Miro Džakula: Pomjeranje roka naplate PDV-a za UIOBiH ne predstavlja poteškoću

O novom Zakonu o PDV-u, primjedbama na njegove odredbe, najavama o povećanju stope PDV-a, prikupljenim sredstvima po osnovu indirektnih poreza u BiH, odnosu prema dužnicima, ali i radu UIOBiH za Business Magazine govori Miro Džakula, direktor UIOBiH, koji ovu dužnost obavlja od 2011. godine

113
Džakula

Dosta polemika u javnosti je izazvao prijedlog nacrta novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) kojeg je sredinom prošle godine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine uputio na razmatranje. Uglavnom se konstatira da su izmjene u novom Zakonu o PDV-u kozmetičke i da nisu usklađene sa Direktivama Evropske unije. Upravo o novom Zakonu o PDV-u, primjedbama na njegove odredbe, najavama o povećanju stope PDV-a,  prikupljenim sredstvima po osnovu indirektnih poreza u BiH, odnosu prema dužnicima, ali i radu UIOBiH razgovarali smo sa Mirom Džakulom, direktorom UIOBiH, koji ovu dužnost obavlja od 2011. godine.

BM: Možete li nam reći kakvi su bili trendovi u 2019. godini kada je u pitanju naplata indirektnih poreza? Prema izvještajima koje objavljuje UIOBiH kontinurano raste priliv sredstava uplaćenih po osnovu indirektnih poreza. Kako Vi, kao direktor UIOBIH ocjenjujete poreznu disciplinu obveznika uplate indirektnih poreza?

DŽAKULA: Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO) je tijekom 2019. godine prikupila sedam milijardi i 987 milujuna KM neizravnih poreza, što je za 391 milijun KM više u odnosu na 2018. godinu. To je još jedna godina u kojoj je UNO prikupila rekordne godišnje prihode od neizravnih poreza, gdje dominiraju prihodi prikupljeni po osnovi PDV-a, zatim posebnih poreza ili trošarina te prihodi od cestarina i carina. U Jedinstvenom registru UNO najveći broj poreznih obveznika je uredan i ispunjava sve zakonoma propisane obveze. Za takve porezne obveznike Uprava iz dana u dan postaje sve kvalitetniji servis, na način da smo već prešli na elektroničko komuniciranje i postepeno proširujemo spektar elektroničkih usluga obveznicima. S druge strane, za sve one koji na bilo koji način pokušavaju izbjeći plaćanje obveza, Uprava će poduzeti sve zakonom propisane aktivnosti u cilju prevencije i sprečavanja izbjegavanja zakonima propisanih obveza. Samo u 2019. godini UNO je prema nadležnim tužiteljstvima proslijedila 91 izvješće o postojanju osnova sumnje da je učinjeno neko od kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza s procjenjenom štetom po proračun BiH u iznosu od 22 milijuna KM. Također, inspektori UNO su kod poreznih obveznika tijekom 2019. godine izvršili više od 10.000 kontrola i naknadno utvrdili 68,5 milijuna KM dodatnih obveza.

BM: Redovno objavljujete i spisak dužnika za neuplaćene indirektne poreze na kojemu, po pravilu, prednjače javne kompanije. Da li ste predlagali način za rješavanje ovog problema i kako mislite da ga je moguće riješiti?

DŽAKULA: Uprava je potpuno transparentna institucija i svakako želimo javno obznaniti sve one obveznike koji ne ispunjavaju svoje obveze i iste ne plaćaju na vrijeme. Činjenica je da je na spisku dužnika i određen broj javnih kompanija, ali i one moraju platiti svoje obveze. Jednako kao i kad je riječ o privatnim firmama, jer zakonodavac ne propisuje različito postupanje u odnosu na vlasništvo. Nadležne organizacijske jedinice Uprave pokušavaju učiniti sve da se bilo koja dugovanja po osnovi neizravnih poreza izmire, pa tako i dugovanja javnih kompanija. U međuvremenu nijihov dug raste zbog zakonski predviđenih zateznih kamata. U svakom slučaju nijedan dug bilo kome, pa tako ni javnim kompanijama neće biti oprošten, već ćemo učiniti sve da ta dugovanja izmire. Zato će i u ovoj 2020. godini grupe za prisilnu naplatu pri svakom regionalnom centru UNO pokušati učiniti sve da se što veći dio dugovanja izmiri.

BM: Upravni odbor UIOBiH je predložio novi prednacrt zakona o PDV-u kojeg su mnogi (ponajprije obveznici PDV-a) ocijenili kozmetičkim. Ukoliko bi novi zakon o PDV-u bio donesen u ovoj formi šta bi se i u kojoj mjeri suštinski promijenilo kada je u pitanju sistem PDV-a? Šta bi prema Vašem mišljenju obavezno morao sadržavati novi zakon o PDV-u?

DŽAKULA: Uprava za neizravno oporezivanje BiH  nadležna je za provođenje propisa iz oblasti neizravnih poreza (PDV, trošarine, carina, cestarine), dok nadležnost za kreiranje i usvajanje propisa iz oblasti neizravnog oporezivanja imaju Upravni odbor UNO, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Podsjećam, Zakon o PDV-u u BiH primjenjuje se od 01.01.2006. godine, što znači punih 14 godina. U trenutku izrade ovoga Zakona, tijekom 2005. godine, Zakon o PDV-u u BiH je bio u potpunosti usklađen sa legislativom EU, jer su pripremu toga Zakona, uz domaće eksperte, radili i predstavnici poreznih uprava zemalja članica EU kroz projekat koji je provodio CAFAO. Međutim, s obzirom na činjenicu da se Zakon o PDV-u već primjenjuje 14 godina u BiH i da u tom razdoblju nisu rađene bilo kakve izmjene, a kako se u međvremenu na razini EU desio čitav niz promjena u oblasti oporezivanja PDV-om, javila se potreba da se i Zakon o PDV-u u BiH prilagodi legislativi EU. Ovo posebno iz razloga što Bosna i Hercegovina kao zemlja potencijalni kandidat za članstvo u EU ima i obvezu da svoje zakonodavstvo prilagodi propisima EU. Iz tog razloga UNO je kroz IPA projekat EU zajedno sa ekspertima iz poreznih administracija zemalja članica EU pripremila potpuno novi prijedlog Zakona o PDV-u i proslijedila ga Upravnom odboru UNO gdje se sačinjava konačni Nacrt prijedloga Zakona o PDV.

Što se tiče prijedloga Zakona o PDV-u koji je uradila UNO sa ekspertima EU, posebno naglašavamo da su u isti ugrađene sve neophodne promjene kako bi novi Zakon o PDV-u u BiH bio u potpunosti usklađen sa legislativom EU, odnosno, sa važećom Direktivom. Uprava se nije upuštala u izmjene stopa, promjenu rokova za plaćanje PDV-a, te druga slična pitanja, jer to nije propisano Direktivom EU, već i zemlje članice EU po ovim pitanjima imaju različita zakonska rješenja. Dakle, odgovore na ova pitanja koja Vi postavljate moraju dati vladajuće strukture u BiH u trenutku usvajanja zakonskog rješenja, prije svega Upravni odbor UNO, Vijeće ministara BiH i Parlament BiH. Onog trenutka kada krene ciklus usvajanja novoga Zakona o PDV-u u Bosni i Hercegovini, jedna od obveza je i javna rasprava o novom prijedlogu ovog Zakona. Na web stranici Javnih konzultacija bit će objavljen i ovaj prijedlog Zakona. Tada će svi zainteresirani moći iznijeti svoje stavove i prijedloge.

BM: Poslodavci iz BiH traže da se datum naplate PDV-a pomjeri na zadnji dan u mjesecu. Kakav je Vaš stav o ovom zahtjevu i da li bi i u kojoj mjeri pomjeranje datuma naplate PDV na zadnji dan u mjesecu predstavljalo bilo kakvu komplikaciju za neometano funkcioniranje UIOBiH?

DŽAKULA: Kao što sam već istaknuo to je pitanje na koje će odgovor dati oni koji budu usvajali ovo zakonsko rješenje. Kroz komunikaciju s poreznim obveznicima do sada smo jako puno puta informirani da je 10. u mjesecu prilično karatak rok za podnošenje prijava za prethodni mjesec, posebno iz razloga što obveznici nisu dobili sve račune. S apekta rada UNO, eventualno pomjeranje roka za podnošenje PDV prijava i plaćanje PDV-a, ne bi trebalo predstavljati nikakvu posebnu poteškoću. To je tehnički dio posla koji bi se morao odraditi kroz poreznu aplikaciju, ukoliko novi Zakon o PDV-u bude usvojen u Parlamentu BiH na način da rok za podnošenje prijava i plaćanje PDV-a bude neki drugi dan u mjesecu.

 

BM: U većini zemalja standard je da se PDV plaća za naplaćene fakture, dok to u BiH nije slučaj. Da li došlo vrijeme da se i BiH priključi zemljama u kojima se PDV plaća za naplaćene fakture?

DŽAKULA: Ne bih se složio da je to standard u većini zemalja. Prije je to mogućnost koju su dale samo neke zemlje EU i to u trenutku velike gospodarske krize prije nekoliko godina, kako bi pomogle u održanju likvidnosti. Sukladno važećoj Direktivi EU pojedine zemlje su otvorile mogućnost da isključivo mala i srednja poduzeća imaju mogućnost plaćanja PDV-a za naplaćene račune, ali ne zaboravimo da te iste firme imaju mogućnost odbitka ulaznog PDV-a samo za one račune koje su one platile svojim dobavljačima. Ovaj drugi dio tog propisa u BiH nitko ne pominje, a on je jednako važan, ako se želi postići efekat pomoći u održanju likvidnosti. Osobno sam mišljenja da Zakon o PDV-u treba biti što jednostavniji, bez uvođenja velikog broja izuzetaka, jer se to nigdje u praksi nije pokazalo previše dobro.

BM: Dosta uvoznika se žali na komplicirane procedure i dugo administriranje kada je u pitanju uvoz robe. Da li je moguće očekivati da se uskoro ove procedure pojednostave i digitaliziraju?

DŽAKULA: Određene procedure i kontrole prilikom uvoza i izvoza roba moraju postojati, zbog zaštite prihoda i zdravlja građana. Ukoliko neki uvoznik ili izvoznik ima svu potrebnu dokumentaciju za obavljanje carinskog postupka, uvjeravam vas da tu ne postoji pretjerano dugo čekanje. Problem nastaje kada nema potpune dokumentacije i kada se određeni dokumenti čekaju da ih obveznik naknadno dostavi. Ipak mišljenja sam da se svi postupci trebaju dodatno ubrzati, a to ćemo postići na način da uvedemo NCTS – novi provozni kompjuterski sustav, koji će značiti carinu bez papira, a to očekujemo tijekom 2021. godine. Preduvjet za ovaj sustav je postojanje elektroničkog potpisa na čemu UNO radi i očekujemo da ćemo taj dio posla završiti do kraja ove godine. Tek tada ćemo moći govoriti o ogromnom pomaku u pružanju usluga od strane UNO.

BM: Postojećom formulom raspodjele prihoda od indirektnih poreza čini se niko nije zadovoljan (osim, možda, nadležnih Brčko distrikta BiH). Mnogi je smatraju nepravednom, predlažu drugačije principe raspodjele. Zanima nas Vaš stav o tome koji bi način raspodjele prihoda od indirektnih poreza bio najpravedniji i najefikasniji?

DŽAKULA: Pitanje raspodjele prihoda od neizravnih poreza smatram isključivo pitanjem tehničke prirode. To je u potpunosti stvar matematike. Svi zakonski i podzakonski akti već postoje i mišljenja sam da bi se cijeli sustav trebao prepustiti matematičkom izračunu, bez potrebe usvajanja odluka od strane članova Upravnog odbora UNO. U tom smislu svi korisnici prihoda bi dobili svoj dio sredstava, putem redovite raspodjele putem poravnanja koja bi se redovito vršila i ovo pitanje više nikad nitko ne bi postavio. U tom smislu UNO podržava inicijativu da se ovakvo rješenje usvoji i implementira. Mišljenja sam svatko treba dobiti ono što mu pripada, ali da bi se na ovakav način izbjegla i trenutna sporenja oko zaista minornog dijela prihoda u odnosu na milijarde KM koje je Uprava već rasporedila svim korisnicima.

BM: Nedavno je Udruženje poslodavaca FBiH podnijelo tužbu protiv bivših i sadašnjih članova UO UIOBiH koji ni nakon godina insistiranja nisu promijenili jedan član Pravilnika na osnovu kojega bi strani prevoznici u BiH plaćali PDV jednako kao i domaći (što je praksa u svim zemljama), a zbog čega je BIH do sada izgubila milione KM prihoda. Vi ste podržali zahtjeve poslodavaca. Šta je, prema Vašem mišljenju, uzrok odbijanja članova UIOBiH da se promjeni ovaj član Pravilnika?

 

DŽAKULA: Uprava će podržati svaku opravdanu inicijativu koja će gospodarsku zajednicu BiH staviti u namanje jednakopravan polažaj sa stranim kompanijama. Kad god postoji opravdana potreba za izmjenom bilo kog podzakonskog akta, a posebno kad je to slučaj da bi ista donijela dobrobit poslovnoj zajednici u BiH, Uprava pripremi izmjenu i dopunu i proslijedi Upravnom odboru UNO na usvajanje. Ja kao ravnatelj UNO sam isključivo posmatrač u Upravnom odboru bez prava glasa. Članovi Upravnog odbora s pravom glasa su ti koji daju konačnu odluku.

BM: Generalno, kako sarađujete sa članovima UIOBiH. Da li i u kojoj mjeri uvažavaju Vaše stavove kada su u pitanju određena zakonska rješenja?

DŽAKULA: Moja suradnja sa članovima Upravnog odbora je zaista dobra. Nastojimo da pripremimo sve ono što Upravni odbor traži od Uprave. Isto tako dostavljamo kao prijedlog za dnevni red sjednica materijale koji su od važnosti za rad i normalno funkcioniranje UNO. U tom smislu imamo podršku članova Upravnog odbora. Svakako vjerujem da će i neke stvari koje do sada nisu bile usvojene ponovno naći na dnevnom redu i da će sve ono što će predstavljati dobrobit domaćeg gospodarstva biti usvojeno.

Međunarodne institucije savjetuju jedinstvenu, ali ne previsku stopu PDV

BM: Sa dolaskom novog Vijeća ministara BiH aktualizirano je pitanje povećanja stope PDV-a. Kakav je Vaš stav o povećanju stope? Šta mislite o mogućnosti uvođenja dvije ili više stopa PDV-a (što je praksa u većini evropskih zemalja)? Da li je tačno da se ne može uvesti više stopa PDV-a jer UIOBiH ne može to tehnički pratiti?

DŽAKULA: Uprava za neizravno oporezivanje BiH može tehnički podržati sve ono što novo zakonsko rješenje bude tražilo. Sigurno je da će trebati ostaviti dovoljno vremena da se UNO, ali i svi porezni obveznici spreme za to. Prije svega tu mislim da izmjenu softverskih reješenja koja prate rad UNO, ali i poreznih obveznika. No, nisam u potpunosti siguran da li je to pravac u kojem BiH treba ići!? Sve međunarodne financijske institucije predlažu model PDV-a koji će biti najjednostavniji, a to znači da se jednom jedinstvenom, ali ne previskom stopom, oporezuje promet što šireg spektra dobara i usluga, s postojanjem što manje izuzetaka. Rekao bih da je upravo to sustav koji BiH već uspješno ima punih 14 godina. Međutim, UNO je institucija koja je isključivo nadležna za provođenje propisa iz oblasti neizravnih poreza i mi ćemo na kraju samo provoditi onaj Zakon o PDV-u koji bude konačno usvojen u Parlamentu BiH.

 

PREKOAlmasa Bajrić
IZVORBusiness Magazine
PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here