Tema broja:Trećina proizvedene struje u BiH iz obnovljivih izvora

Potencijali obnovljivih izvora energie u BiH postoje, prvenstveno se ističu vodeni tokovi, ali tu je i energija sunca, vjetra te biomase, međutim postavlja se pitanje njihovog iskorištavanja.

32

U Bosni i Hercegovini u 2018. godini proizvedeno je bruto  električne energije u iznosu od 19.160 GWh, od čega je u hidroelektranama, vjetroelektranama i solarnim elektranama proizvedeno oko 7.081  GWH ili 37 posto od ukupne proizvodnje, podaci su Agencije za statistiku BiH. U termoelektranama je proizvedeno bruto električne energije u iznosu od 12.079 GWh ili 63 posto od ukupne proizvodnje. Ovi podaci pokazuju da je ugalj i dalje najznačajniji energent u BiH. Govoreći o obnovljivim izvorima energije, tu se prije svega ističu vodeni tokovi velikih rijeka, ali i manjih tokova širom BiH, te energija sunca i vjetra pretežno u Hercegovini, kao i biomase i biogasa širom BiH. Neosporna je činjenica da potencijali obnovljivih izvora energije u BiH postoje, ali se postavlja pitanja njihove kapitalizacije, odnosno, iskorištavanja i prevazilaženje svih barijera kojih ima na pretek.

Prema podacima Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) iz marta 2019. godine, u FBiH postoje 62 hidroelektrane ukupne instalirane snage 72.115 kW od kojih su 41 privilegovani proizvođači, 20 kvalifikovani te je jedna hidroelektrana u probnom radu. Postrojenja  koja  koriste sunčevu energiju za proizvodnju struje je ukupno 140 ukupne instalirane snage 11.791 kW. Broj elektrana koje električnu energiju proizvode iz vjetra  je sedam, instalirane snage36.400 kW. Prema ovim podacima u FBiH ne postoji nijedno postrojenje na biomasu.

Komplikovane procedure

„Obnovljivi izvori energije u smislu instalisanih kapaciteta za proizvodnju električne energije u Republici Srpskoj su zastupljeni u mjeri koja, u pojedinim godinama, omogućava, u zavisnosti od hidrologije, kao i pogonske spremnosti svih kapaciteta, visoko učešće električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto potrošnji električne energije u Republici Srpskoj. U 2018. godini postignut je nivo od 68,3 posto učešća električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije u RS. Učešće električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji u RSu 2018. godini iznosilo je 35,7 posto“, za Business Magazina kaže Jelena Prtilo, potparolRegulatorne  komisije za energetiku RS (RERS).

Zaključno sa decembrom 2019. godine u RS postoje tri velike hidroelektrane (HE Višegrad, HE Trebišnje I i HE Bočac) i 41 mala hidroelektrana (instalisane snage ispod 10 MW), 80 solarnih elektrana, dvije elektrane na biomasu i jedna  elektrana na biogas.

Ono što u navećoj mjeri koči  investiranje u postrojenja koja će proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora su komplikovane procedure.

RERS izdaje dozvole za izgradnju (energetsku dozvolu) elektroenergetskih objekata snage veće od1 MW. Pribavljanje svih akata od RERS-a, kada su u pitanju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, potpuno je besplatno za investitore. Kada je u pitanju FBiH, proizvođači električne energije nakon izgradnje proizvodnog objekta trebaju pribaviti dozvolu za proizvodnju električne energije od Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK), te imati potpisane ugovore o otkupu s Operatorom za OIEiEK. Dobijanje svih dozvola  predstavlja dugotrajan i složen proces. Potrebno je ishodovati razne dozvole od raznih institucija, pri tome s obzirom na komplikovano administrativno uređenje BiH postoje razlike na nivou entiteta i kantona. Tako je prije svega potrebno izraditi studiju izvodljivosti te izvršiti upis u registar projekata u ispitivanju koji se u FBiH vodi kod Operatora za OIEiEK. U fazi pripreme u FBiH potrebno je napraviti idejni projekat, dobiti prethodnu elektroenergetsku saglasnost, okolišnu dozvolu, saglasnost na lokaciju, urbanističku saglasnost itd. U fazi izgradnje neophodno je ishodovati odobrenje za građenje, kao i niz drugih dozvola, dok u fazi korištenja potrebno je dobiti odobrenje za upotrebu, dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje, status kvalifikovanog proizvođača, izvršiti upis u registar izgrađenih projekata, dobiti status privilegovanog proizvođača te zaključiti ugovor o otkupu. Ista procedura je i u RS.

Kada su u pitanju podsticaji za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora u oba entiteta su to feed in tarife, a u RS još i pravo na premiju u slučaju prodaje na tržištu ili potrošnje za vlastite potrebe (feed-in-premium). Trajanje FiT u FBiH je 12 godina za sve tehnologije, iako je praksa pokazala da se neke tehnologije, poput solara, otplate i za pet do šest godina, dok je  za postrojenja na biomasu, period otplate investicije duži od 12 godina. U RS je nešto duži period za garantovanu otkupnu cijenu od 15 godina.

Što se tiče otkupnih cijena, u skladu sa članom25. Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije FBiH saglasnost na garantovane otkupne cijene električne energije pripremljene od FERK-a, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije daje Vlada FBiH. Ugovor o otkupu električne energije proizvođači električne energije s Operatorom za OIEiEK zaključuju po važećoj garantovanoj otkupnoj cijeni sa ugovorenim razdobljem otkupa od 12 godina. Garantovana otkupna cijena mijenja se svakih 18 mjeseci u svrhu sagledavanja ulaznih podataka potrebnih za izračun tarifnih koeficijenata i jamčene otkupne cijene. U RS odlukuo visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora u efikasnojkogeneraciji donosi RERS uz saglasnost Vlade RS.

Za ostvarivanje prava na podsticaj investitor u FBiH  mora proći nekoliko koraka,a to su:sticanje statusa potencijalno privilegiranog proizvođača,sklapanje predugovora o otkupu,sticanje statusa kvalificiranog proizvođača,sticanje statusa privilegiranog proizvođača,sklapanje ugovora o otkupu.Potencijalno, privilegirani proizvođačje proizvođač električne energije koji će imati pravo ostvariti podsticaj za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Ovo je preliminarni korak koji investitor mora proći, a u ovom koraku Operator za OIEiEK procjenjuje da li postoji mogućnost da proizvođač ostvari pravo na podsticaj. Za  sticanje statusa potencijalno privilegiranog proizvođača potrebno je ishoditi energetsku dozvolu, ako je to potrebno za traženu vrstu postrojenja i instaliranu snagu.Predugovor za otkup električne energije je standardizirani predugovor kojeg investitor zaključuje saOperatorom za OIEiEK,ukoliko je stekao status potencijalno  privilegiranog proizvođača električne energije. Glavni elemenat predugovoraza otkup električne energije jesterok za izgradnju planiranog postrojenja. Ukoliko se ovaj rok prekorači, predugovor seraskida po automatizmu. Predugovor,također,  služi i kao  garancija  investitoru da ima pravo na sticanje statusa privilegiranog proizvođača. Ostali elementi predugovora, između ostalogsu:odredbe vezane za garantovanuotkupnu cijenu, period trajanja predugovora, obaveze potencijalnoprivilegiranog proizvođača vezano za priključenje postrojenja na mrežu i tehnički podaci o postrojenju i planiranoj proizvodnji.Pored  toga, predugovor za otkup električne energije predstavlja ključni dokument koje banke traže prilikom odobravanja kredita za izgradnju elektroenergetskih objekata.Kvalificirani proizvođačje proizvođač električne energije koji u  jednom  objektu  za  proizvodnju električne energije proizvodi električnu energiju koristeći otpad ili obnovljive izvore energije na ekonomski primjeren način, uključujući kombinirani ciklus proizvodnje toplotne i električne energije, a koji je usklađen sa zaštitom okoliša. Ovaj  status  neophodno  je stećiprije podnošenja zahtjeva za sticanje statusa privilegiranog proizvođača. Nadležnainstitucija za dodjeljivanjestatusa  kvalificiranog proizvođača je Regulatorna  komisija za energiju u FBiH (FERK).Status kvalificiranog proizvođača važi do roka do kojeg je izdata dozvola za rad za proizvodnju električne energije.Privilegirani proizvođačelektrične energije je kvalificirani proizvođačkoji je stekao pravo da se od   njega otkupljuje proizvedena  električna  energija po garantovanojcijeni u unaprijed dogovorenom periodu. Dakle, za sticanje statusa privilegiranogproizvođača nužno je prethodno steći status kvalificiranog proizvođača. To znači da je svaki privilegirani proizvođač ujedno i kvalificirani proizvođač. Nadležna institucijaza odobravanje statusa privilegiranogproizvođača je Operator za OIEiEK.Operator za OIEiEK  može  dodijeliti  status  privilegiranog  proizvođača  električne  energije investitoru koji proizvodi električnu energiju iz hidroelektrana instalirane snage do 10MW, vjetroelektranabez ograničenja instalirane snage,solarnih elektrana instalirane snage do i uključujući 1MW,geotermalnih elektrana instalirane snage do i uključujući 10MW,elektrana na biomasuinstalirane snage do i uključujući 10MW, elektrana na biogasinstalirane snage do i uključujući 1 MW,kao i elektrana koje koriste komunalni otpad instalirane snage do i uključujući 5MW. Ugovor o otkupu električne energije je  standardizirani ugovor koji investitor zaključuje sa Operatorom  za OIEiEK, kojim  stiče  pravo  na  prodaju  proizvedene  električne  energije  po garantovanoj cijeni.Ugovorom se, između ostalog, obavezno definira garantovana otkupna  cijena,  period  trajanja ugovora, tehnički podaci o postrojenju i  planiranoj proizvodnji, dopušteno odstupanje od prijavljenog  plana  proizvodnje,  kao  i  obaveze  u  pogledu  dostavljanja  podataka  Operatoru  za OIEiEK.

Raste broj postrojenja

U Republici Srpskoj, sistem podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uključuje više pogodnosti, koje se stiču ispunjavanjem određenih uvjeta. Te pogodnosti su: pogodnosti prilikom priključenja na mrežu, prednosti u pristupu mreži,pravo na obavezan otkup električne energije,pravo na garantovanu otkupnu cijenu (Feed-in tarifu),pravo na premijuza potrošnju za vlastite potrebe ili prodaju na tržištu RS.Nadležni  organi  koje  imaju  ulogu  u  postupku  ostvarivanja  prava  na  podsticaj  u  RS-u  su RERS  i  Operator  sistema  podsticaja (Operator za podsticaj) te Vlada RS. Da bi ostvario pravo na podsticaj investitor mora ispuniti određene uslove-da proizvodi električnu energiju u novoizgrađenom postrojenju na obnovljive izvore energije, da nije ugradio korištenu opremu u postrojenje, da je postrojenje instaliranom snagom ispod određenog praga, da postoje raspoložive (neiskorištene) količine energije za podsticanje koje su utvrđene Akcionim planom o korištenju energije iz obnovljivih izvora RSi da posjeduje Certifikat za proizvodno postrojenje.Investitori koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije određene snagemogu ostvariti pravo na podsticaj poduslovom da su dostupne količine za podsticanje utvrđene Akcionim planom RS-a.Dodatno, proizvođači koji proizvode električnu energiju u vjetroelektranamasnage veće od 10 MW i postrojenju efikasne kogeneracije čija je snaga veća od 10 MW zaključno sa 30 MWmogu ostvariti samo pravo na premiju.

Međutim, unatoč komplikvanoj proceduri, činjenica da raste broj postrojenja koja koriste obovljive izvore za proizvodnju energije govori da se radi o isplativim investicijama.

Goran Mitrović, direktor farme Gold-MG u okviru koje djeluje operativna elektrana na biomasu Buffalo Energy kaže da isplativost biogasnih elektrana nije tako brza zbog visine ulaganja u investiciju i koštanja procesa proizvodnje, ali da isplativost svakako postoji te zahtijeva značajan rad i ulaganja u kontinuitetu, kao i prethodno organizovanu proizvodnju značajnih kapaciteta.

Kada su u pitanju solarne elektrane, prva od njih otvorena je u martu 2012. godine u Kalesiji, a njena izgradnja koštala je 800.000 KM. Prikupljenu sunčevu energiju uz pomoć solarnih modula pretvaraju u električnu energiju koju šalju u sistem Elektroprivrede BiH. Solarna elektrana ima snagu od 120 kW, a solarni paneli nalaze se na 1.200 metara kvadratnih. Solarna elektrana godišnje proizvodi između 130.000 i 150.000 kWh, a godišnja zarada je oko 110.000 KM.

Još jedan vid proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora su i vjetroelektrane. Prva od njih, Vjetroelektrana Mesihovina puštena je u rad u martu 2018. godine instalirane snage 50,6 MW.Tokom te godine ova vjetroelektrana je proizvela 103,5 GWh struje. Uskoro se očekuje izgradnja još četiri vjetroelektrane. Vlada FBiH je Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije dala prethodne suglasnosti u postupku izdavanja energetske dozvole za četiri vjetroelektrane.Dozvolu su dobile kompanije VE Gradina iz Tomislavgrada za izgradnju prve faze vjetroelektrane Gradina, Relax iz Posušja za izgradnju VE Oštrc, Tomkup iz Tomislavgrada za izgradnju VE Baljci i Kamen-Dent iz Mostara za izgradnju VE Pakline 2.

Da može više i bolje saglasni su i u Energetskoj zajednici.Iako je, kako kažu, pohvalno to što je BiH u nekoliko godina udio obnovljivih izvora povećala sa oko 25 na oko 35 posto, kasni se u implementaciji Akcionog plana za ovu oblast.

Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) kažu da  je  integracija obnovljivih izvora, a posebno onih čija je proizvodnja varijabilna (vjetro i solarne elektrane) kompleksna oblast koja je aktuelna na globalnom nivou, te da je neophodna dalja izgradnja infrastrukture.

„Ograničenja integracije obnovljivih izvora energije mogu biti tehničke, ekonomske, te administrativne i ekološke prirode.DERK je, u skladu sa svojim nadležnostima, fokusiran na integraciju obnovljivih izvora energije sa aspekta mogućnosti regulacije sistema, odnosno, na odobravanje maksimalne snaga prihvata iz obnovljivih izvora. U tom smislu izrađeno je više studija koje analiziraju mogućnosti integracije vjetro i solarnih izvora električne energije u elektroenergetski sistem BiH.Kapacitet postojećih dalekovoda nije limitirajući faktor za dalju integraciju obnovljivih izvora, naravno uz neophodnu daljnju izgradnju novih dalekovoda i pripadajuće infrastrukture. Postoje jasna tehnička pravila o priključenju novih proizvodnih objekata kako na distributivnu, tako i na prijenosnu mrežu u elektroenergetskom sistemu BiH“, za Business Magazine kažu iz DERK-a.

 

PREKOMirela Haskić-Suša
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here