Realni bruto društveni proizvod (BDP) Bosne i Herecegovine u 2021. povećat će se za četiri posto, nakon što je prošle godine smanjen za 3,2 posto, dok će inflacija ostati ispod jedan posto, očekivanje je izraženo u posljednjem izdanju Ekonomskog izvještaja Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije.
“Nakon oporavka od krize izazvane virusom COVID-19, rast bi se trebao srednjoročno stabilizirati na oko tri posto. Rješavanje političkog zastoja omogućilo bi provedbu odgođenih strukturnih reformi koje su također dio prioriteta za pristupanje Evropskoj uniji. Ovo posljednje pomoglo bi u rješavanju trajno visoke nezaposlenosti koja se pogoršala tokom pandemije i ključna je za smanjenje siromaštva“, sumira se u dijelu Izvještaja fokusiranom na BiH.
Valutno sidro
Dijagnosticirajući trenutno stanje bosanskohercegovačke ekonomije, analitičari Svjetske
banke podsjećaju da je u BiH u protekloj deceniji održala makroekonomsku stabilnost, što je, kako se konstatira, olakšano vezivanjem domaće valute za euro, “koje, zajedno s izgledima za članstvo u EU, ostaje ključno ekonomsko sidro“.
“Uprkos tome što od 2015. godine realni prihod raste za više od tri posto godišnje, BDP po glavi stanovnika nastavlja da se kreće oko jedne trećine prosjeka EU. Ovaj jaz u prihodima je znatno veći u poređenju sa drugim zemljama na zapadnom Balkanu.
Uz kontinuirano niske stope ulaganja i ekonomiju vođenu privatnom potrošnjom, postizanje izraženije konvergencije prema prosjeku EU bit će izazov. Iako se potpuni oporavak do nivoa realnog dohotka za 2019. očekuje 2021. godine, malo je vjerovatno da će BiH sustići pretpandemijsku putanju rasta, osim ako se ne riješe politička uska grla“, upozorva se u Izvještaju, uz podsjećanje da su se u posljednjih šest godina prije pandemije fiskalni suficiti kretali između dva i tri posto BDP-a, “što je zauzvrat pomoglo u obuzdavanju deficita tekućeg računa u prosjeku ispod četiri posto od 2015. godine“. Pritom se primjećuje da se vanjski deficit uglavnom finansirao neto prilivom stranih direktnih investicija, uglavnom bankarski sektor u stranom vlasništvu, koji je ostao stabilan i tokom pandemije.
“Stalan, iako nizak, ekonomski rast nije rezultirao brojnijim i boljim radnim mjestima, s velikim udjelom radne snage aktivne u neformalnom sektoru. Stoga se čini da se stope siromaštva nisu poboljšale.
Provedba prijeko potrebnih strukturnih reformi je spora zbog političkog zastoja, pritisaka čestih izbora, korupcije koja prožima sve nivoe društva i složene strukture vlasti koju karakterizira fragmentacija odgovornosti između entiteta i kantona. Pandemija je dodatno istaknula nedostatak institucionalne efikasnosti, što je dovelo do sporog oslobađanja fiskalne podrške domaćinstvima i preduzećima,a što je uticalo na ekonomsku aktivnost“, ukazuju iz Svjetske banke na glavne izazove kojima je u ovoj, kao i brojnim prethodnim godinama, uvjetovan bh. ekonomski razvoj.
Kada je, pak, riječ o razvoju ekonomskih događaja u pandemijskom periodu, u Izvještaju se precizira da se realni BDP BiH u 2020. godini smanjio za 3,2 posto, što je ipak prilično blaži pad u odnosu na prethodne službene procjena koje su išle do 4,3 posto, zahvaljujući činjenici da su proizvodnja i trgovina usporile blaže nego što se prvobitno očekivalo.
“Štaviše, vođen povećanjem izvoza i snažnom privatnom potrošnjom, rast realnog BDP-a je u prvom kvartalu 2021. godine (međugodišnje) postao pozitivan po procijenjenoj stopi od 1,5 posto.
Ubrzanje proizvodnje dovelo je do naglog izvoza u susjedne zemlje CEFTA-e, dok je povećanje privatne potrošnje posljedica povećane potražnje, kao i većeg kreditiranja domaćinstava, te uticaja aplikacija za dostavu koje potrošače povezuju sa robom.
Jača potrošnja domaćinstava i vlade u periodu januar – juli 2021. dovela je inflaciju do 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, koja je uslijedila nakon 12 mjeseci deflatornih pritisaka koji su započeli u aprilu 2020. godine“, naglašava se u Izvještaju.
S druge strane, pak, analitičari Svjetske banke ističu da je pandemija nanijela značajnu štetu bh. tržištu rada – u prvom kvartalu 2021. stopa zaposlenosti smanjila se na oko 38 posto, dok se stopa nezaposlenosti povećala na 19 posto.
Istovremeno, pad poreznih prihoda i veća potrošnja lani su doveli do procijenjenog fiskalnog deficita od 1,8 posto BDP-a, nakon suficita od 1,8 posto BDP-a u 2019. godini. “Veće javne plate i dodatna potrošnja na robe i usluge, kao i socijalne beneficije, bile su usmjerene na suzbijanje posljedica pandemije. Nagli rast izvoza značajno je suzio tradicionalno veliki robni deficit, pa je kao rezultat toga deficit tekućeg računa pao na 1,2 posto BDP-a u prvom kvartalu 2021. godine, u odnosu na 3,2 posto deficita u istom periodu prošle godine.
Prošle godine vanjski deficit se neznatno poboljšao na 3,3 posto BDP-a, zbog većeg pada uvoza od izvoza robe uslijed pada investicija i potrošnje domaćinstava. Gubitak posla i zarade zbog pandemije, posebno u neformalnoj ekonomiji, negativno je uticao na dobrobit domaćinstava 2020. godine“, zaključuje se u Izvještaju.
Na osnovu navedenih pokazatelja, Svjetska banka očekuje da će realni BDP naše zemlje u ovoj godini porasti za četiri posto, ali u srednjoročnom periodu usporiti na oko tri posto, uz opasku da će rast djelom ovisiti i o ubrzanju procijepljenosti odrasle bh. populacije, koji trenutno iznosi 27,2 posto.
“Predviđeno je da će najavljena ulaganja u energiju i infrastrukturu voditi fazu oporavka, zajedno s daljim povećanjem privatne potrošnje potaknute doznakama, jačanjem tržišta rada i domaćim kreditiranjem.
Zaštita bankarskog sektora ostaje ključna, jer se puni uticaj moratorija na otplatu kredita tek treba procijeniti.
Uprkos jačoj privatnoj potrošnji, vanjski bilansi će se poboljšati zahvaljujući snažnom rastu izvoza.
Iako će se prihodi postepeno oporavljati, očekuje se da će se fiskalni deficit vratiti na suficit tek 2023. godine.
Planirano povećanje ulaganja u energetiku, infrastrukturu i turizam trebalo bi podržati otvaranje novih radnih mjesta nakon krize.
Uz ograničen pristup međunarodnim tržištima, vlasti će se nastaviti oslanjati na prodršku međunarodnih finansijskih institucija.
Kako se ekonomija oporavi 2021. godine, poboljšanja na tržištu rada i zaposlenosti ostat će ključni za rast koji će se pretvoriti u smanjenje siromaštva.
Dva glavna rizika dominiraju izgledima – prvo, produženi štetni uticaj pandemije u zemlji i inostranstvu mogao bi se pretočiti u usporavanje srednjoročnih stopa rasta te pogoršanje u smislu radnih mjesta i prihoda domaćinstava, a drugo, politički zastoj mogao bi negativno uticati na implementaciju usvojenog društveno-ekonomskog programa potrebnog za rješavanje razvojnih izazova“, ukazuje se u Izvještaju, u kojem se za region u cjelini navodi da je “neočekivano snažan oporavak u prvoj polovini ove godine doveo do jačanja ekonomske aktivnosti na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji, pa se trenutno predviđa da će ekonomski rast tog regiona u 2021. dostići stopu od 5,5 posto, što je više nego je prvobitno bilo očekivano“.
Regionalni oporavak
Kako se ističe, spomenuti oporavak je prvenstveno rezultat oživljavanja izvoza tokom prve polovine godine, uz oporavak aktivnosti u eurozoni i brzog rasta cijena roba, kao i jačanja domaće potražnje usljed vakcinacije i podsticajnih mjera. Međutim, iz Svjetske banke također napominju da podsticaj izvozu možda već gubi zamah zbog daljeg širenja zaraznijih sojeva virusa korona, “što je već usporilo oporavak domaće potražnje u čitavom regionu“.
“Predviđa se da će u 2022. stopa rasta u regionu iznositi 3,4 posto sa stabilizacijom eksterne i domaće potražnje te ukidanjem podsticajnih mjera uvedenih zbog pandemije. Izgledi su i dalje izuzetno neizvjesni, uzevši u obzir nastavak pandemije, a naročito imajući u vidu neravnomjeran pristup vakcinama i neodlučnosti u pogledu nje.
Oporavak u regionu prati značajno ubrzanje inflacije, kao i osjetljivost na finansijske šokove koji bi mogli da budu izazvani iznenadnim pogoršanjem uslova eksternog finansiranja ili značajnim rastom političke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija“, potcrtava se u Izvještaju.
Prema nalazima posebne analize pod nazivom Konkurencija i oporavak firmi nakon COVID-19, provedene na osnovu podataka iz anketa Svjetske banke, pandemija je ostavila dubok i raznolik uticaj na firme. Kompanije u ovom regionu su u prosjeku zabilježile značajan pad mjesečnog obima prodaje i broja stalno zaposlenih. U maju ove godine, jedna od četiri firme predviđala je da u narednih šest mjeseci neće biti u stanju izmirivati tekuće obaveze. Kod manjih i mlađih firmi, kao i kod onih na čijem čelu su žene, obim prodaje se još nije oporavio od prvobitnog pada.
“Krize mogu biti razorne za mnoge firme, ali često imaju i dobre strane, jer tako može doći do preraspodjele resursa sa manje produktivnih na produktivnije firme. Dokazi za postojanje ovog procesa primjećeni su i u Evropi i Centralnoj Aziji, naročito u zemljama sa konkurentnijim tržištima. Naime, firme čija je produktivnost radne snage bila visoka prije krize doživjele su značajno manji pad obima prodaje i broja zaposlenih od onih sa manje produktivnom radnom snagom. Veća je bila i vjerovatnoća da će se produktivnije firme prilagoditi krizi povećanjem poslovanja putem interneta i povećanjem obima rada zaposlenih na daljinu“, napominju iz Svjetske banke i dodaju da su brojne vlade provele široke programe podrške javnih politika kako bi brzo odgovorile na inicijalni ekonomski pad zbog krize. Te javne politike su pružile hitnu pomoć i zaštitu firmama i radnicima od najgorih efekata pandemije – iako se domet vladinih mjera značajno razlikovao ovisno o zemlji, u prosjeku je 50 posto firmi navelo da su dobile neku vrstu državne pomoći kao odgovor na ekonomske efekte krize.
Generalno, rezultati istraživanja Svjetske banke pokazuju da je vjerovatnije da će manje produktivne firme dobiti državnu pomoć, kao i da će veće firme dobiti podršku u vidu odgađanja plaćanja obaveza i poreznih olakšica, dok je utvrđeno da su mjere podrške odobravane kompanijama bez obzira na stepen njihove inovativnosti u periodu prije krize.
“Kako zemlje budu ulazile u fazu ekonomskog oporavka, bit će značajno za kreatore politika u svim zemljama da postepeno ukidaju široke mjere podrške javnih politika čim to bude bilo primjereno i da se fokusiraju na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje je ključno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize te održiv i dugoročan ekonomski rast.
Većina zemalja Evrope i Centralne Azije može unaprijediti svoj institucionalni okvir i primjenu zakona potrebnih za snažno konkuretno okruženje, uključujući reforme javnih politika s ciljem unapređenja stečajnog postupka i načina rješavanja sporova, pojednostavljenja ulaska novih firmi na tržište i povećanja kapaciteta finansijskog sektora da kreditira poslovni sektor“, sugeriraju iz Svjetske banke.
Presudan uticaj pandemije
“Pandemija i dalje presudno utiče na ekonomske izglede Evrope i Centralne Azije. Međutim, uz rast stopa vakcinacije širom regiona, kreatori politika sada mogu da se fokusiraju na ostvarenje inkluzivnog, otpornog i održivog oporavka nakon pandemije. Osiguranje konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče poduzetništvo i dinamičnu aktivnost privatnog sektora bitno je za dugoročan rast”, prokomentirala je Izvještaj Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije.
“Uloga konkurencije je značajna jer je povezana sa dinamičnošću, podstiče firme da budu inovativne, primorava efikasnije firme da ulaze na tržišta i da rastu, dok istovremeno omogućava izlazak sa tražišta manje efikasnim. U zemljama u kojima postoje konkuretnija tržišta i snažnije javne politike koje štite konkurenciju, ova realokacija ka produktivnijim firmama je čak i veća“, istaknula je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.
