Standardi su važan izvor tehnološkog znanja jer definiraju svojstva koja proizvodi i usluge trebaju imati da bi ispunili očekivanja izvoznih tržišta. Primjenjuju se u svakodnevnom životu, pomažu preduzećima da razvoj svojih proizvoda i usluga baziraju na specifikacijama koje su široko prihvaćene u njihovom sektoru što im omogućava da ravnopravno konkurišu na svjetskom tržištu.
Rad na standardizaciji u BiH odvija se kroz stručna tijela Instituta za standardizaciju BiH, koji planira, priprema i preuzima evropske, međunarodne i druge standarde i standardizacijske dokumente u bh. standardizaciju, odnosno priprema i objavljuje bosanskohercegovačke standarde (BAS) te ih prodaje, distribuira i o njima informira.
U Institutu djeluje više od 55 aktivnih tehničkih komiteta za razne oblasti (14 iz oblasti elektrotehnike, dok su preostali u oblasti opće standardizacije), sa blizu 600 eksperata iz BiH, koji rade na podizanju ugleda bh. standardizacije kroz aktivan rad u međunarodnim i evropskim radnim tijelima za standardizaciju za djelatnosti koje su od bitnog značaja za BiH. Institut tako ima punopravno članstvo u Međunarodnoj organizaciji za standardizaciju (ISO), te u Evropskom institutu za standarde u telekomunikacijama (ETSI), kao i pridruženo članstvo u Međunarodnoj komisiji za elektrotehniku (IEC), Evropskom komitetu za standardizaciju (CEN) te Evropskom komitetu za standardizaciju u elektrotehnici (CENELEC) i kroz ugovorne odnose ima pravo pristupa njihovim bazama standarda te shodno odgovarajućim ugovorima ima mogućnost preuzimanja, prevođenja, primjene standarda kao bh. standarda.
Institut ima do sada preuzetih blizu 28.000 standarda uz desetine nacionalnih standarda , domaćih izvornih standarda koji reguliraju područje specifično samo za našu zemlju te je došao je do faze 85 posto preuzetih evropskih standarda od kojih je jedan manji dio preveden. To znači da je određeni standard u 99 posto slučajeva onima koji ga žele koristiti u svom poslovanju dostupan u web katalogu na internet stranici Instituta. Standard je roba – Institut ga prodaje. Međutim, to je tek dio priče. Da li ćete određeni standard eventualno primijeniti u svom poslovanju – to je vaš izbor.
Upotreba standarda je dobrovoljna osim u slučaju kada je obavezna primjena određena posebnim propisom. Da bi standard bio obavezujući, on mora biti implementiran u zakonodavstvo.
Naime, ispunjenjem zahtjeva standarda smatra se da proizvođač ispunjava bitne zahtjeve sadržane u direktivama. Međutim, evropskim direktivama definiraju se samo bitni (suštinski) zahtjevi za bezbjednost proizvoda koji su proizvođači obavezni poštovati ukoliko proizvode žele plasirati na tržište i pustiti u upotrebu, a u tzv. harmonizovanim evropskim standardima sadržan je detaljan tehnički sadržaj, tj. razrada tih bitnih zahtjeva.
Budući da ispunjenost zahtjeva iz standarda nije jedini način da se obezbijedi usaglašenost sa bitnim zahtjevima, na taj način je zadržana dobrovoljnost primjene evropskih standarda.
Naime, proizvođač može da ispuni bitne zahtjeve i na drugi način, odnosno da slobodno odabere bilo koje tehničko rješenje koje obezbjeđuje usaglašenost sa bitnim zahtjevima.
Tu dolazimo do pojma tehničkih propisa, dokumenata kojima se definiraju određene karakteristike proizvoda ili postupka koji je vezan za određeni proizvod i procesa njegove proizvodnje koji uključuje i obavezne administrativne procedure te podrazumijevaju korištenje izvjesne terminologije, simbola, pakovanja, obilježavanja i etiketiranja.
Proizvodi se mogu staviti na tržište samo ukoliko ispunjavaju tehničke zahtjeve koji se na njih odnose, ako je njihova usklađenost s tehničkim zahtjevima utvrđena propisanim postupcima ocjenjivanja usklađenosti te ukoliko nose znak usklađenosti u skladu s tehničkim zahtjevima. Dakle, tehnički propisi, također, kao i standardi, omogućavaju lakšu i jednostavniju svjetsku trgovinu, ali su oni za razliku od standarda – obavezni, a njihovo donošenje je pod isključivom nadležnošću države.
Tehničke propise kojima se preuzimaju direktive novog pristupa EU u zakonodavstvo BiH donosi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
”Na osnovu Programa preuzimanja tehničkih propisa preuzeto je sedam direktiva novog pristupa i to Naredba o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica, Naredba o sigurnosti mašina, Naredba o opremi pod pritiskom, Naredba o ličnoj zaštitnoj opremi, Naredba o elektromagnetnoj kompatibilnosti, Naredba o sigurnosti liftova. Ministarstvo civilnih poslova BiH donijelo je Pravilnik o medicinskim sredstvima kojim su iz Programa preuzimanja tehničkih propisa preuzete dvije EU direktiva što ukupno čini devet preuzetih direktiva. Prema Programu preuzimanja tehničkih propisa potrebno je preuzeti još 20 EU direktiva”, rečeno je za Business magazine iz Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Sve ovo ukazuje da nam za određene oblasti nedostaju tehnički propisi, a razlog je uglavnom problem nadležnosti i proceduralni.
„Očekuje se rješenje ovog problema putem Odluke o mehanizmu koordinacije evropskih integracija u BiH“, dodali su iz Ministarstva.
