Investiranje u modernizaciju pogona i usklađivanje sa evropskim standardima proizvodnje radi podizanja tržišne konkurentnosti, stalni je imperativ bosanskohercegovačkih kompanija, posebno onih izvozno orijentiranih. No, bankarski komercijalni krediti su skupi, a odgovarajućih državnih programa podrške gotovo i nema, tako da su oči domaćih privrednika uprte uglavnom u evropske projekte pomoći domaćim proizvođačima. Jedan od takvih je Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj – EU ProLocal, vrijedan 13 miliona eura, koji su pokrenuli Evropska unija i Vlada Republike Njemačke kao podršku održivom ekonomskom razvoju u BiH. Implementacija trogodišnjeg Programa čiji je cilj jačanje konkurentnosti bh. malih i srednjih preduzeća i njihova integracija u međunarodne lance vrijednosti, počela je 2016., a provodi ga njemačko Udruženje za međunarodnu saradnju (GIZ), koje će tri miliona eura bespovratnih sredstava koja su alocirana u maju 2017. iskoristiti za jačanje konkurentnosti odabranih bh. firmi uvođenjem inovacija u poslovanju, modernizacijom opreme ili potrebnom certifikacijom.
Prvi poziv
“U okviru prvog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, ona su dodijeljena za projekte 49 preduzeća i osam razvojnih partnerstava koja čine preduzeća, razvojne agencije, obrazovne i druge javne institucije te nevladine organizacije. Ukupno 83 različita preduzeća dobit će grant sredstva.
U toku je finalna evaluacija prijedloga u okviru drugog javnog poziva (dodatnih milion eura) partnerstvima iz javnog sektora”, pojašnjavaju iz GIZ-a u izjavi za Business magazine, precizirajući da su u fokusu Programa četiri sektora s najvećim potencijalom za rast – metaloprerada, drvoobrada, agrobiznis i turizam u 20 partnerskih općina.
Na pitanje za koje konkretne namjene se dodjeljuju grantovi i u kojem maksimalnom iznosu, iz GTZ-a odgovaraju prilično “zakopčano”, ograničavajući se na konstataciju da će 57 projekata za koje su već dodijeljeni grantovi “doprinijeti ponovnom uspostavljenu i povećanju konkurentnost malih i srednjih preduzeća kroz podršku uvođenju inovacija i korištenja inovativnih pristupa te povećanju sektorske konkurentnosti i jačanju poslovnih modela prevazilaženjem ograničenja za razvoj odabranih sektora”.
“Grantovi koji će se dodijeliti u okviru drugog poziva doprinijet će unapređenju upravljačkih kapaciteta partnerskih općina za ekonomski razvoj na osnovu uvođenja relevantnih instrumenata, lokalizacije Akta u malom biznisu, kao i međuopćinske saradnje te unaprjeđenju saradnje između javnog i privatnog sektora pri provedbi mjera ekonomskog razvoja i unaprjeđenju inovacija”, kažu iz GTZ-a.
Šta to ustvari podrazumijeva, opisuje primjer kompanije Hidraulika Flex iz Laktaša, jedne od korisnica EU ProLocal grantova, koja je nabavkom mašine za 3D mjerenje i kontrolu proizvoda kompletirala uslugu u proizvodnji metalnih dijelova, u smislu da će kupci uz svaki proizvod dobiti protokol mjerenja i kontrole. Kako kaže Milan Bodrož, generalni direktor Hidraulike, zahvaljujući ovoj investiciji finansiranoj EU ProLocal grantom, troškovi proizvodnje smanjeni su za 26 posto, a njen obim povećan za 14 posto, što je omogućilo i otvaranje pet novih radnih mjesta.
“Unaprijedili smo konkurentski položaj na bh. i stranom tržištu, stekli novog klijenta i planiramo proširenje asortimana”, ističe Bodroža.
Kada je riječ o sveukupnim efektima Programa u vidu povećanja broja zaposlenih u preduzećima koja su dobila grantove i poboljšanja njihove konkurentnosti, u GIZ-u su vrlo egzaktni – 464 nova radna mjesta, uključujući sezonske poslove te proširenje mreže kooperanata preduzeća u agrobiznisu za 200 farmera.
“Implementacija projekata za koje su dodijeljena grant sredstva započela je nakon maja 2017. godine te se trenutno ne može govoriti o zbirnim efektima povećanja konkurentnosti, ali se, prema procjenama samih preduzeća u okviru aplikacija, očekuje povećanje prodaje od 13 posto, a izvoza za 16 posto”, potrctavaju iz GIZ-a.
Objašnjavajući ulogu partnerskih općina u ovom program, iz GIZ-a navode da se općinama pomaže da unaprijede kapacitete za lokalni ekonomski razvoj – bilo da se radi o vještinama i znanjima ili o organizacijskim kapacitetima kao što je osnivanje ili restruktuiranje odjeljenja za lokalni ekonomski razvoj te da sa predstavnicima privatnog sektora odrede prioritetne mjere za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.
“Dio bespovratnih sredstva namijenjen je upravo za implementaciju ovakvih mjera kroz partnerske projekte predstavnika javnog sektora. Naprimjer, ovi projekti će adresirati nedostatak određenih servisa za podršku razvoju preduzeća ili podržati umrežavanje u odabranim sektorima”, navode iz GIZ-a, uz opasku da će “više informacija biti poznato nakon završetka procesa evaluacije projekata pristiglih na drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava”.
Ključno umrežavanje
Primjećujući da “konkurentnost preduzeća ovisi od konteksta u kojem se razvijaju”, iz GIZ-a naglašavaju da upravo stoga EU ProLocal promovira umrežavanje aktera iz javnog, privatnog i akademskog sektora, pri čemu je u fokusu provedbe njihovih zajedničkih incijativa razvoj privatnog sektora i uvođenje inovacija.
“Model umrežavanja zaživio je i u sektoru obrade metala. Partnerstvo za inovaciju u Hercegovačkoj regiji ozvaničeno je Memorandumom o saradnji deset preduzeća, Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru i GIZ-a. Očekuje se da ova saradnja potakne inovacije i know-how transfer”, napominju iz GIZ-a, dodajući da je u sektoru turizma osnovan Forum lanca vrijednosti, čiji je cilj širenje turističke ponude Parka prirode Blidinje i produžen boravak turista, na šta su usmjereni i noviteti poput web aplikacije Visit Blidinje, dizajna agrokošarice blidinjskih proizvoda i ažuriranih kriterija za smještajne kapacitete.
Od institucija specijaliziranih da pruže podršku poslovnoj zajednici, GIZ očekuje unapređenje usluga koje su preduzećima potrebne za adekvatno predstavljanje na međunarodnom tržištu. S tim ciljem, u saradnji sa privrednim komorama EU ProLocal je organizirao niz radionica za preduzeća o temama značajnim za optimizaciju njihovog poslovanja ili poboljšanje kvaliteta.
“Privrednici su ukazali na značaj ovakvih radionica koje su zasnovane na praktičnim menadžment znanjima i vještinama. Posebno su istakli značaj informacija koje dobiju na ovim radionicama, a koje im omogućavaju da unaprijede svoje poslovanje, riješe određene probleme u poslovanju, upoznaju se sa novim trendovima i inovacijama u poslovanju,“ ističe Olivera Rakić, rukovodilac Centra za makroekonomiju i unapređenje poslovanja Privredne komore RS, koja je također korisnik grant sredstava i nosilac projekta Jačanje izvoznih kapaciteta malih i srednjih preduzeća metalskog sektora, usmjerenog na kreiranje standardiziranog seta usluga za podršku izvozu.
Jednostavni kriteriji
Kriteriji za dobijanje EU ProLocal grantova su prilično jednostavni.
“Nakon što se utvrdi da su aplikanti zadovoljili kriterije za potrebnim finansijskim i operativnim kapacitetima, predloženi projekti se ocjenjuju i rangiraju prema kriterijima relevantnosti, izvodljivosti i održivosti, kao i efikasnosti predloženog ulaganja sredstava”, kažu iz GIZ-a.
Sve aktivnosti koje će se finansirati ovim sredstvima trebaju ostvariti efekte u sljedećim općinama: Naravno, osnovni preduslov za traženje granta je da je aplikant iz jedne od 20 partnerskih općina – Dervente, Gradiške, Kozarske Dubice, Laktaša, Prijedora, Prnjavora, Srpca, Brčkog, Gračanice, Teslića, Tešnja, Zenice, Žepča, Gruda, Jablanice, Konjica, Ljubuškog, Posušja, Prozor-Rame ili Širokog Brijega.
