Piše: Maja Hadžić
Banja Luka i Gradiška su prvi gradovi u BiH koji će od naredne godine početi sa izdavanjem elektronskih građevinskih dozvola.
“Kao pilot-projekt, uvest ćemo integrisani sistem za elektronsko izdavanje dozvola u građevinarstvu kojim će u značajnoj mjeri pojednostaviti proceduru izdavanja građevinskih dozvola”, potvrdio je za medije načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banja Luka Slobodan Stanarević, ističući da je to logičan korak nakon uvođenja jednošalterskog sistema izdavanja potrebnih dozvola za gradnju čije usluge je do sada iskoristilo oko 2.000 investitora.
Naime, jednošalterski sistem u Banja Luci i Gradišci uspostavljen je 2018. godine u okviru pilot projekta i već je u velikoj mjeri rasteretio investitore određenih aktivnosti i pribavljanja dokaza koje su ranije morali obezbjediti lično.
Dobijanje građevinske dozvole elektronskim putem trebalo bi biti još privlačnije za investitore i opredjeliti ih jos više za domaće tržište, budući da se radi o dodatno pojednostavljenom postupku koji mogu voditi elektronskim sredstvima iz svog mjesta boravka, a da uopće nemaju potrebu biti fizički prisutni u mjestu gdje žele graditi.
Dobrovoljni princip
Pilot projekt uvođenja sistema elektronske građevinske dozvole u Banja Luci i Gradišci te finansiranje nabavke jedinstvenog softvera za izdavanje elektronskih dozvola na području RS, dio je projekta poboljšanja poslovnog okruženja i privlačenja investicija na lokalnom nivou (LIFE) čiji je ukupni budžet za BiH 7,5 miliona eura, te ga provodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC) članice Grupacije Svjetske banke.
„U budžetu Ministarstva je za nabavku opreme za potrebe uspostavljanja sistema elektronske građevinske dozvole u tekućoj godini planirano 50.000 КM, što je sigurno samo dio potrebnih sredstava“, rečeno je za Business Magazine iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Sistem za izdavanje građevinskih dozvola elektronskim putem je projektovan tako da se kroz pilot projekte testiraju sva softverska rješenja i implementiraju propisi iz oblasti građenja, te drugi posebni zakoni u Republici Srpskoj na osnovu kojih se pribavljaju pojedine saglasnosti i drugi dokumenti javnih preduzeća i drugih nositelja javnih ovlaštenja.
Iz Ministarstva očekuju da će softver biti instaliran početkom 2020. godine i bit će u testnoj fazi u Banja Luci, Gradišci i svim institucijma koje učestvuju u postupku izdavanja dozvola. Međutim, svaka lokalna zajednica moći će se pridružiti ovom postupku kad samostalno procjeni da je za to spremna.
“Sad je to na dobrovoljnom principu i tako će biti dok u RS u punoj formi ne zaživi elektronsko poslovanje i elektronski potpis”, istaknuto je iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Uvođenje lokalnih zajednica u RS u postupak izdavanja građevinskih dozvola koji će se u budućnosti vršiti elektronskim putem, došlo je na neki način kroz uspostavljanje jednošalterskog sistema u RS 2018. godine.
Stvaranje pravnog osnova da se dozvole mogu, osim dosadašnjeg načina u kojem investitor prikuplja i dostavlja dokaze organu koji izdaje dozvole u propisanoj papirnoj formi, izdavati i u jednošalterskom sistemu, a potom i u sistemu elektronskih građevinskih dozvola, podrazumijevalo je usvajanje izmjena i dopuna Zakona o uređenju prostora i građenju, koji je polučio jedan od najkrupnijih koraka za lakše investiranje.
“Naknadno će kroz nove izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju biti određen datum nakon kojeg će se dozvole u oblasti građenja objekata morati izdavati isključivo u elektronskom postupku. Mi očekujemo da taj dan što prije dođe“, rečeno je iz Ministarstva.
Proces stvaranja pravnog osnova za uvođenje jednošalterskog i elektronskog sistema izdavanja građevinskih dozvola u RS, trajao je više od godinu dana.
„Razlog za to je što su navedenim izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju obuhvaćene i neke druge oblasti koje se uređuju ovim zakonom, kao što je npr. energetska efikasnost u zgradarstvu, gdje je vršeno dodatno usaglašavanje sa određenim direktivama EU i sl.“, kažu iz Ministarstva.
Govoreći o uklanjanju pravnih i administrativnih prepreka za početak jednošalterskog i sistema elektronskog izdavanje dozvola za građenje, iz Ministarstva naglašavaju da su usvojenim izmjenama i dopunama Zakona unaprijeđena pojedina zakonska rješenja u pogledu jasnog definiranja nadležnosti i odgovornosti učesnika u ovom postupku, kao što su projektant i revident projekta, koji preuzimaju obavezu za usaglašenost glavnog projekta sa uslovima koje propisuju javna preduzeća i drugi nosioci javnih ovlaštenja za pojedinu vrstu objekata.
Privredna komora RS je uzela učešće u predlaganju izmjenama i dopunama Zakona.
„Primjedbe se konkretno odnose na dio Zakona koji se tiče načina obračuna rente i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, nadzora nad građenjem objekata u procesu građenja i drugih značajnih zakonskih usmjerenja koja mogu doprinijeti jačanju sektora građevinarstva.
Možemo zaključiti da su izmjenama i dopunama Zakona obuhvaćene ključne oblasti izdavanje građevinskih dozvola, obaveze i odgovornosti licenciranih projektanata, te otklonjene određene proceduralne prepreke posebno kada je riječ o planskim dokumentima“, rekao je za Business Magazine Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori RS, dodajući da poslovna zajednica računa kako na uvrštenje svojih dostavljenih primjedbi na zakon, tako i na primjenjivost predloženih zakonskih rješenja.
Ključne prednosti
Sve do dana od kojeg će se dozvole moći izdati samo u elektronskom postupku što će doći kroz nove izmjene Zakona i nakon što u punoj formi zaživi elektronsko poslovanje i elektronski potpis, predviđeno je da organ koji izdaje dozvole za građenje odlučuje u kojem od tri ponuđena postupka će izdavati dozvole – u propisanoj papirnoj formi, u jednošalterskom sistemu ili u sistemu elektronskog izdavanja građevinskih dozvola, potvrđeno je iz Ministarstva.
“Jednošalterski sistem uspostavljen u okviru pilot projekta u Banja Luca i Gradišci, već je pojednostavio, ubrzao i investitoru olakšao postupak, jer službena lica većinu dokaza pribavljaju za njega po službenoj dužnosti, ali je dokumentacija u papirnatoj formi”, rekao je Petrović.
Postupak elektronskog izdavanja dozvola podrazumijeva pak da se svi dokumenti dostavljaju u elektronskoj formi i razmjena dokumenata vrši elektronskim putem.
“Investitor ili stručno lice koje on ovlasti, podnosit će zahtjev za izdavanje dozvole elektronskim putem bez potrebe da dolazi u nadležni organ. Sva dokumentacija koju će organ uprave pribavljati od nadležnih institucija i drugih organa, dostavljat će se u elektronskoj formi. Sva plaćanja će se vršiti elektronskim putem”, istaknuo je Petrović.
To znači da sve poslove oko dozvola za građenje investitor može završiti, a da ne dolazi u kancelarije organa uprave pa čak ni drugih lica koje samostalno angažira za usluge, dakle, investitor nema potrebe trošiti vrijeme na hodanje i čekanje.
“Izmjenama Zakona propisani su decidni rokovi u kojima se o zahtjevu za dokaze svaki učesnik mora odgovoriti, uz propisanu prekršajnu odgovornost i kazne za odgovorna lica, a nedostavljanja odgovora po zahtjevu u rokovima smatra se po Zakonu, kao da je dokaz dostavljen odnosno da je odlučeno o zahtjevu. Dakle, investitor neće trpiti posljedice nečijeg nerada ili opstrukcija, već će se postupak nastavljati. Investitoru će biti omogućeno da elektronskim putem kontrolira u svakom momentu u kojoj fazi se nalazi njegov postupak i kako napreduje”, dodao je Petrović, ističući da dobijanje dozvole elektronskim putem investitorima sigurno puno znači i sa aspekta vremena i sa aspekta troškova dolaska.
U procesu elektronskog izdavanje dozvola za građenje bit će smanjen broj saglasnosti u fazi izdavanja.
“Investitor ubuduće neće morati da dostavlja tehničku dokumentaciju u papirnatoj formi u potrebnom broju primjeraka, što je nekada izuzetno obimno i za sam organ uprave je veliki problem zbog arhiviranja ove dokumentacije koja se trajno čuva. Osim toga, investitor više neće morati pribavljati saglasnosti na glavni projekat javnih preduzeća i drugih nosilaca javnih ovlaštenja koje su se davale u skladu sa posebnim zakonima. Odgovornost za usaglašenost preuzimaju projektant i revident, a u postupku upotrebne dozvole pribavljat će se saglasnosti javnih preduzeća na izvedeno stanje, dakle kad je objekat izgrađen i spreman za upotrebu i bez njih se ne može izdati upotrebna dozvola”, rečeno nam je iz Ministarstva.
Komunikacija svih strana u sistemu elektronkog dobijanja građevinske dozvole teći će putem interneta, sa mobilnog telefona ili računara.
Ipak, u prelaznom periodu, dok izdavanje građevinskih dozvola elektronskim putem bude još uvijek samo dio pilot projekta u Banja Luci i Gradišci, dozvole će biti izdavane i u štampanoj verziji.
“Također, u prelaznom periodu dokumentacija koju investitor posjeduje u papirnatoj formi moći će biti skenirana kod organa uprave, ali će investitor morati dostaviti na uvid orginal zbog mogućih zloupotrba”, kažu iz Ministarstva.
Popravljanje pozicije
– Srbija i Makedonija zbog elektronskih građevinskih dozvola napredovale na Doing Business ljestvici (db)
Trenutno je za rješavanje građevinskih dozvola u BiH potrebno oko 180 dana. U kojoj mjeri će mogućnost dobijanja građevinske dozvole elektronskim putem uticati na popravljanje pozicije BiH na Doing Business ljestvici, na kojoj naša zemlja po indikatoru procedura, vremena i troškova vezanih za izgradnju skladišta, te kvaliteta kontrolnih i sigurnosnih mehanizama u sistemu osiguranja građevinskih dozvola zauzima 173. mjesto, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ne mogu procijeniti.
“U krajnjem slučaju, rangiranje se vrši na nivou čitave BiH, tako da sama RS neće značajno doprinijeti tom rangiranju, ako to ne uradi i FBiH”, rečeno je iz Ministarstva.
Naime, Federacija BiH je još uvijek daleko i od uvođenja jednošalterskog sistema za izdavanje gradjevinskih dozvola, makar se radilo samo o pilot projektu.
Petrović je ukazao na činjenicu da su zemlje okruženja koje su već uvele elektronski sistem izdavanja gradjevinskih dozvola kao što su npr. Sjeverna Makedonija i Srbija, znatno napredovale na Doing Business ljestvici.
