Japanski premijer Shinzo Abe ubjedljivo je pobijedio na općim izborima, a sve su prilike da će postati najdugovječniji japanski premijer u historiji.
Ekonomski stručnjaci ovu činjenicu smatraju dobrim znakom za privredu Japana. Stabilni politički temelji zemlje trebali bi koristiti japanskoj ekonomiji, budući da će vlada biti u stanju implementirati prijeko potrebne ekonomske reforme koje će dodatno ojačati ekonomski rast.
Opozicija je kritikovala ekonomsku politiku Shinza Abe, navodeći da njegova Abenomija nije dala vidljive rezultate običnim građanima, što nije sasvim tačno. Abe je zatražio od japanskih kompanija da povećaju plaće radnicima za tri posto u narednoj godini, a odluka japanskog premijera da predloži jasan procenat povećanja, kojim i sindikatima sugerira da budu ambiciozniji u svojim zahtjevima, označava dublje uplitanje vlade u privatni sektor. U prošloj godini, Abe je jednostavno pozvao kompanije da povećaju plaće najmanje u onom omjeru u kome su ih povećale u godini prije toga..
Nužno povećanje plaća radnicima koje Abe vidi kao prioritet poručuje da će japanski premijer iskoristiti svoj novi mandat kako bi još revnosnije provodio Abenomiju, program osmišljen s ciljem konačnog stavljanja tačke na dvije decenije japanske deflacije. I premda se pomaci u određenim sferama već jasno vide, bez obzira na pet godina podsticajnih mjera, inflacija je i dalje blizu nule. Abe povećanje plaća vidi kao ključno za podsticanje veće potrošnje i inflacije.
“Društvo od preduzeća već zahtijeva povećanje plaća. U pregovorima o plaćama naredne godine, uz solidan rast produktivnosti, volio bih da povećate plaće za tri posto”, izjavio je Abe svom savjetu za ekonomska i fiskalna pitanja, s kojim se susreo netom poslije izbora.
Rast plaća u Japanu u ovoj je godini u prosjeku iznosio 1,98 posto, govore podaci federacije sindikata Rengo, što označava pad drugu godinu zaredom nakon vrhunca koji se desio 2015. kada je povećanje plaća u prosjeku iznosilo 2,2 posto. Izračun plaća podrazumijeva godišnji dodatak za dužinu radnog staža te bi navedenih tri posto predstavljalo mnogo manje kad je riječ o ukupnom rastu korporativnih troškova plaća.
Dio Abeovih reformi koje se tiču tržišta rada jeste i prijedlog o povećanju produktivnosti kroz zahtjev kompanijama da ograniče prekovremene sate koje radnici mogu odraditi. Osim toga, tu je i prijedlog da se kompenzacije za visokokvalifikovane stručnjake obračunavaju u odnosu na njihove rezultate, a ne na sate koje su presjedili u svojim kancelarijama. Anketa koju je Nikkei proveo u augustu pokazala je da ovu reformu podržava 43 posto anketiranih, dok se 35 posto ne slaže s prijedlozima. Japansko društvo, međutim, već decenijama muku muči s prekovremenim radnim satima, a posljednjih godina je problem eskalirao do mjere da četvrtina japanskih kompanija primorava svoje radnike da rade i više od 80 prekovremenih sati mjesečno, koji im često nisu ni plaćeni, dok 12 posto radnika radi i više od 100 prekovremenih sati u toku mjeseca.
Abe namjerava ohrabriti kompanije da povećaju plaće radnicima time što će omogućiti smanjenje poreza onima koji se odluče na velikodušnije troškove plaća.
“Kako bismo kao vlada vidjeli rekordno visoke profite koji potom utiču na povećanje plaća i kapitalne investicije, iskoristit ćemo sve naše politike, uključujući budžet, oporezivanje i regulatornu reformu”, izjavio je japanski premijer.
Abe je tokom predizborne kampanje obećao podizanje poreza na potrošnju sa osam na 10 posto u 2019. ali je dodao i da će polovinu prihoda ostvarenog ovim povećanjem poreza utrošiti na besplatna obdaništa za djecu i sistem socijalne sigurnosti, umjesto da ih iskoristi za smanjenje deficita. Povećanje poreza sa pet na osam posto u 2014. pokazalo se učinkovitim načinom za raspirivanje recesije te su mišljenja o novom povećanju očekivano podijeljena: 37 ispitanika u anketi novina Yomiuri reklo je da nije za povećanje poreza.
Abeova vlada će do kraja godine predstaviti detaljan plan o namjeni dva triliona jena za refomu kojom će, kako je najavljeno, “revolucionirati razvoj ljudskih resursa”. Zasad je poznato da dio novca prikupljenog od povećanja poreza vlada namjerava utrošiti u finansiranje predškolskog obrazovanja djece u dobi od tri do pet godina, povoljnije studentske kredite te obrazovanje učiniti besplatnim za osobe iz siromašnijih porodica, u sveobuhvatnom pokušaju da socijalni sistem okrene potrebama mlađih, umjesto dosadašnje fokusiranosti na stare osobe. Japanski premijer također želi reformirati poreski sistem time što će zaustaviti oglobljavanje domaćinstava s dvije plaće te smanjiti poresko opterećenje slabo plaćenih radnika na nesigurnim poslovima. Baveći se socijalnim davanjima, Abe ne zaboravlja sasvim na državni dug te je u pojavljivanju na televiziji izjavio: “Nikad nećemo isplatiti dug bez ekonomskog rasta. Radit ćemo na jačanju fiskalne stabilnosti podstičući ekonomski rast i birajući nužne investicije”.
Japan jeste napredovao pod Shinzom Abeom, ali je još mnogo toga za uraditi. Najveći problem s kojim će se vlada suočavati u narednim godinama je demografija. Sve starije japansko stanovništvo predstavlja sve ozbiljniju prepreku produktivnosti, a smanjenje populacije odvraća kompanije od investiranja u ovu zemlju. Ako želi nastaviti ići putem rasta, Japan će morati kontinuirano poboljšavati produktivnost japanskih kompanija. Abe će morati smisliti i kako učiniti ekonomski rast inkluzivnijim, budući da je rast plaća bio nedosljedan: između dobrih poslova za stalno i loših, nesigurnih poslova ogroman je jaz, a problem siromaštva još uvijek postoji. Protiv nejednakosti u plaćama, koja najviše pogađa žene i mlade, Abe je već najavio borbu. Drugim riječima, Abenomija je davno od završene priče: vrijeme je za njenu drugu rundu, a ona će podrazumijevati strukturalne reforme.
