BiH – 155 godina industrijalizacije i pivarstva

Knjigu, čiji su recenzenti Dževad Jarebica i  Izet Žiško, sačinjava šest poglavlja, a poseban akcent je dat na pivarstvo u BiH i tehnologiju proizvodnje.

30
Tvornica piva

Za nešto više od mjesec, tačnije 24. maja ove godine navršava se 155 godina od otvaranja prvog industrijskog pogona u Bosni i Hercegovini – tvornice piva kojeg je 1864. godine u Kovačićima kraj Sarajeva podigao poduzetnik Jozef Feldbaure, pa historičari taj datum smatraju početkom industrijalizacije BiH.

Drugo izdanje

Kasnije su nastajali ostali pogoni i preduzeća, poput Tkaonice za umjetni obrt (1892. godine), Ciglane (1880.), Fabrike duhana (1881.), Tkaonice ćilima (1888.) i dr.

O toj prvoj tvornici – pivari u Sarajevu ovih dana sarajevski novinar i publicist Raif Čehajić (u koautorstvu sa Nedžadom Šakićem) objavio je drugo, dopunjeno  izdanje knjige „Njegovo veličanstvo – pivo: 155 godina bh. pivarstva“, u kojoj je dat opširan i detaljan prikaz pojave, nastanka i razvoja bh. pivarstva.

Knjigu, čiji su recenzenti Dževad Jarebica i  Izet Žiško, sačinjava šest poglavlja, a poseban akcent je dat na pivarstvo u BiH i tehnologiju proizvodnje.

Pišući o tom značajnom procesu industrijalizacije u našoj državi, Jarebica je još u recenziji prvog izdanja publikacije 2005. godine naveo da kroz tu knjigu “stalno provijava turbulentan proces industrijalizacije na našem prostoru, stvaranje mladih kapitalističkih slojeva, formiranje radničke klase i industrijskih radnika… Istovremeno, u tekstove autori vrlo znalački inkorporiraju tehnologiju i stručnu terminologiju pivarske industrije, tako da knjiga ima obilježje udžbeničke literature“.

„Drugo, dopunjeno izdanje knjige obogaćeno je novim trendovima u pivarskoj  industriji, te su opisani svi važniji događaji od 2005. godine do danas, kako u BiH tako i u svijetu, poput promjena u vlasničkoj strukturi pivara, otvaranje novih fabrika, pregleda vrijednosti dionica pivara na berzama, a sve to je  ilustrovano i grafikonima, tabelama, fotografijama i slično“,  naveo je Čehajić.

Sidranovo mišljenje

Kada je riječ o  Bosni i Hercegovini knjiga je obogaćena i podacima o poslovanju i statusu pivara u 21. vijeku, otvaranju nove Hercegovačke pivovare u Mostaru i Muzeja pivarstva u Sarajevu, zatim propisima koji regulišu proizvodnju piva u BiH, uvođenju Dana pivarstva, te novoobjavljenim publikacijama iz ove oblasti.

Jedna od zanimljivih pojedinosti u knjizi je i mišljenje akademika Abdulaha Sidrana o razlogu promjene roda piva u našoj državi.

„U nekoliko hiljada godina koliko traje historija piva, o čemu postoje mezopotamski zapisi na kamenim pločama, sasvim je nevažno kada su i zašto Sarajlije gramatički srednji rod pivo promijenili u ženski rod piva. Ali bih primijetio kako u toj promjeni ima neke sasvim bosanske nježnosti, poput majčinskoga tepanja, nisi ti meni pivo ti si meni moja piva“, naveo je Sidran.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here