Razgovarala:Mirela Haskić-Suša
Nađa Zubčević mlada je bosanskohercegovačka inovatorica koja je sa svojom inovacijom Antibakterijska daska za toalet učestvovala na brojnim svjetskim takmičenjima na kojima je osvojila zapažene rezultate. Unatoč dugoj i komplikovanoj proceduri Zubčević je svoj izum i patentirala.S ciljem pomoći drugim mladim inovatorima Zubčević je angažirana i na projektu Trezor bh. inovatora, web platformi koja će sadržavati sve informacije koje su potrebne jednom inovatoru ili inovatorici da patentira svoju inovaciju. U intervjuu za Business Magazine, Zubčević govori o svom putu od ideje do inovacije, problemima s kojima se inovatori susreću te planovima za budućnost.
BM:Recite nam nešto više o Vašoj Antibakterijskoj dasci za toalet-kome je namijenjena, na koji način funkcionira?
ZUBČEVIĆ: Prvobitno je bila ideja da to bude podmetač, ali smo shvatili da nije praktično te smo se odlučili na drugu varijantu. Antibakterijska daska za toalet je namijenjena toaletima gdje je velika frekvencija ljudi kao što su tržni centri, kafići,restorani, hoteli, bolnice, klinike itd. Funkcionira tako što uz pomoć antibakterijskog filma koji je smještan na površini i LED svjetla aktivira svoj površinski sloj koji uništava membranu bakterije. Antibakterijska daska uništava 99,8 posto bakterija i može trajati između pet i deset godina.
BM:Kako ste došli na ideju za izradu ovog proizvoda? Ko je pored Vaš još radio na projektu?
ZUBČEVIĆ:Na ideju za ovaj proizvod sam došla tako što sam duže istraživala o ovoj problematici na internetu. Studirajući na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, poznavala sam dosta hemikalija koje se mogu koristiti, a koje nisu štetne za čovjeka, te sam o mogućim kombinacijama istraživala na internetu i kreirala viziju kako će ovaj izum funkcionirati. Iznenadila sam se kada sam vidjela da ne postoje konkretna rješenja za ovaj problem, te sam shvatila da bih trebala svoju ideju za početak podijeliti sa svojim prijateljima. Nakon što sam je predstavila svojim prijateljima, zajedno smo se prijavili na Turnir društvenih inovacija koji je pokrenula Fondacija Mozaik. Na Turniru smo osvojili prvo mjesto i početnu investiciju da kreiramo naš prvi prototip. Inače moj tim se tada sastojao od ljudi koji su studirali na različitim fakultetima. Sana Bradarić je tada bila studentica Medicinskog fakulteta, Ajla Zec studentica hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu i Anel Tahirbegović student Elektrotehničkog fakulteta. Ujedinili smo naša znanja i krenuli u put inovacija.
BM:S kojim izazovima ste se susretali u procesu realizacije ideje?
ZUBČEVIĆ:Visoki nameti, troma administracija, besmisleni zakoni, nedovoljni poticaji za inovatore samo su neke od prepreka na koje sam nailazila već na samom početku svoje ‘karijere bh. inovatorice’. Jedno je sigurno, potencijal inovacija i inovatora u Bosni i Hercegovini nije prepoznat.
BM: Na kojim takmičenjima ste učestvovali i kakve rezultate ste ostvarili? Koliko su takmičenja u inovacijama važna za mlade inovatore?
ZUBČEVIĆ:Do sada sam učestvovala na deset svjetskih takmičenja, među kojima bih istaknula Semi Grand Prize koji sam osvojila u Seoulu pored takmičara iz 30 zemalja iz cijelog svijeta. Bio je nevjerovatan osjećaj predstavljati svoju državu i stati rame uz rame sa pobjednicima iz drugih zemalja koji su u poređenju sa BiH tehnološki giganti. Tada smo pokazali i dokazali da je velika ova mala BiH. Velika po njenim mladim, brilijantnim ljudima koji mogu ići u korak sa drugim svjetskim gigantima. Takmičenja u inovacijama su bitna jer na taj način širimo krug ljudi sa kojima možemo doći u kontakt i potencijalno ostvariti saradnju. Ja sam uspjela dobiti jako puno kontakata od ljudi koji su distributeri i koji su zainteresirani za distribuciju ove inovacije. Pored toga, osvojene medalje pomažu prilikom apliciranja za poticaje koje objavljuju Federalno ministarstvo razvoja,poduzetništva i obrt i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
BM: Od momenta predstavljanja Vaše inovacije do danas, šta se promijenilo, da li ste patentirali svoj izum, da li je u upotrebi?
ZUBČEVIĆ:Svoj izum sam odlučila patentirati i taj proces je trajao poprilično dugo, jer sam odlučila inovaciju patentirati sama. Nisam imala dovoljno finansijskih sredstava za angažiranje patentnog zastupnika, te sam opet istražujući na internetu i pregledajući patentne zahtjeve, učila kako se ispunjava patentna prijava. Bez obzira što sam svoju inovaciju patentirala, ona još uvijek nije u upotrebi, a glavni razlog jeste što je potrebno jako puno novca za kalupe koje je potrebno kreirati kako bi se antibakterijska daska počela proizvoditi.
BM:Da li ste imali neki vid finansijske i mentorske podrške i od koga?
ZUBČEVIĆ:Na samom početku kroz Mozaikov inkubator društvenih biznisa imali smo mentorsku podršku i finansijsku podršku koja nam je pomogla da kreiramo naš prvi prototip. Uz finansijsku podršku Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i Ministarstva civilnih poslova BiH, uspjela sam završiti kompletnu tehničku dokumentaciju za svoju inovaciju, kreirati dva nova prototipa i uraditi dodatna testiranja. Zadnji poticaj sam dobila od Instituta za razvoj mladih KULT uz pomoć kojeg radim na dodatnom unapređenju inovacije kada je u pitanju način punjenja, mikrobiološkoj analizi u Institutu u Novom Sadu i radimo reklamu za inovaciju koju planiramo postaviti na neku od Crowdfunding kampanja.
BM:Kakav je položaj mladih inovatora u BiH i koliko se razlikuje od inovatora u evropskim zemljama? Koliko se bh. inovatorima pruža podrška od strane države? Šta je to što im najviše treba?
ZUBČEVIĆ:U BiH samo već spomenuta ova dva ministarstva daju poticaj inovatorima, a ti pozivi se objavljuju jednom godišnje. Inače BiH u istraživanje i razvoj ulaže samo 0,2 posto BDP-a, dok je prosjek u Evropi 2,5 posto.Iznosi koji se nude kroz ove poticaje nisu dovoljni kako bi se obavila sva potrebna istraživanja i razvoj potencijalne inovacije te inovatori često moraju čekati nekoliko godina kako bi osigurali dovoljno sredstava za svoju inovaciju, a znamo da svaka godina čekanja u ovom brzom i naprednom okruženju u kojem živimo predstavlja luksuz.
Pred toga, naučno-istraživački rad u BiH je jedna posebna tema koja me, kao mladu i obrazovanu osobu, dodatno zbunjuje. U javnim pozivima vezanim za naučno istraživanje koje raspisuju pojedina ministarstva, mogu se prijaviti visokoškolske ustanove, instituti, istraživački centri u privredi, ali ne mogu pojedinci, inovatori… Zašto? Zato što se status inovatora ne spominje u zakonima o naučno-istraživačkom radu. S druge strane, otkako postoji Institut za intelektualno vlasništvo BiH od 1993. godine, Institutu nije dostavljena nijedna prijava za priznanje patenta iz brojnih naučno-istraživačkih instituta. U istom razdoblju, od 1993. godine do 2016. godine, Institutu je podneseno oko 1.150 patentnih prijava ‘domaćih osoba’, upravo od naših bh. inovatora i inovatorica, pojedinaca. Prema ovome bi se reklo da je naučni istraživač termin koji je rezerviran samo za zaposlene u naučno-istraživačkim institucijama.
BM:Koliko je danas isplativo izumiti nešto na bh. tržištu? Mogu li mladi inovatori u BiH razviti uspješne biznise ? Šta je po Vašem mišljenju potrebno da bi jedna inovativna ideja bila realizirana i prerasla u uspješan biznis?
ZUBČEVIĆ:Svakako da je moguće razviti uspješne biznise u BiH, samo je dakle pitanje, da li je BiH tržište za vašu inovaciju ili ne. Imamo dosta pozitivnih primjera inovatora i inovatorica koji su pokrenuli biznise zahvaljujući svojim inovacijama u BiH. Jedna od njih je Meliha Klopić. Njena ljekovita šećerna pasta, proizvod sličan egipatskoj šećernoj pasti za depilaciju po načinu primjene i glavnom sastojku – šećeru, već duže vrijeme je prvi izbor velikog broja žena i možemo ga danas pronaći i u DM marketima. Haris Salkić je uspješno osnovao start-up Has Robotics sa svojom robotskom rukom, što je još jedan pozitivan primjer.
BM: Šta je potrebno promijeniti kako bi bh. inovacije pronašle put do svjetskih tržišta?
ZUBČEVIĆ:Moramo biti svjesni da za ideju treba vremena, strpljenja i da za početak moramo izaći iz svoje zone komfora ako želimo nešto promijeniti. Ograničenja postoje samo u našim umovima. Vjerujem da svaka dobra inovacija koja ima potencijal na svjetskom tržištu, kad-tad će biti prepoznata. Samo u ovom svemu, jedna je stvar ključna, a to je ne odustajati i biti istrajan ka svome cilju.
BM: Svjesni smo da u BiH ima dosta mladih ljudi sa zanimljivim inovacijama. Kako ih motivirati da pristupe realizaciji svojih ideja u jednom okruženju koje baš i ne potiče razvoj inovacija? Šta bi im Vi savjetovali?
ZUBČEVIĆ:Da ne bude da se samo žalimo i upiremo prstom u našu jednu jedinu zemlju BiH, naravno da ima dosta i do našeg mentaliteta. Nažalost, većina građana u BiH smatra da njihova cijela sudbina ovisi i leži u rukama države od koje zahtijevaju da im rješava sve probleme. Visoki nameti, troma administracija i besmisleni zakoni jesu prepreka, ali ne i nešto što je nemoguće prevazići. Napredak i prosperitet može doći od nas, običnih građana koji će kreirati nešto malo, srednje i veliko. Krenimo malim koracima da bi kreirali nešto veliko.
BM:Trenutno ste angažirani na projektu Trezor bh. inovacija koji implementira Centar za promociju civilnog društva. O kakvom projektu je riječ, kome je namijenjen, koji su mu ciljevi? Kakve rezultate ste do sad ostvarili?
ZUBČEVIĆ:U BiH ne postoje programi koji mlade educiraju kako da patentiraju svoj izum i ne postoji platforma na kojoj možete pronaći profile inovatora i inovatorica iz BiH i njihove izume, uprkos tome što 80 posto njihovih inovacija bude nagrađeno, dok je svjetski prosjek između 30 i 40 posto. Stoga će se u okviru projekta Trezor bh. inovacija kreirati web platforma koja će sadržavati sve informacije koje su potrebne jednom inovatoru ili inovatorici da patentira svoju inovaciju, kao i bazu mentora, korisne linkove, publikacije, aktuelne vijesti u okviru Asocijacije inovatora BiH i ostale korisne informacije.Web platforma će također sadržavati profile svih inovatora i inovatorica i njihovih inovacija, podatke o medaljama koje su osvojili širom svijeta, a vremenom će se platforma dodatno nadograđivati.
Pored toga, uspostavljena je grant šema koja će osigurati sredstva za patentiranje za mlade inovatore i inovatorice u ukupnoj vrijednosti od 69.560 dolara. Organizirat će se i edukacije koje će obuhvatiti cijeli proces patentiranja, a dodatno će se osigurati ekspertska usluga u procesu patentiranja.
Centar za promociju civilnog društva je pokrenuo i online kampanju za podršku inovatorima u BiH.Svi zainteresirani za donacije na OVOM LINKU mogu podržati inovatore. Ono što je zanimljivo jeste da su moguće donacije i bez ikakvog plaćanja.Naime, ako odaberete donaciju od deset dolara, oduzet će se naplata u vrijednosti od deset dolara i zapravo vam se ništa ne naplaćuje i ne morate unositi broj računa, a time ste inovatore podržali sa deset dolara. Ukoliko izaberete donaciju od 25 dolara, ustvari ćete platiti 15 dolara koristeći vaučer kod koji glasi TREASURY.
Do sada su organizirane četiri Kick-off konferencije u tri grada u BiH te je jedna organizirana online, s ciljem promocije projekta i njegovih budućih aktivnosti. Intenzivno smo radili na kreiranju platforme, a naredna aktivnost je organiziranje edukcije i objava poziva za dodjelu grantova.
Inače Projekt Trezor bh. inovacija implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Islamska razvojna banka (IsDB).
BM:Kakvi su Vam planovi za budućnost?
Zubčević:Za sebe kažem da sam zaražena „virusom kreativne znatiželje“. Željela bih u budućnosti pustiti barem jednu seriju proizvoda Antibakterijske daske za toalet da vidim kako će ona proći na našem tržištu. Nakon toga, nastojala bih kreirati mnoštvo drugih proizvoda koji bi radili na istom principu kao Antibakterijska daska za toalet.
Naravno, nove ideje su uvijek tu. Zahvaljujući BH Futures Foundation, sa svojim timom radim na kreiranju nove inovacije koja će pomoći i olakšati proces praćenja isteka rokova u supermarketima i na taj način ćemo pokušati smanjiti količinu bačene hrane.
Svakako, projekat Trezor bh. inovacija je prijeko potreban i nastojat ćemo da svoje djelovanje proširimo i da osiguramo dodatne aktivnosti i podršku koju ćemo nuditi inovatorima i inovatoricama u BiH.
