Promet domaćih berzi je oslabio, ali je ojačala vrijednost dionica

Godišnji promet SASE i BLSE u prošloj godini gotovo prepolovljen. Objašnjavajući za Business Magazine uzroke tog značajnog pada, direktori dviju berzi – Tarik Kurbegović i Milan Božić, ističu da nema razloga za nezadovoljstvo, jer su istovremeno rasli gotovo svi berzanski indeksi. Razgovarao Armin Zeba

84
Bosnia and Herzegovina Flag, Finance, Financial Chart, Stock Market, Stock Exchange Graph, Stock Indexes, Growing Economic, 3D Illustration

Zahvaljujući izdašnim fiskalnim i monetarnim državnim poticajima u ekonomskoj borbi protiv korona krize, većina relevantnih svjetskih berzi u prošloj godini ne samo da nije osjetila posljedice pandemije COVID-19, nego je značajno ojačala svoj promet, što je ujedno rezultiralo i rastom vrijednosti dionica, koji je, mjereno MSCI indeksom, koji prati kretanja na najvećim berzama u svijetu, dostigao 17 posto.

Nasuprot tome, godišnji promet dviju bosanskohercegovačkih berzi je drastično smanjen – na Sarajevskoj berzi (SASE) za 40,7 posto, a na Banjalučkoj berzi (BLSE) za 48,5 posto u odnosu na 2020. godinu.

Zbog čega su krivulje rasta prometa bh. tržištu vrijednosnih papira lani išle suprotnim smjerom od evropskih i američkih i kakav se trend može očekivati u narednom periodu, za Business Magazine objašnjavaju direktori dviju bh. berzi – Tarik Kurbegović (SASE) i Milan Božić (BLSE), koji su jedinstveni u ocjeni da situacija nije ni izbliza tako crna kao što djeluje na osnovu statistike o prošlogodišnjem berzanskom prometu.

 BM: Šta su osnovni uzroci velikog pada berzanskog prometa na SASE i BLSE u 2021. godini?

KURBEGOVIĆ: Glavni uzročnik je svakako smanjenja emisiona aktivnost Federacije BiH na tržištu – dok je u 2020. godini emitovala obveznica i trezorskih zapisa u vrijednosti od gotovo 380 miliona KM, u 2021. taj iznos je pao na svega 189 miliona KM.

 BOŽIĆ: U 2021. godini ostvaren je ukupan promet u iznosu od 377,80 miliona KM. Ukupan promet je niži u odnosu na prethodnu godinu zbog smanjenja primarnih emisija državnih obveznica i trezorskih zapisa. U emisijama dužničkih hartija od vrijednosti koje su realizovane u protekloj godini zadržan je trend niskih kamatnih stopa na hartije od vrijednosti Republike Srpske, što potvrđuje značaj domaćeg tržišta kapitala za javne finansije.

Na tržištu akcija promet je porastao za 18,82 posto. Trendovi na tržištu akcija ukazuju na moguće promjene interesovanja investitora, što je za posljedicu imalo i rast BIRS indeksa za 15,77 posto. Na rast tog indeksa najviše su uticali rast cijene akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, koje su na kraju godine bile u plusu od 43,4 posto, te rast cijena akcija akcionarskih društava iz energetskog sektora.

BM: Statistički podaci ukazuju da je na SASE pad bio najizraženiji na Kotaciji obveznica, dok je, kada je riječ o BLSE, posebno uočljiv izostanak trgovanja dionicama fondova. Usljed čega je došlo do “zamrzavanja“ tih tržišnih segmenata?

 KURBEGOVIĆ: Na Kotaciji obveznica su isključivo obveznice FBiH i to obveznice emitovane po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja, te nove serije obveznica (“Budžetske obveznice”).

Promet obveznica u dosadašnjem periodu odnosio se isključivo na obveznice emitovane po osnovu ratnih potraživanja i stare devizne štednje. Taj tržišni materijal je u najvećem dijelu “potrošen” – najveći dio obveznica je dospio, a ostatak je cjenovno neatraktivan za ulagače.

Sa druge strane, kod takozvanih budžetskih obveznica do sada nije zabilježena niti jedna transakcija – investitori (uglavnom banke i poneko osiguravajuće društvo) koji su ih kupili na primarnom tržištu, drže ih zbog dospijeća, bez namjere da njima trguju.

 BOŽIĆ: U toku nekoliko prethodnih godina postepeno je dolazilo do transformacije zatvorenih investicionih fondova u otvorene investicione fondove. U 2019. i 2020. godini udjeli otvorenih investicionih fondova su delistirani sa Berze. Njima se više ne trguje na Berzi, nego direktno u društvima koja upravljaju tim fondovima.

BM: Za razliku od SASE i BLSE, evropske berze lani su mahom ostvarile bolje rezultate nego u 2020. godini, uz dvocifreno jačanje berzanskih indeksa, a slično je i sa Njujorškom berzom – šta su ključni faktori koji su domaće i zapadno tržište “pogurali“ u suprotnim smjerovima?

 KURBEGOVIĆ: Postoje različiti parametri za ocjenu uspješnosti. Ako posmatramo nivo prometa, ključni faktor za smanjeni prometa u 2021. godini je izostanak emisione aktivnosti FBiH na primarnom tržištu. Ako posmatramo kretanje indeksa, 2021. godina se i za SASE može ocijeniti kao izuzetno uspješna. Tako je glavni indeks SASX-10 u prošloj godini ostvario također dvocifren rast od 27,88 posto. Slijedi ga SASX-30 sa ostvarenim plusom od 23,54 posto te SASX-BBI sa porastom od 13,73 posto. Jednocifreni porast zabilježen je kod BIFX-a (1,69 posto), a jedini indeks koji je 2021. godinu završio u negativnoj teritoriji je SASX-FN, sa godišnjim minusom od 3,03 posto.

BOŽIĆ: U protekloj godini indeksi su rasli i na Banjalučkoj berzi. Indeks BIRS je godinu završio u plusu od skoro 16 posto, što je odličan pokazatelj povrata na ulaganje koji su investitori u najlikvidnije akcije mogli ostvariti. Indeks ORS je bio u plusu od 2,8 posto i tako je nastavljen kontinuirani rast obvezničkog indeksa koji je od početka računanja porastao za 192 posto. Najviše se trgovalo akcijama ZTC Banja Vrućica a.d. Teslić, u iznosu od 15,3 miliona KM. Promet akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka iznosio je 13,7 miliona KM.

Ono što nedostaje domaćem tržištu su akcionarska društva koja dobro posluju, popravljaju korporativno upravljanje, imaju jasne planove razvoja, dividende politike i redovno isplaćuju dobit akcionarima. U protekloj godini dividendu je isplatilo svega devet akcionarskih društava, od čega se po iznosu izdvaja jedino Telekom Srpske a.d. Banja Luka. Dividende ostalih akconarskih društava su gotovo simbolične.

Godina je započela jačanjem indeksa i raznolikom slikom tržišta, ističe Božić

BM: Kakva su očekivanja od 2022. godine – na koje tržišne segmente posebno “tipujete“ i od čega će prvenstveno zavisiti obim i kvalitet trgovanja na SASE i BLSE?

 KURBEGOVIĆ: Prognoziranje budućih kretanja je uvijek nezahvalna aktivnost. Mnogo toga će svakako zavisiti od daljneg razvoja političke situacije u zemlji, od toga da li će doći do stabilizacije, koja je preduslov da se kao investiciona destinacija pojavimo na bilo kakvim radarima stranih investitora.

BOŽIĆ: Godina je započela jačanjem indeksa i raznolikom slikom tržišta.Indeks BIRS je od početka godine porastao za 24,12 posto, a ORS za 0,63 posto. Fokus investitora je na akcijama preduzeća iz energetskog sektora što, uz trenutna dešavanja na tržištima električne energije, može uticati i na trendove na našoj berzi u 2022. godini.

Prognoziranje budućih kretanja je uvijek nezahvalna aktivnost, kaže Kurbegović

BM: Mogu li se u ovoj godini ili bliskoj budućnosti očekivati uvođenja nekih novih tržišnih segmenta ili neki drugi oblici inovacija koje bi unaprijedile domaće berzansko tržište?

 KURBEGOVIĆ: Sarajevska berza ima određene projekte u pipelineu i nadamo se da ćemo, u saradnji i uz podršku regulatora, ali i entitetskih vlasti, neke od tih aktivnosti preotičiti u novi tržišni materijal.

BOŽIĆ: Za unapređenje tržišta i privlačenje novih emisija hartija od vrijednosti neophodno je raditi na olakšanju procedura za uvrštenje hartija od vrijednosti na berzu i rasterećenju emitenata u smislu troškova emisija. Pokazalo se da emisije hartija od vrijednosti imaju brojne prednosti u odnosu na klasična zaduženja preduzeća, ali malim pomacima i određenim oslobađanjima možemo uticati na pojavu novih emisija.

Primjeri iz okruženja nam pokazuju da je moguće napraviti tržišta na kojima su emitenti hartija od vrijednosti do nekog iznosa oslobođeni objave prospekta, naknada, te da investitori u takve hartije od vrijednosti imaju određene pogodnosti (porezi, izvještavanje, itd.).

BM: Kako stoje stvari kada je riječ o saradnji sa drugim regionalnim berzama, a prvenstveno o međusobnoj saradnji dviju domaćih berzi?

KURBEGOVIĆ: Saradnja sa regionalnim berzama se u sadašnjem trenutku odvija primarno na operativnom nivou i to najviše u okviru SEE Link projekta.Kao što je već poznato, faza uvezivanja regionalnih berzi je završena. Nakon što se izvrši i odgovarajuće povezivanje institucije uključenih u post-trade fazu, sva tržišta u regionu bit će u najvećoj mjeri uvezana te je stoga bilateralno uvezivanje tržišta bespotrebno.Međutim, mi u SASE ne čekamo samo na daljni razvoj SEE Linka, nego konstantno unapređujemo saradnju sa ostalim berzama u regionu. Jedan od takvih konkretnih projekata je i saradnja sa Montenegro berzom, kod koje smo preuzeli održavanje njihovog softwarea za trgovinu i harmonizaciju pratećih programskih rješenja, kako bi u budućnosti zajedno radili na razvoju.

BOŽIĆ: Banjalučka berza je u avgustu 2017. godine postala član regionalne platforme za trgovanje hartijama od vrijednosti SEE Link, čiji član je i Sarajevska berza. To je projekat koji je imao za cilj povezivanje tržišta hartija od vrijednosti u regiji. Zahvaljujući ovom projektu i njegovoj infrastrukturi, brokerske kuće iz regije mogu pristupiti svim berzama koje su članice SEE Link projekta.Hartije od vrijednosti sa Banjalučke berze dostupne su brokerima iz Federacije BiH, kao i iz Hrvatske, Slovenije, Grčke, Bugarske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Takođe, preko domaćih brokerskih kuća našim investitorima dostupne su hartije od vrijednosti sa regionalnih berzi. Trenutno se na ovoj platformi može trgovati sa 1.200 hartija od vrijednosti, sa osam regionalnih tržišta kapitala. Ono što je značajno, jeste da su za povezivanje berzi u regionu korištena softverska rješenja koja je razvio IT tim Banjalučke berze.

“Mali“ investitori

 BM: Iz Godišnjeg zvještaja SASE vidljivo je da je lani broj transakcija (4.015) bio znatno veći nego u 2020. godini (3.431), uz istovremeno smanjenje broja prometovanih vrijednosnih papira (sa 20.509.871 na 14.520.946) – kako treba tumačiti navedene brojeve (na kakve ulagačke trendove oni ustvari ukazuju)?

KURBEGOVIĆ: Ovo za nas predstavlja ohrabrujući pokazatelj, jer ukazuje na to da se u trgovinu više uključuju i, uslovno rečeno, “mali” investitori, sa manjim iznosima transakcija. Ovakvu situaciju imali smo kod generalno najlikvidnijih dionica na našem tržištu – Bosnalijek (530 transakcija), BH Telecom (570 transakcija) te JP Elektroprivreda BiH (619 transakcija).

U trgovinu se više uključuju i, uslovno rečeno, “mali” investitori, ističe Kurbegović

Štetna blokada

BM: U kojoj mjeri je na federalno berzansko tržište uticao svojevrsni vakuum u funkcioniranju Komisije za vrijednosne papire FBiH?

KURBEGOVIĆ: Ovaj vakuum i sa njime povezana negativna medijska pažnja svakako su imali velikog uticaja na tržišnu aktivnost, tržišna kretanja ali i na sveopštu percepciju javnosti o ovom segmentu ekonomije. Naime, u potpuno opravdanom strahu da nakon dugog niza godina ponovo izostane izbor članova Komisije, koja je u datom trenutku bila u dvogodišnjoj blokadi rada, mediji su, uz potporu udruženja privrednika i banaka, u maltene prijetećim kolumnama i intervjuima ukazivali na mogući kolaps tržišta kapitala u FBiH.

Iako smo mi kao berza i dalje funkcionisali, svakako hendikepirani kao i svi ostali učesnici na tržištu zbog blokade Komisije, slike apokaliptičnih scenarija na tržištu je ostavila refleksiju od koje se i danas oporavljamo, čak i kada Komisija radi u punom kapacitetu.

Nadamo se da je taj period iza nas te da će u narednom periodu na realizaciju doći brojni privredni projekti koji do sada nisu mogli biti realizovani.

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here