Razočarani stavom države prema njima, te s ciljem bržeg, lakšeg i efikasnijeg načina rješavanja problema zbog kojih je, kako kažu, poljoprivreda bačena na noge, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini odlučili su se ujediniti i osnovati udruženje poljoprivrednika na nivou BiH. Pitanja plavog dizela, zaštite domaće proizvodnje, PDV-a na poljoprivredne proizvode, neka su od pitanja koja će biti u fokusu rada Udruženja poljoprivrednika BiH. U julu su predstavnici Udruženja poljoprivrednika proizvođača i mljekara RS na čelu sa Vladimirom Usorcem, Seljačkog saveza na čelu sa Draganom Pavlovićem i Udruženja poljoprivrednika FBiH na čelu sa Nedžadom Bićom održali sastanak na kojem su dogovorili dalje funkcioniranje i rad. U septembru u Vogošći održali su osnivačku skupštinu na kojoj su izabrani članovi upravnog i nadzornog odbora, usvojen statut te izabran predsjednik i njegovi zamjenici. Za predsjednika Udruženja izabran je Vladimir Usorac. Kompletna dokumentacija za registraciju Udruženja predata je Ministarstvu pravde BiH.
Žele biti partner vlasti
„Rad ovog udruženja doprinijet će puno kada je u pitanju unapređenju poljoprivrede, lakše rješavanje problema i bolji položaj poljoprivrednika. To će pokazati ovi prvi zahtjevi od plavog dizela, PDV-a, izjednačavanja poljoprivrednika da posluju po istim uslovima na čitavom teritoriju BiH. Također, bit će olakšan put do EU fondova koji nam iz godine u godine propadaju“, za Business Magazine kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Vladimir Usorac izjavio je da im je namjera da stvore udruženje od općeg interesa za ovu državu. Naglasio je da se poljoprivrednici žele udružiti i biti partner vlasti na nivou države da bi se rješavala pitanja koja su bitna za ovaj sektor.
„To je prije svega pitanje PDV-a, plavog dizela, vanjskotrgovinskog režima, opstanka i demografije na selu, proizvodnje hrane. Mislim da smo pokazali na skupštini jedno jedinstvo jer je sve prošlo uz korisnu diskusiju i jednoglasno usvajanje. Mislim da smo pokazali da ovdje u BiH nije do naroda, ipak da je veliki problem politika“, kazao je Usorac.
Kada je u pitanju PDV, poljoprivrednici će zahtijevati da se stopa PDV-a spusti na nivo kao što je i u regionu. Oni plaćaju PDV na sve što kupuju za proizvodnju, a proizvode nerijetko prodaju ispod cijene. Smanjenjem PDV-a smanjili bi se i nameti.
„PDV u poljoprivredi plaća se kao i na sve luksuzne robe. Primjera radi, u Sjevernoj Makedoniji PDV za poljoprivredu iznosi sedam posto, a u Srbiji 10 posto, dok je kod nas 17 posto kao i na sve drugo. Mi ćemo zahtijevati da se stopa PDV-a za direktnu poljoprivrednu proizvodnju spusti koliko god je moguće“, ističe Bićo.
Podrška države
Iako se njegovo uvođenje spominje već godinama kao jedna od mjera za stimulaciju domaće poljoprivredne proizvodnje na kojoj poljoprivrednici uporno insistiraju, plavi dizel još uvijek nije na raspolaganju poljoprivrednicima. Kako kaže Bićo, poljoprivrednik tokom godine prosječno potroši od 30.000 do 40.000 KM na gorivo dok obradi zemlju, obavi sjetvu, žetvu i ostale radove. Kada bi se donio zakon o plavom dizelu, poljoprivrednik bi uštedio pola tog iznosa. Na pitanje čime vlast pravda neuvođenje plavog dizela, Bićo kaže da nikada nema konkretnog odgovora.
„To je zapravo neka politička igra, ne mogu da se dogovore oko toga. Vlasti u RS su za uvođenje plavog dizela, ali se u FBIH zaustavlja. Oni to između sebe trebaju riješiti. Uglavnom politika koči poljoprivedu i unazađuje je“, dodaje Bićo.
Ovo nisu jedini problemi s kojima se poljoprivrednici susreću. Problem je što država ne vodi brigu o svom poljoprivredniku i poljoprivrednoj proizvodnji. Ističu da je proizvodnja skupa, nerentabilna i nekonkurentna, rade sa starom mehanizacijom, nemaju kapitalnih investicija, te se mogu oslonuti samo na sebe.
„Nema zaštite domaće proizvodnje. Izdvajanja za poljoprivredu su mizerna za razliku od zemalja u regionu. Npr. Hrvatska izdvaja 500 miliona eura na godišnjem nivou, a isto toliko imaju pristup EU fondovima, Crna Gora koja je mala zemlja za poljoprivredu izdvaja 54 miliona eura, dok naša kompletna država na svim nivoima, od općinskog do državnog nema 180 miliona KM. Mi možemo proizvesti minimalno 70 posto proizvoda za domaće potrebe kao i prije rata. Imamo čistu zemlju, vrijedne ljude, ali nam je potrebna podrška države i puno strožije mjere kada je u pitanju uvoz“, naglašava Bićo.
Također, Bićo dodaje da će zahtijevati i izmjene Zakona o lovstvu FBiH, s obzirom na to da su poljoprivrednici izloženi štetama od divljači, a tu štetu niko ne namiruje, kao i Zakona o veterinarstvu FBiH.
Poljoprivrednici se nadaju da će imati sagovornika u vladama, a ukoliko se ne učini ništa u rješavanju ovih problema, poručili su da će pristupiti drugom načinu komunikacije s nadležnima.
„Zahtjeve ćemo uputiti Vijeću ministara BiH, vladama entiteta, resornim ministarstvima i političkim stranakama koje participiraju u vlasti. Ako ne uspijemo, onda ćemo, jer smo sada ujedinjeni, pristupiti blokadama i protestima, da se ne dovedemo u situaciju da skroz propadnemo. Ove godine smo pokrenuli inicijativu mnogo ranije, jer smo do sada kasnili i uvijek smo imali situaciju uzmi ili ostavi. U martu kada se usvaja budžet, tada počinje sjetva i poljoprivrednicima treba novac i onda pristaju na sve iznose. Sad do marta imamo vremena i potrudit ćemo se da dobijemo ono što nam po zakonu pripada i umanjen PDV, plavi dizel i izjednačavanje proizvodnje na cijeloj teritoriji BiH, a na teritoriji FBiH veći budžet“, dodaje Bićo.
Veći budžet na nivou FBiH
Na nivou Federacije BiH poljoprivrednici će tražiti stopostotno povećanje budžeta za poljoprivredu i jednostavnije procedure prilikom apliciranja za poticaje.
„Budžet za poljoprivredu u ovoj godini iznosio je nešto više od 68 miliona KM što nije ni blizu onoga što bi moglo zadovoljiti poljoprivredu, a nije ni zakonski minimum. Naime, zakonski minimum izdvajanja za poljoprivredu iznosi tri posto od Budžeta FBiH, dok je maksimum šest posto. Taj zakonski minimum bi ove godine trebao da iznosi oko 90 miliona KM i oni svjesno krše zakone koje donose. Znači, izdvajanje za poljoprivredu treba iznositi od tri do šest posto od budžeta FBiH, a nikada za sve ove godine otkako postoji Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izdvajanja za poljoprivredu nisu dostigla taj zakonski minimum. Uvijek je manje -ove godine je 2,6 posto, je bilo 1,5 posto do 2,3 posto, sve zavsi od godine ali nikad nije došlo do minimuma. To je jedan od zahtjeva na kojem ćemo istrajati i sad nećemo tražiti minimum nego maksimum jer je poljoprivreda došla na ništa“, objašnjava Bićo.
