Centralna banka BiH (CBBiH) provela je Anketu o kreditnoj aktivnosti banaka, s ciljem sticanja uvida u kretanje standarda i uslova kreditiranja komercijalnih banaka te sagleda ponuda i potražnju za kreditima u Bosni i Hercegovini.
Pad potražnje
Rezultati za treći i četvrti kvartal 2020. godine pokazali su da je na strani ponude došlo do pooštravanja uslova za kreditiranje, uz istovremeno smanjivanje potražnje za kreditima. Glavni faktori koji utiču na pooštravanje kreditnih uslova vezani su za percepciju rizika, što je posljedica pogoršanih ekonomskih okolnosti, odnosno recesije. Potražnja za kreditima kod preduzeća ima različite tendencije – u četvrtom kvartalu 2020. registriran je blagi porast potražnje za kraktoročnim, dok je smanjena potražnja za dugoročnim kreditima. Kod stanovništva, dva kvartala uzastopno zabilježeno je smanjenje potražnje i za potrošačkim i za stambenim kreditima.
Kako je pokazala Anketa, provedena među osam najvećih banaka u BiH, koja je bila bazirana na 16 pitanja koja se odnose na promjene vezane za ponudu i potražnju kredita za nefinansijska preduzeća i stanovništvo, kreditni standardi za kredite ili kreditne linije preduzećima nastavili su da se pooštravaju u četvrtom kvartalu, ali sa manjim intenzitetom nego u trećem kvartalu 2020. godine (neto procenat -50 posto, nakon -75 posto u prethodnom kvartalu). Banke su izvijestile da je došlo do neto pooštravanja kreditnih standarda i za kratkoročne i za dugoročne kredite.
Faktori koji su u najvećoj mjeri uticali na pooštravanje standarda su percepcija rizika i spremnost na preuzimanje rizika. Troškovi izvora za kredite i ograničenja bilansa imali su pooštravajući efekt, ali u nešto manjoj mjeri nego percepcije rizika i spremnost na preuzimanje rizika, dok pritisak konkurencije nije imao uticaja na kreditne standarde banaka koji se primjenjuju u procesu odobravanja kredita ili kreditnih linija preduzećima.
U svojim anketnim odgovorima, banke su izrazile očekivanje daljeg neto pooštravanje kreditnih standarda.
Uslovi odobravanja kredita ili kreditnih linija preduzećima također su se nastavili pooštravati u četvrtom kvartalu 2020. godine, ali je i to pooštravanje bilo manjeg intenziteta nego u trećem kvartalu. Istovremeno, došlo je do povećanja kamatnih marži u odnosu na druge uslove vezane za odobravanja kredita.
U četvrtom kvartalu 2020. došlo je i do blagog uvećanja udjela odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita preduzećima u odnosu na prethodni kvartal.
Ukupna potražnja preduzeća za kreditima i kreditnim linijama, pak, smanjila se u četvrtom kvartalu 2020. – prema izvještaju banaka, zabilježen je pad neto procenta ukupne potražnje za kreditima na -13 posto. Tako smanjena potražnja za kreditima vjerovatno je povezana s ekonomskim poteškoćama u kojima su se našla mnoga preduzeća tokom 2020. godine. U tom kontekstu, primjetna je razlika u potražnji prema ročnosti kredita – potražnja za dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama znatno se smanjila (neto procenat -25 posto), dok je potražnja za kratkoročnim kreditima povećana (neto procenat 13 posto).
Banke su prijavile još snažniji pad ukupne tražnje u trećem kvartalu 2020. (neto procenat -25 posto). Gledajući po ročnosti, potražnja za kratkoročnim kreditima povećala se u četvrtom u odnosu na treći kvartal, dok je u prethodnom kvartalu potražnja ostala nepromijenjena.
Banke su izvijestile da su finansijske potrebe za restrukturiranje duga pridonijele većoj potražnji i to je bio glavni faktor za povećanu potražnju za kreditima preduzeća. Suprotno tome, potrebe za kapitalnim investicijama i za spajanja i preuzimanja preduzeća, prigušile su potražnju za kreditima. Pored toga, potrebe za finansiranje obrtnih sredstava nisu uticale na potražnju.
Što se tiče upotrebe alternativnih finansija, banke su izvijestile da su interno finansiranje i krediti drugih banaka doprinijeli smanjenju potražnje. S druge strane, drugi izvori finansiranja doprinijeli su većoj potražnji, dok krediti od nebankarskih organizacija nisu uticali na potražnju preduzeća.
Kada je riječ o stanovništvu, kreditni standardi za ukupne kredite pooštreni su u četvrtom kvartalu, što je bilo u skladu s očekivanjima banaka. Neto pooštravanje bilo je manje nego u prethodnim kvartalima 2020. godine (neto procenat za stambene kredite iznosio je -25 posto, nakon -63 posto u trećem kvartalu, a neto procenat za potrošačke i nenamjenske kredite bio je -13 posto, nakon -63 posto u prethodnom kvartalu).
Banke su i ovdje kao najvažniji faktor pooštravanja navele percepciju rizika povezanu sa opštim ekonomskim izgledima. Banke su također naznačile spremnost na preuzimanje rizika kao relevantan faktor koji doprinosi pooštravanju. Pored toga, značajan doprinos su imali i troškovi izvora za kredite, dok pritisak konkurencije nije predstavljao faktor koji doprinosi ublažavanju kreditnih standarda.
Na osnovu pitanja o očekivanjima, banke su ukazale da će se pooštriti standardi za stambene kredite, a ublažiti standardi za potrošačke i nenamjenske kredite.
Uslovi banaka za odobravanje kredita stanovništvu uglavnom su se pooštrili u četvrtom kvartalu. Pooštreni su zahtjevi vezani za kolateral i povećana je kreditna marža, dok su maksimalan iznos kredita, provizije i naknade za kredite ostali nepromijenjeni. Marže na kredite domaćinstvima pooštrene su u većem stepenu od zahtjeva za kolateralom.
U četvrtom prošlogodišnjem kvartalu banke su ukazale na neto povećanje udjela odbijenih zahtjeva za zajmove za kredite domaćinstvima – neto procenat bio je veći nego u prethodnom kvartalu (50 posto, nakon 25 posto).
U posljednjem lanjskom kvartalu banke su prijavile neto pad potražnje za kreditima stanovništva, što je u skladu sa zabilježenim smanjenjem potražnje iz prethodnog kvartala. Potražnja za ukupnim kreditima i potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima smanjile su se sličnom stopom. U trećem i četvrtom kvartalu neto pad potražnje za kreditima bio je sličan za ukupne kredite i stambene kredite, dok je pad potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio nešto veći u četvrtom kvartalu. Očekivanja banaka bila su da će doći do povećane potražnje za potrošačkim kreditima i pada potražnje za stambenim kreditima.
Svi faktori koji utiču na potražnju stanovništva imali su negativan doprinos potražnji za kreditima. Potrebe za finansiranjem (za nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina) znatno su smanjile potražnju, što je slično kretanju u trećem kvartalu. Slično tome, upotreba alternativnih izvora finansiranja također je doprinijela smanjenju potražnje. Banke su smatrale da stanovništvo sve više koristi interno finansiranje, kredite od drugih banaka i druge izvore, pa je stoga potražnja za kreditima opala u četvrtom kvartalu.
Anketni odgovori
Na pitanje o promjeni njihovih standarda u odobravanju kredita i kreditnih linija preduzećima u posljednja tri mjeseca, anketirane banke su se, u odnosu 50:50 posto, izjasnile da su umjereno pooštrile standarde ili da ih nisu mijenjale.
Kada je riječ o faktorima koji su uticali na kreditne standarde za preduzeća, troškovi izvora za kredite i ograničenja bilansa stanja samo su u jednoj banci imali umjeren uticaj na pooštravanje standarda. Pritisak konkurencije nije bio razlog za mijenjenje kreditnih standarde nijedne banke, dok je percepcija rizika u jednoj banci imala znatan, a u četiri umjeren uticaj na pooštravanje tih standarda. Spremnost na preuzimanje rizika, pak, kod polovine anketiranih banaka imala je umjeren uticaj na pooštravanje standarda za kreditiranje preduzeća.
Uslovi za odobravanje kredita i kreditnih linija preduzećima umjerno su pooštreni u četiri, a umjereno ublaženi kod dvije anketirane banke, zahtjeve u pogledu kolaterala, kao i ročnost, umjereno je pooštrila jedna banka, a provizije i naknade umjereno su pooštrile dvije, a umjereno ublažila jedna banka. Maksimalan iznos kredita također je umjereno pooštrila samo jedna banka, isti je broj i banaka u kojima se povećao udio odbijenih kreditnih zahtjeva preduzeća.
Na upit o promjeni potražnje preduzeća za kreditima i kreditnim linijama, jedna banka je ukazala na umjereno povećanje, a dvije na umjereno smanjenje ukupne potražnje, s tim što je kod kratkoročnih kredita potražnja umjereno povećana u dvije, a umjereno smanjena u jednoj banci, dok je kod dugoročnih kredita potražnja umjereno pala u tri, a umjereno povećana u jednoj banci.
Pobrajajući faktore koji su uticali na kreditnu potražnju preduzeća u segmentu finansijskih potreba, kapitalne investicije u jednoj banci su značajno, a u četiri umjereno uticale na smanjenje potražnje. Obrtna sredstva su u dvije banke bila faktor umjerenog smanjenja potražnje, dok su u po jednoj umjereno ili znatno uticala na njen rast. Restrukturiranje duga u dvije banke je bilo faktor umjerenog smanjenja potražnje, ali je istovremeno u tri banke umjereno, a u jednoj značajno uticalo na rast potražnje. Akvizicije su u po jednoj banci bile faktor umjerenog ili znatnog smanjenja potražnje. Na strani potražnje u smislu korištenja alternativnih finansijskih izvora, interno finansiranje preduzeća u dvije banke imalo je umjeren uticaj na pad potražnje, dok su krediti drugih banaka bili faktor umjerenog smanjenja potražnje u četiri anketirane banke. Krediti nebanakarskih institucija preduzećima nisu imala uticaja na potražnju, a drugi izvori finansiranja preduzeća su u jednoj banci umjereno povećali potražnju.
Što se tiče promjene standarda za odobravanje kredita stanovništvu, tri banke su ih u cjelini umjereno pooštrile, a dvije umjereno ublažile, s tim što je za stambene kredite jedna banka znatno, a dvije umjereno pooštrile standarde, dok ih je jedna umjereno ublažila, uz istovremeno umjereno pooštravanje u tri i umjereno ublažavanje standarda u tri banke kada je riječ o potrošačkim i nenamjenskim kreditima.
Troškovi izvora za kredite i ograničenja bilansa stanja umjereno su uticali na kreditne standarde jedne banke. Konkurencija je imala umjeren uticaj na standarde jedne banke, dok je u dvije predstavljala faktor za njihovo umjereno ublažavanje. Percepcija rizika, s druge strane, u jednoj banci je imala značajan, a u četiri umjeren uticaj na pooštravanje standarda, dok je za jednu bila faktor koji je umjereno uticao na ublažavanje kreditnih standarda. Slično je i sa pruimanjem rizika, koji je za jednu banku bio faktor za znatno pooštravanje, u tri za umjereno pooštravanje, a u dvije za umjereno ublažavanje kreditnih standarda.
Kamatnu maržu umjereno je pooštrila polovina anketiranih banaka, dok je kolateral znatno pooštrila jedna, a umjereno dvije banke. Ročnost je umjereno pooštrila ili ublažila po jedna banka, a isti je odnos i na polju provizija i naknada, dok maksimalan iznos kredita nije mijenjan ni u jednoj banci.
Udio odbijenih kreditnih zahtjeva stanovništva umjereno je povećan u polovini anketiranih banaka.
Ukupna potražnja je znatno smanjena u jednoj, a umjereno u četiri banke, s tim što je potražnja za stambenim kreditima u dvije banke smanjena znatno, u tri umjereno, a u jednoj umjereno povećana, dok je kod potrošačkih kredita potražnja znatno pala u jednoj, a umjereno smanjena u četiri banke.
Nabavka trajnih potrošačkih dobara bila je faktor umjerenog smanjenja potražnje stanovništva za kreditima u pet banaka, a jednak broj je i onih u kojima je istu ulogu imala kupovina nekretnina, koja je u slučaju jedne banke uticala na umjeren rast potražnje. Štednja stanovništva za četiri banke predstavljala je faktor umjerenog pada potražnje, u po tri su to bili krediti drugih banaka i drugi izvori finansiranja stanovništva.
Nastavak trenda
“Izražena očekivanja u pogledu ponude govore da se ne očekuje skoro ublažavanje kreditnih uslova, a u pogledu potražnje očekuje se blagi porast potražnje kredita kod stanovništva i kratkoročnih kredita kod preduzeća.
Ovakav razvoj na tržištu je očekivan s obzirom na ekonomske posljedice pandemije uzrokovane virusom COVID-19, a slični trendovi se zapažaju i u drugim ekonomijama“, navode iz Centralne banke BiH.
