Kamate na postojeće kredite neće biti povećane

Povećanje kamatne stope na postojeće kredite sa fiksnom kamatnom stopom nije moguće, a nema ni naznaka za promjenu kamatnih stopa na postojeće kredite sa promjenjivom kamatnom stopom, za šta je prvi preduvjet promjena kamate na europskom tržištu, koju nije realno očekivati u skorije vrijeme, poručuje Berislav Kutle, direktor udruženja banka BiH, komentirajući upozorenje Udruženje poslodavaca FBiH da pojedine banke najavljuju povećanje kamatnih stopa na aktivne kredite. Piše Armin Zeba

95

 

 

U moru ekonomskih i finansijskih neizvjesnosti koje je sa sobom donijela pandemija korona virusa, jedna od najizraženijih je ona koja se odnosi na izmirivanje kreditnih obaveza kojima je, u manjoj ili većoj mjeri, opterećena većina bosanskohercegovačkog stanovništva i poslovne zajednice. Iako je svim fizičkim i pravnim licima sa smanjenom likvidnošću omogućen moratorij na otplatu kredita, realno je pitanje koliko njih će po okončanju pandemije biti u mogućnosti nastaviti redovno izmirivati u međuvremenu nagomilane kreditne dugove, s obzirom da njihov priliv prihoda zadugo neće biti vraćen na predkrizni nivo. Zebnju u vezu s tim dodatno je podgrijalo upozorenje Udruženje poslodavaca FBiH da su  određenom broju njegovih članica “poslovne banke sa kojima sarađuju najavile povećanje kamata u narednom periodu“.

Društvena odgovornost

“Najava povećanja kamata na postojeće kredite kompanijama je neprihvatljiva i nekorektna. U uslovima kada kompletna svjetska, pa tako i bh. privreda trpi stravične posljedice krize izazvane pandemijom korona virusa, pokušaj pojedinih banaka da povećanjem kamata sačuvaju ionako visoke bankarske profite, u potpunosti zanemarujući interese klijenata, smatramo neprihvatljivim”, navodi se u saopćenju  iz Udruženja, uz konstataciju da “u uvjetima krize svi moraju preuzeti svoj dio tereta kako bi se kriza što bezbolnije prevazišla, pa tako i banke“.

“Od banaka u narednom periodu očekujemo da pokažu malo više društvene odgovornosti u smislu očuvanja radnih mjesta i privrednih subjekata koji su njihovi najznačajniji klijenti. Također očekujemo da u prvom planu poslovanja banaka bude opštedruštveni interes, a ne briga za vlastiti profit. Iz Udruženja će pratiti situaciju sa najavljenim povećanjem kamata te ukoliko do toga dođe bit će zatražena intervencija nadležnih institucija”, naglašava se u saopćenju.

S druge strane, međutim, bankari poručuju da su tvrdnje o povećanju kamata na postojeće kredite daleko od istine.

Udruženje poslodavaca FBiH izašlo je u javnost sa jednom dosta općenitom i nedefiniranom izjavom, iz koje se nije moglo jasno vidjeti na što se točno ona odnosi. Nije se radilo, niti se može raditi o povećanju kamatnih stopa na postojeće kredite!

Naime, postojeći krediti, bilo sa fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom, nisu podložni promjeni kamatnih stopa iz više razloga. Temeljni razlog je što se elementi za promjenu tih kamatnih stopa nisu promijenili, pa tako ni kamata, a drugi razlog je još uvijek veća ponuda od potražnje za kreditima. Do povećanja kamatne stope na postojeće kredite sa fiksnom kamatnom stopom ne može doći, inače bi se kršio osnovni princip takvog ugovora. Takva promjena nije moguća! Nema realnih naznaka za promjenu kamatnih stopa ni na postojeće kredite sa promjenjivom kamatnom stopom. Da bi se ona mijenjala, trebali bi biti ispunjeni uvjeti koji to dokazuju. Prvi preduvjet promjene je promjena kamate na europskom tržištu. Nije realno očekivati takvu promjenu u skoro vrijeme zbog situacije u eurozoni.

Sve ostale elemente – uvjete za promjenu promjenjive kamatne stope, klijenti imaju jasno definirane u svojim ugovorima o kreditu“, potcrtava u izjavi za Business Magazine Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, uz opasku da je većina aktivnih bankarskih kredita sa promjenjivom kamatnom stopom, ali da u  zadnje vrijeme klijenti podnose više zahtjeva za kredite s fiksnom kamatnom stopom “jer je realno pretpostaviti da su ovo povijesno najniže kamate“.

On pritom pojašnjava da je zabunu u vezi sa kamatnim stopama vjerovatno izazvala “najava neznatnog povećanja kamata za nove kredite u dvije banke u kojima je postojeća kamatna stopa bila nerealno niska“.

“Općepoznato je da je, zbog puno veće ponude od potražnje za kreditima u BiH, za pojedine kredite kamatna stopa bila manja od cijene kapitala. U takvim slučajevima postoji realna mogućnost da će se cijena kredita izjednačavati sa cijenom kapitala“, obrazlaže taj potez Kutle.

Na pitanje o tome koliko će kriza uzrokovana pandemijom općenito uticati na kreditnu politiku domaćih komercijalnih banaka u budućnosti i u čemu bi se mogle ogledati glavne promjene u odnosu na period prije proglašenja epidemije COVID-19 u BiH, posebno kada je riječ o privrednim subjektima, od kojih će mnogi trebati dodatne kredite radi normalizacije poslovanja, ali će ih većina biti smanjeno kreditno sposobna, Kutle, uz tvrdnju da su “u usporedbi sa ostalim zemljama, pa i onima iz Evropske unije, u BiH danas nerealno niske kamatne stope na kredite“, konstatira da je “ekonomski očekivati da će one biti podložne promjenama, ali sama ekonomija nije dovoljna za definiranje budućih promjena“.

Povećanje rizika

“Kriza izazvana korona virusom još nije završila, tako da je teško jasno definirati sve posljedice koje će izazvati. Prema današnjim pretpostavkama završetka krize, mogu se samo inicijalno nagađati sve njene posljedice. Jasno je da ova, kao i svaka kriza, ima svoje prvenstveno negativne, kao i pozitivne posljedice. Banke će se nastojati prilagoditi novonastaloj situaciji. Već danas je jasno da će sposobnost kreditiranja banaka iz domaćih izvora malo pasti, jer će se i depoziti nešto smanjiti. S obzirom na do sada veću ponudu od potražnje očekivati je da će se one ujednačiti, ali ne povećanjem kreditne aktivnosti.

Svi klijenti koji će moći ispunjavati temeljne uvjete odobravanja kredita, ne bi trebali imati problema sa novim kreditima. Izazov će biti kako riješiti one koji iz raznih razloga ne ispunjavaju temeljne procjene rizika. Banke takvim klijentima u najvećem broju neće moći, odnosno neće smjeti odobravati nove kredite bez sudužništva. Koliko će vlade, garantni fondovi i slične institucije moći zatvoriti taj jaz ostaje da se vidi. U svakom slučaju, banke će i dalje imati veće mogućnosti za plasiranje od očekivane potražnje za kreditima.

Posljedice ove krize, nažalost, mnogi će trajno osjetiti. One neće nestati (puno nas razmišlja da hoće) prestankom zdravstvenih problema. Na nama i našim sposobnostima je da ih ublažimo i iskoristimo za novi početak na drugoj razini“, zaključuje Kutle uz opasku da je svaka kriza za sposobne i nova mogućnost.

“Na nama, odnosno našim sposobnostima, je da iskoristimo mogućnost, a ne da živimo u prošlosti i nadamo se kako će sve biti isto kad se probudimo.

Ova kriza pokazuje našu realnost – u prvom redu mislim na sposobnost ljudi na liderskim pozicijama. Koliko nas ima na tim pozicijama, a naše sposobnosti nisu ni blizu te pozicije? Koliko nas čeka dodatne informacije kako bi donijeli nove odluke, umjesto da djelujemo odmah i u hodu koristimo nove informacije? Koliko lidera komunicira transparentno sa svojim timovima ili se pune i pravdaju lošim informacijama? Koliko lidera danas kod nas uzima odgovornost na sebe i rješava situaciju ili, pak, čeka stotinu dodatnih potvrda za preuzimanje odgovornosti? I konačno, koliko ih nastoji ostati na istom, vec davno zacrtanom kursu, umjesto da konstantno prilagođava djelovanje novonastaloj situaciji?

Od svih tih (ne)sposobnosti ovisit će i daljnja situacija u BiH. Ili ćemo se pravdati krizom koja je morala takva biti“, pita se Kutle.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here