Piše Armin Zeba
Realni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine ubrzat će sa 1,9 posto u 2023. na 2,6 posto u 2024. i 3,3 posto u 2025. godini, procjenjuje Svetska banka u svom proljetnom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za zapadni Balkan.
Uz opasku da će očekivani rast u prvom redu poduprijeti zamah izvoza uslijed povećane inozemne potražnje te jačanje privatne potrošnje “podržane snažnijim realnim prihodima kako inflacija dalje usporava na niske jednocifrene procente“.
“Predviđa se da će se do 2026. realni rast proizvodnje ubrzati na četiri posto, podstaknut izvozom i privatnom potrošnjom koji proizilaze iz poboljšanih ekonomskih uslova u Evropskoj uniji i učvršćivanu tržišta rada u BiH. Uprkos usponu u izvozu roba i usluga od 2024. do 2026. godine, očekuje se da će se deficit tekućeg računa pogoršati na više od pet posto BDP-a, zbog većeg uvoza robe široke potrošnje“, napominje se u Izvještaju, pri čemu se ukazuje i na vjerovatnoću da će predstojeći lokalni izbori produbiti ovogodišnji fiskalni deficit na 1,7 posto BDP-a. u 2024.
Kada je riječ o glavnim rizicima u kontekstu jačanja ekonomskog rasta BiH, iz Svjetske banke u prvi plan ističu “moguću eskalaciju tržišnih poremećaja i neizvjesnosti koje proističu iz rata u Ukrajini te nestabilnosti na Bliskom istoku i Crvenom moru, važnoj trgovačkoj ruti“.
Očekivani rast poduprijet će prvenstveno zamah izvoza uslijed povećane inozemne potražnje te jačanje privatne potrošnje
“Ti faktori mogli bi ponovo izazvati inflatorne pritiske i negativno uticati na krhki oporavak u EU, utičući na potražnju za bh. izvozom.
Konačno, geopolitički uslovi predstavljaju i rizik od pogoršanja domaćih političkih nesuglasica, potkopavajući prijeko potreban napredak ekonomskih strukturnih reformi“, upozorava se u Izvještaju.
U osvrtu na parametre iz prethodnog perioda na kojima je bazirana projekcija ekonomskih kretanja u BiH u tekućoj i narednoj godini, iz Svjetske banke podsjećaju da je u 2023. realni rast bh. BDP-a usporio, a rast proizvodnje se prepolovio na 1,9 posto “potaknut padom izvoza od šest posto i gotovo stagnirajućim investicijama, koje su povećane za samo 1,6 posto, nakon rasta od 18 posto u 2022. godini“.
“Manji izvoz i stagnirajuće investicije djelomično su nadoknađeni snažnijom državnom potrošnjom. Inflacija je u 2023. usporila na 6,1 posto, sa 14 posto iz prethodne godine. To usporavanje je rezultat pada cijene transporta te usporavanja rasta cijena stanovanja, vode, struje i plina, čime su neutralizirane visoke cijene hrane koja je poskupjela za 10,7 posto u 2023., nakon skoka od 22,3 posto u 2022. godini“, objašnjava se u Izvještaju, u kojem se, unatoč značajnom usporavanju rasta, konstatiraju poboljašanja situacije na tržištu rada u vidu godišnjeg povećanja stope zaposlenosti sa 40,3 na 41,8 posto i smanjenja stope nezaposlenosti sa 14,8 na 13,6 posto.
Glavni rizici su moguća eskalacija tržišnih poremećaja i neizvjesnosti koje proističu iz rata u Ukrajini te nestabilnosti na Bliskom istoku i Crvenom moru
Ukazujući, pak, da je povećana državna potrošnja gotovo udvostručila bh. fiskalni deficit – na 0,9 posto BDP-a. Kako se precizira, rast deficita uzrokovan je povećanjem subvencija, socijalnih davanja i transfera u Federaciji BiH za 16 posto, odnosno jačanjem istih stavki potrošnje u Republici Srpskoj za 11 posto.
“Ipak, javni dug u BiH ostaje relativno nizak – oko 35 posto BDP-a. U međuvremenu, deficit tekućeg računa povećan je na 4,7 posto, a vanjski deficit je bio 80 posto i finansiran je uglavnom prilivom direktnih stranih investicija u bankarski sektor koji je u stranom vlasništvu“, sumira se u Izvještaju, uz zaključak “da bi se osigurao održivi dugoročni trend rasta između tri i četiri posto, najvažnija je implementacija ekonomskih i energetskih strukturnih reformi, čiji je tempo i dalje spor zbog političkih trvenja, remetilačkog uticaja čestih izbora i fragmentirane odgovornosti između entiteta i kantona“.
Regionalni rast
Za regiju zapadnog Balkana u cjelini, Svjetska banka prognozira ubrzanje ekonomskog rasta na 3,2 procenta u 2024. i 3,5 posto u 2025. godini.
“Neznatno povećanje projekcija rasta u srednjoročnom periodu odražava oprezni optimizam, s obzirom da su zemlje zapadnog Balkana prebrodile brojne šokove tokom prethodnih godina.
Međutim, ovaj izgled nije bez rizika. Dugotrajniji slabi globalni rast, naročito u eurozoni, mogao bi se odraziti kroz slabije investicije i trgovinu s regijom. Pored toga, prisutni su i unutrašnji faktori rizika, uključujući raspirivanje geopolitičkih tenzija, emigraciju, izbornu neizvjesnost i dugotrajnu inflaciju“, potrctava se u Izvještaju..
