementirati do 2020/21. godine.

POSTIĆI KONSENZUS

Nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim.

Zbog toga je nužno što prije započeti s pripremama za popis. Osnovni preduvjet za to je donošenje Zakona o popisu poljoprivrede u BiH. Tu je nastao problem o kojem je, između ostalog, za Business magazine govorio Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH. Zajedno sa zavodima za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske, Agencija je zadužena za implementaciju popisa.

Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH

„Sve tri statističke institucije u BiH slažu se da je popis poljoprivrede izuzetno važan projekt i stavljaju ga u vrh svojih prioritetnih aktivnosti. Saglasne su, također, da popis mora biti implementiran po jedinstvenoj metodologiji, usklađenoj s međunarodnim statističkim standardima vezanim za popise poljoprivrede. Međutim, nemamo zajednički stav po pitanju jedinstvenog zakonskog okvira.

Republički zavod za statistiku iz Banje Luke smatra da ne trebamo zakon, a Federalni zavod je za zakon. I ja bih najradije da se napravi taj zakon, ali smatram da njegovo (ne)donošenje ne treba biti ograničenje da se popis poljoprivrede provede. Za njega nije nužno imati zakon. U Evropi postoji značajan broj zemalja koje vrše popis bez zakona, ali na osnovu nekih drugih propisa koji se donesu za provođenje popisa poljoprivrede. Međutim, najjednostavnije je raditi ukoliko imamo zakon. Tada je situacija čista u smislu propisanih obaveza i odgovornosti aktera uključenih u popis“, kaže Jukić.

ADRESAR GAZDINSTAVA

Do sada je urađeno nekoliko važnih aktivnosti u vezi s popisom poljoprivrede.

„U sklopu IPA 2007 projekta Jačanje i harmonizacija informacija u Sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja, u jednoj od komponenata projekta statističke institucije su implementirale Pilot popis poljoprivrede u oktobru 2010. godine na uzorku od 1.000 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Tada je urađen i početni prijedlog budućeg Zakona o popisu poljoprivrede u BiH. Kreiran je i detaljni nacrt upitnika koji se sastoji od 16 stranica, a koji sada treba ažurirati s novim FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu) preporukama usklađenim sa Svjetskim programom za poljoprivredni popis 2020 i nadolazećom EU regulativom IFS (Integracija istraživanja farmi) koja se očekuje u 2018. godini.

Prošle godine smo, na osnovu podataka iz Popisa stanovništva iz 2013. godine, dobivenih iz seta pitanja iz poljoprivrede unutar obrasca P-2, sačinili Adresar poljoprivrednih gazdinstva sa svim identifikacionim i poljoprivrednim varijablama, što predstavlja okvir za popis poljoprivrede i otpočinjanje redovnih istraživanja u oblasti godišnjih statistika usjeva i statistike stočarstva na bazi uzorka“, priča Jukić.

UPITNIK ZA POPIS

„Upitnik za popis sadrži varijable i indikatore o identifikacionim podacima gazdinstva, veličini gazdinstva, podacima o raspoloživom i korištenom poljoprivrednom zemljištu (po kulturama), podacima o vrstama i kategorijama stoke, raspoloživoj mehanizaciji, detaljne informacije o radnoj snazi, navodnjavanju, objektima za uzgoj životinja, agro-okolišnim indikatorima (korištenje pesticida i đubriva), indikatorima ruralnog razvoja i pristupa državnoj i EU pomoći. Naravno, u suradnji s ministarstvima poljoprivrede, u upitniku se mogu naći i nacionalni specifični indikatori. Uglavnom, upitnik će sadržavati EU i nacionalne potrebe, s tim da će se voditi računa da upitnik ne bude opterećen nepotrebnim pitanjima“, kaže Jukić.

AGRARNE REFORME NAKON POPISA 1960.

Posljednji cjeloviti i samostalni popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini proveden je, u okviru poljoprivrednog popisa Jugoslavije 1960. godine. Kasnije su, za vrijeme Popisa stanovništva 1971., 1981. i 1991. godine, prikupljeni neki, ograničeni podaci o poljoprivredi.

„Ovi rezultati korišteni su za potrebe agrarnih reformi u bivšoj Jugoslaviji. Tada su se razvijali veliki državni poljoprivredno-prehrambeni kombinati i zemljoradničke zadruge koji danas više ne postoje. Sada je akcenat na malim i srednjim seoskim porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, gdje se odvija najveći obim poljoprivredne proizvodnje“, kaže Jukić.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here