Sektoru drvoprivrede hitno trebaju sistemska rješenja

Od snabdijevanje sirovinom – trupcima, do ne postojanja Zakona o šumama, neadekvatnih poteza vlasti u ovom sektoru poput nepostojanja kriterija u raspodjeli sirovine, kao i već toliko puta izrečene potrebe za smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih nameta, sve to uveliko opterećuje drvoprerađivačku industriju u Federaciji BiH. O svim tim problemima, kao i o potrebnim/neophodnim koracima koje je napraviti kako bi ovaj potentni sektor podigao na viši nivo za Business magazine piše mr.sc.Kemal Čolak, generalni direktor PROMO doo Donji Vakuf.

79

30.000 uposlenika zapošljavaju drvoprerađivači u FBiH

Odmah treba istaknuti da Bosna i Hercegovina na nivou zemalja zapadnog Balkana ima najveći udjel šuma i raznolikost vrsta drveta. Drvoprerađivači u FBiH zapošljavaju više od 30.000 uposlenika. Naši drvoprerađivači izvoze svoje proizvode na sve kontinente.

Na drugoj strani imamo više problema u snabdijevanju, ali navest ću neke koji možda najznačajnije utječu na kontinuitet proizvodnje i isporuke gotovih proizvoda od strane drvoprerađivača.

Da bi nešto funkcioniralo potrebno je imati sistem, uspostavljen u zakonskom okviru. U FBiH nemamo Zakon o šumama, koji je, koliko mi je poznato, još od 2009. godine u nekim procedurama i nikako da bude predmet razmatranja i usvajanja na Parlamentu. Imamo zakone u različitim verzijama na nivou kantona, a rješenja u njima su različita, a njihova primjena u praksi je različita.

Različite cijene

Javna preduzeća šumarstva u FBiH organizirana su po kantonima, te prilikom isporuke (prodaje) trupaca, prednost daju drvoprerađivačima koji posluju na dotičnom kantonu. Uz to, cijene trupaca od kantona do kantona su različite, te nas to upućuje na konstataciju da i onako malo tržište nabavki ove sirovine u FBiH nije jedinstveno i da svi drvoprerađivači nisu u istom položaju.

Slijedeći problem je izvoz drveta, drvene građe i proizvoda od drveta sa najnižim fazama obrade, što proizvodi ogromne posljedice u vidu sječe i potrošnje daleko veće količine drvne mase, sa istim brojem uposlenika, ali za značajno manje sredstava. Smanjenjem i eliminisanjem ovakvog odliva sirovine i poluproizvoda mogli bi smo povećati broj uposlenih, a posebno bi se povećao priliv finansijskih sredstava od direktnog izvoza.

Slijedeći problem je ne postojanje kriterija za raspodjelu sirovine. To se ogleda prije svega u tome da imamo neadekvatnost u raspodjeli sirovine u smislu davanja prednosti firmama sa višim fazama prerade (firme koje imaju veću dodanu vrijednost u svom gotovom proizvodu).

Snabdijevanje sirovinom imamo na način da trupce kupujemo od javnih preduzeća kantonalnih šumarstava, nabavke na slobodnom tržištu iz privatnih šuma, nabavke od nakupaca, a u posljednje vrijeme, posebno prošle godine ima sve veći broj drvoprerađivača koji uvoze trupce, rezanu građu i poluproizvode, te je povećan uvoz u BiH ovih sortimenata posebno u 2023. godini.

Tržišta na koja izvozimo veoma su izbirljiva i imaju veliku ponudu iz zemalja koje su nama tradicionalna konkurencija. Za dobar proizvod potrebne su tehologije i mi ih imamo, potrebna je stručna radna snaga koju još uvijek (sa poteškoćama) imamo, potrebna je tradicija što je naša velika prednost i potrebna je kvalitetna sirovina. Kako bi smo, prije svega na tržištu EU na koje najviše izvozimo, nastavili izvoziti i povećali svoj udio, potrebno je da sirovina, koje još uvijek imamo bude pristupačna svim drvoprerađivačima, ali u skladu sa nivoom obrade (finalizacije) i po cijenama koje nisu više od cijena koje ima naša konkurencija sa kojom se takmičimo na tržištu EU.

Zakašnjela mjera

Privremene mjere zabrane izvoza trupaca svakako su dobrodošle i dale su određene rezultate. Tako je učešće rezane građe i trupaca u ukupnoj vrijednosti izvoza drvne industrije BiH u 2020. godini iznosilo značajno iznad 60 posto. Sada je situacija sasvim drugačija u korist većeg izvoza finalnih proizvoda.

Činjenica je da je zabrana izvoza došla sa zakašnjenjem. Mjere su donesene u vrijeme kada su tržišta zemalja u koje najviše izvozimo (EU), počela lagano da „padaju“. Tu je već bio rat u Ukrajini i došlo je do poremećaja u lancima snabdijevanja, odliv radne snage iz BiH je ubrzan, globalni odnosi u svijetu su zategnuti i dalje se kompliciraju i sve to rezultira smanjenom tražnjom. Rezultat toga su smanjene i usporene narudžbe od strane naših kupaca, te je došlo i do blagog pada proizvodnje u firmama drvoprerade. Ino kupci, u posljednje vrijeme nerijetko zahtijevaju i smanjenje cijena za naše proizvode.

Poznato je da drvoprerada ima najvišu pokrivenost uvoza izvozom i da drvna industrija, uključivo i namještaj čiji izvoz je posebno posljednjih godina u značajnom porastu, u ukupnom izvozu BiH ima učešće oko 10 posto. Na drugoj strani učešće uvoza drvoprerađivača u ukupnom uvozu u BiH je skromnih oko dva posto. Zabranom izvoza trupaca došlo je do većeg učešća finalnih proizvoda u ukupnom izvozu drvoprerade, ali je neophodno, od strane zakonodavaca, pristupiti donošenju mjera koje će stimulisati izvoz proizvoda sa višom i najvišom fazom obrade, a destimulisati izvoz poluproizvoda.

Uz ogromne fiskalne i parafiskalne terete koje imamo, preostaje jedino tražiti rezerve u sopstvenim uštedama (smanjenje škarta, povećanje produktivnosti rada, racionalnije korištenje sirovina isl.). Svakako, potrebno je tražiti rješenje u nižim cijenama ulazne sirovine i repromaterijala. Kretanja cijena sirovine i poluproizvoda u EU govore o smanjenju cijena nekih proizvoda  (trupci, rezana građa i drugi poluproizvodi). Zato su u prošloj godini drvoprerađivači u BiH uvezli značajne količine trupaca, a posebno rezane građe i drugih poluproizvoda, preradili ih, dodali im novu vrijednost i ponovno izvezli. Kod nas cijene, istih roba, koje su rasle proteklih dvije godine su i ove godine još povećane. Povećana je i cijena električne energije i to je ukupno više od 60 posto u posljednjih dvije godine.

Činjenica je da su primanja uposlenika u drvopreradi posljednjih dvije godine znatno porasla, ali još ne prate porast troškova života. Trebali bi smo i dalje povećavati plate uposlenicima. Za povećanje plata potrebno je usvajanje seta reformskih zakona, prije svega fiskalnih (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezima i doprinosima i drugih akata koji prate dosljednu primjenu). Veliki broj je parafiskalnih nameta, od kojih mnoge treba smanjiti, ali i neke totalno ukinuti.

Tržišta EU

Tržišta u EU ili u većini članica EU su veoma uređena. Funkcionišu na principu pozitivnih i savremenih poslovnih kriterija, pri čemu se najviše računa vodi o svom kupcu, kvalitetu i rokovima. Ono što kod nas predstavlja jedan od najvećih problema, na EU tržištu nabavki je posebno uređeno. Prije svega to se odnosi na činjenicu da u većini zemalja EU drvoprerađivači sa firmama šumarstva imaju ugovore za snabdijevanje trupcima na period od pet i više godina. Prednost u „dodjeljivanju“ količina, po svakom konkretnom kupcu drvoprerađivaču, imaju oni sa višim fazama obrade i izvoznici. U donošenju odluka o sudbini sirovine obavezno učestvuju poslodavci.

Mi imamo ugovore na godinu dana, pa nam naši inokupci svake godine prilikom ugovaranja postavljaju pitanja koliko smo im sigurni ako nemamo obezbijeđenu sirovinu barem na tri do pet godina.

Također, iz zemalja EU je dozvoljen izvoz isključivo onih količina sirovine i poluproizvoda za koji se nedvojbeno utvrdi da za iste interes nemaju domaći drvoprerađivači. U nekim zemljama udruženja poslodavaca drvoprerađivača moraju dati svoju saglasnost firmama da mogu izvoziti tu sirovinu ili poluproizvod. Kod nas Udruženje poslodavaca FBiH (Odjel drvoprerađivača) već više od deset godina vodi intenzivnu aktivnost da se usvoji Zakon o šumama, da se usvoje kriteriji raspodjele trupaca, da se zabrani izvoz trupaca i rezane građe. Često je iz Udruženja poslodavaca FBiH upozoravano da se pod „šifrom“ drva za ogrijev, izvoze visokokvalitetni tehnički trupci i enormne količine najkvalitetnije rezane građe.

Predstoji nam ozbiljna i obimna aktivnost (vlasti i politika, zakonodavstvo, javna preduzeća šumarstva, drvoprerađivači, kontrolni organi i svi kojih se tiče) da naprijed navedeno neodložno realizujemo, ali i druge stvari koje će još više unaprijediti drvopreradu kod nas i povećati izvoz, te obezbijediti razvoj i novo zapošljavanje. To sektor drvoprerade sigurno može i zaslužuje.

Snabdijevanje sirovinom imamo na način da trupce kupujemo od javnih preduzeća kantonalnih šumarstava, nabavke na slobodnom tržištu iz privatnih šuma, nabavke od nakupaca, a u posljednje vrijeme, posebno prošle godine ima sve veći broj drvoprerađivača koji uvoze trupce, rezanu građu i poluproizvode, te je povećan uvoz u BiH ovih sortimenata posebno u 2023. godini.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here