Zašto je Vijetnam sve atraktivniji za evropske investitore  

Sa rastom tenzija između Evropske unije i Kine, evropske kompanije se sve više investiraju u Jugoistočnu Aziju. A glavni dobitnik globalnog odvajanja od Kine je Vijetnam. Snažan ekonomski učinak Vijetnama u posljednjih nekoliko godina privukao je pažnju evropskih firmi. Vijetnam je bio jedna od rijetkih azijskih zemalja koja nije doživjela ekonomski pad tokom pandemije koronavirusa 2020. i 2021. Ove godine se očekuje da će BDP Vijetnama porasti za oko 5,5 posto, prema prognozama Svjetske banke.

98

Kako tenzije između Evropske unije i Kine rastu, evropske kompanije se okreću jugoistočnoj Aziji za ulaganja. Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti, uprkos tome što Peking popušta sa svojom strogom politikom ZERO-COVID.

Nakon uličnih protesta krajem novembra, kineske vlasti ukinule su većinu ograničenja kada je u pitanju pandemija COVID-19, ali prema riječima Chrisa Humphreya, izvršnog direktora Poslovnog vijeća EU-ASEAN, koje predstavlja evropske kompanije u jugoistočnoj Aziji “kocka je bačena” i evropski investitori se sve više odvajaju od Kine i diverzificiraju lance nabavke.

“Jugoistočna Azija osjeća korist od tog trenda sa povećanim prilivom direktnih stranih investicija i ne vidim da nedavni potezi Kine mijenjaju taj trend. Za mnoge kompaniju, Kina se sada vodi kao diskretno tržište, dok se Jugoistočna Azija vidi kao dio veće globalne ili azijske operacije“, dodao je Humphrey u izjavi za Deutsche Welle.

Odvajanje od Kine

Zemlje članice EU investirale su oko 26,5 milijardi američkih dolara ili 25,14 milijardi eura) u 10 zemalja bloka Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) 2021. godine, što je najveća godišnja stopa rasta do sada i čine oko 14 posto ukupnih investicija u regionu, prema podacima ASEAN-a. To je značajno povećanje u poređenju sa 18,5 milijardi dolara u 2020. i 6,1 milijardu dolara u 2019.

Na prvom samitu lidera EU i ASEAN-a u decembru u Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je uložiti 10 milijardi eura u regiju iz strategije EU Global Gateway, što je protuteža kineskom projektu Pojas i put.

Iako evropska ulaganja u Kinu nisu prestala posljednjih godina, analitičari kažu da se politička dinamika iz temelja promijenila. Tenzije između EU i Pekinga značajno su se pogoršale 2021. godine zbog niza pitanja, ne samo nakon što je EU sankcionirala nekoliko kineskih zvaničnika zbog navodnih kršenja ljudskih prava nad Ujgurskom manjinom u sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, na što je Peking odgovorio sankcioniranjem nekoliko evropskih političara.

To je zapravo uništilo Sveobuhvatni sporazum EU i Kine o ulaganjima koji je potpisan krajem 2020. godine. Ne izgleda da će uskoro biti odmrznut.

Kina je postala “manje predvidljiva, manje pouzdana i manje efikasna”, navodi se u izvještaju koji je u septembru objavila Privredna komora Evropske unije u Kini.

A razdvajanje nije samo jednosmjerna ulica. Xu Chengwei sa Tehnološkog univerziteta Nanyang ističe da se Kina, također, odvaja od Zapada.

Stroga ograničenja u vezi sa koronavirusom u Pekingu bila su glavni razlog za neodlučnost investitora oko kineskog tržišta. Iako Kina brzo popušta sa ovim pravilima, postoji bojazan da bi vlasti mogle napraviti preokret ili bi broj smrtnih slučajeva od koronavirusa mogao porasti. Nedavno modeliranje podataka od strane The Economist predviđa čak 1,5 miliona smrtnih slučajeva od COVID-a do marta.

Studija koju je objavila Rhodium Group u septembru otkrila je da su evropske investicije u Kini sve više skoncentrirane oko nekoliko velikih, uglavnom njemačkih firmi. Tri velika njemačka proizvođača automobila – Volkswagen, BMW i Daimler – i njihova hemijska grupa BASF, činili su trećinu svih evropskih ulaganja u Kinu između 2018. i 2021. godine, navodi se u izvještaju.

Prvih 10 evropskih investitora činilo je 71 posto svih investicija u Kini 2021. godine i ogromnih 88 posto u 2019. A vrijednost evropskih akvizicija u Kini je 2021. dostigla najniži nivo u četiri godine.

„Od izbijanja pandemije početkom 2020. godine… zainteresirane strane na terenu kažu da praktično nijedan evropski investitor koji već nije bio prisutan u zemlji nije izvršio direktna ulaganja“, navodi se u izveštaju.

Istovremeno, zemlje jugoistočne Azije privlače brojne evropske investitore. Danski gigant igračaka LEGO Group otvorio je u novembru fabriku vrednu milijardu dolara u Vijetnamu. Holandska kompanija Harvest Waste planira izgraditi najnaprednije postrojenje za pretvaranje otpada u energiju u Aziji, u Cebuu na Filipinima.

Vijetnam je glavni dobitnik globalnog odvajanja od Kine. Američki Apple, koji se ranije oslanjao na Kinu u proizvodnji svih svojih proizvoda, najavio je da će se njegovi MacBookovi proizvoditi u Vijetnamu.

Zahvaljujući ulaganjima Južne Koreje, uglavnom elektronskog giganta Samsung, Vijetnam je sada najveći svjetski proizvođač pametnih telefona nakon Kine.

Svijetla tačka ASEAN-a

Kombinacija geopolitičkih tenzija i viših troškova tjeraju velike firme da traže alternativna mjesta proizvodnje. Snažan ekonomski učinak Vijetnama u posljednjih nekoliko godina privukao je pažnju evropskih firmi. Vijetnam je bio jedna od rijetkih azijskih zemalja koja nije doživjela ekonomski pad tokom pandemije koronavirusa 2020. i 2021. Ove godine se očekuje da će BDP Vijetnama porasti za oko 5,5 posto, prema prognozama Svjetske banke.

“Čak i prije pandemije, već smo vidjeli da su kompanije, posebno one u segmentu radno-intenzivne proizvodnje, počela sa izmještanjem iz kontinentalne Kine u druge zemlje sa nižim troškovima u regionu, uključujući Vijetnam”, rekao je Raphael Mok, šef odjela za Aziju u Fitch Solutions za DW.

Evropska unija i Vijetnam ratificirali su sporazum o slobodnoj trgovini 2020. godine, koji je uključivao investicijski pakt, Sporazum o zaštiti ulaganja između EU i Vijetnama (EVIPA). Bilateralna trgovina porasla je na 49 milijardi eura u 2021., sa 20,8 milijardi eura u 2012. godini, kada su započeli pregovori o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Vijetnama (EVFTA).

U izvještaju German Trade & Invest, istraživačke i savjetodavne platforme, ističe se da ovaj sporazum evropskim firmama omogućava lakši pristup javnim nabavkama u Vijetnamu. To uključuje projekte javno-privatnog partnerstva, omiljene kod lokalnih vlasti. Prema EVIPA-i, maksimalno strano učešće u komercijalnim bankama povećano je sa 30 na 49 posto.

Brojni su drugi razlozi zašto je Vijetnam privlačna destinacija za strane investicije. Neki od njih su politička stabilnost, stabilan ekonomski rasta, brojna radna snaga, ogromno tržište, povećanje prihoda po glavi stanovnika, opsežne međunarodne integracije, konkurentski poticaji i geografska lokacije u srcu jugoistočne Azije. Vijetnam nudi i druge prednosti kada je u pitanju međunarodna trgovina, zahvaljujući Transpacifičkom trgovinskom sporazumu sa SAD i jedina je azijska zemlja, pored Singapura, koja ima sporazum o slobodnoj trgovini sa EU. Strani investitori smatraju Vijetnam svijetlom tačkom ASEAN-a.

U jugoistočnoj Aziji, Vijetnam je treće najveće tržište sa 99 miliona stanovnika čija platežna moć raste. Poznato je da je to jedna od najbrže rastućih ekonomija u cijelom svijetu. Prema podacima Svjetske banke, u protekle tri decenije, Vijetnam je postao zemlja sa nižim srednjim prihodima, a spadao je među najsiromašnije države svijeta.

“Da li će Vijetnam ‘zamijeniti’ Kinu kao proizvodnu opciju ostaje da se vidi. Ali kao proširena ili dodatna lokacija za ulaganje, pored Kine, ili kao dio šire strategije Kina plus jedan, definitivno dobiva na udaru”, ” kaže Matthijs van den Broek, iz Holandskog poslovnog udruženja Vijetnam (DBAV).

On ističe i da je Kina prevelika i previše napredna da ne bi bila dio azijske strategije.

Najveće izvozno tržište Vijetnama su SAD

Azijska razvojna banka (ADB) podigla je prognozu rasta Vijetnama za prošlu godinu sa 6,5 na 7,5 posto. Ovi podaci govore da je strah od recesije stvar prošlosti, a stručnjaci prognoziraju značajan rast direktnih stranih investicija u 2023. godini.

Inflacija u Vijetnamu u oktobru je iznosila 4,3, a u novembru 4,37 posto što predstavlja blagi rast u odnosu na prag koji je postavila Vlada Vijetnama i koji je iznosio četiri posto za 2022. Godinu. U ovoj godni se očekuje inflacija u rasponu od sedam do osam posto. Najveće izvozno tržište za vijetnamske robe su Sjedinjene Američke Države. Krajem novembra prošle godine, Vijetnam je u SAD izvezao robe u vrijednosti od 101 milijardu dolara, što je porast od 17,7 posto na godišnjem nivou.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here