Oktobar je Evropski mjesec podizanja svijesti o disleksiji, a danas, 5. oktobra, obilježava se i Međunarodni dan podizanja svijesti o disleksiji, koji nosi poruku „Budi pozitivan o disleksiji“, #positivedyslexia2017.
Disleksija je različitost koja čini teškim sticanje i korištenje vještina čitanja i pisanja, a njen uzrok još nije potpuno poznat. Neurološkog je porijekla i nema povezanosti između nivoa inteligencije i njene prisutnosti, a procjenjuje se da svako 10. dijete u svijetu pati od disleksije.
Osobe sa poteškoćama u čitanju često su marginalizovane, a roditelji djece koja pate od disleksije ne znaju kako da se nose sa ovim izazovom. Stoga je još uvijek bitno raditi na podizanju svijesti javnosti s ciljem prepoznavanja disleksije kao poteškoće u učenju te adekvatnog tretiranja i edukacije disleksične djece, poručuju iz Udruženja za podršku osobama sa disleksijom “Vjetar”, koje je prošle godine, uz podršku Ministarstva za obrazovanje Kantona Sarajevo i agencije McCann Sarajevo, iniciralo kampanju, u okviru koje je različitim aktivnostima, prvi put u Bosni i Hercegovini obilježena Međunarodna sedmica podizanja svijesti o disleksiji i Međunarodni dan disleksije.
Kampanja je pomogla da se šira javnost upozna sa pojmom disleksije, da roditelje uputi na prave adrese za pružanje pomoći, uveže nevladin sektor sa institucijama te da se uvedu neke nove prakse u sistem obrazovanja. Tako je Udruženje učitelja Kantona Sarajevo u svoj Katalog stručnih edukacija uvrstilo edukacije o temi „Teškoće u učenju – disleksija, disgrafija i diskalkulija“, a objavljen je i „Priručnik za nastavnike za rad sa djecom sa teškoćama u učenju“, koji je i u digitalnoj formi dostupan nastavnicima. „Odlučila sam se na pisanje Priručnika koji će pomoći nastavnicima da razumiju sa kakvim se teškoćama svakodnevno susreću i nose njihovi učenici sa disleksijom i disgrafijom“, pojašnjava Edinalda Jakubović dipl.defektolog oligofrenolog, koja je sudjelovala u kampanji, i dodaje „Najveći problem roditelja nije edukacija, jer su oni sami razvili neke mehanizme učenja sa svojom djecom ili su prihvatili niske ocjene djeteta iako njegovi potencijali pokazuju mnogo više. Najveći problem koji tišti i brine roditelje su emotivna stanja u kojima se njihova djeca nalaze ali i nizak nivo samopouzdanja, jer im društvo ne pruža nikakvu podršku.“
I uz udruženja Vjetar i ove godine podsjećaju na značaj nastavka borbe protiv predrasuda prema osobama koje imaju disleksiju te na nužnost da se njihov status u društvu, a naročito u školstvu, unaprijedi.
„Osnovni cilj podizanja svijesti o disleksiji je da se nastavnicima pomogne da postanu svjesni izazova sa kojima se učenici sa disleksijom sučavaju, u cilju stvaranja dobre prakse i budućeg obrazovnog sistema koji bi bio prilagođeniji individualnim potrebama. Također, želimo pomoći roditeljima da nauče više o tome kako mogu pružiti podršku svojoj djeci i podići im samopouzdanje“, izjavila je Ana Macanović iz udruženja Vjetar.
Prema posljednjem istraživanju sprovedenom u Evropi čak 91 posto ispitanih učitelja i nastavnika složilo se da neotkrivena disleksija šteti dječijem samopouzdanju. Prošle godine udruženje Vjetar je, nakon kampanje, dobilo dozvolu Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS da provede anketu u osnovnim školama o potrebama edukacije i podrške nastavnom kadru, u radu sa djecom sa disleksijom i drugim teškoćama u učenju. U narednom periodu planirana je posebna edukacija nastavnika u osnovnim školama u Kantonu Sarajevo.
O uspjehu kreativnog koncepta prošlogodišnje kampanje, kojeg je kreirao McCann Sarajevo, „Disleksija nije bolest, već različitost“, Business Magazine je već ranije pisao.
