Piše Armin Zeba
U širokom opusu bajki kojima bosanskohercegovačke vlasti decenijama obmanjuju domaću poslovnu zajednicu i javnost općenito, jedna od najdosljednijih je priča o rasterećenju privrede putem smanjenja obima i visine fiskalnih i parafiskalnih nameta radi podizanja njene konkurentnosti, ali i poboljšanja socijalnog statusa radnika kroz povećanje njihovih plata. Bajkovite najave te vrste posljednjih mjeseci obogaćene su i licitiranjima minimalnim platama većim od 1.000 KM te “spektakularnim“ antiinflacionim mjerama u vidu imaginarnih pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica, čija je realizacija, kao i u slučaju fiskalne reforme, jednaka nuli.
U međuvremenu, privrednicima, a posljedično i svim građanima, na mala vrata se nameću nova opterećenja, koja se manifestiraju prvenstveno ničim utemeljenim poskupljenjima energenata, koji sa sobom neminovno nose multipliciranje troškova poslovanja, koji ujedno obesmišljavaju svaku pomisao na rast plata i dodatno srozavaju ionako mizeran životni standard ogromne većine bh. stanovništva. Uz odavno uobičajeno podizanje cijena naftnih derivata nakon svakog skoka berzanskih cijena, čije se kretanje u potpunosti ignorira kada je njihova krivulja usmjerena naniže, u iščekivanju od Vlade najavljenog perioda “nakon septembra“, za koji je obećano usvajanje izmjena zakona o doprinosima i porezu na dohodak, te provođenja u djelo deklaracija o ograničavanju marži na prehrambene proizvode, ove jeseni dodatni atak na džepove poslodavaca i radnika izvršen je poskupljenjem prirodnog gasa, kojem će, prema svemu sudeći biti pridodato i drastično povećanje cijene električne energije za privredu. Naime, kako upozoravaju iz Udruženja poslodavaca FBiH, privrednim društvima već izvjesno vrijeme stižu ponude za snabdijevanje električnom energijom u 2024. godini “u kojima je cijena struje povećana za 70 i više posto“.
Pokrivanje gubitaka
“Opet se ponavlja scenario iz 2021. godine i opet se povećanjem cijene električne energije za privredna društva u FBiH žele riješiti nagomilani problemi u poslovanju Elektroprivrede BiH.
Podsjećamo da je 2022. i 2023. godine cijena električne energije za privredna društva ukupno već povećana 44 posto, a Elektroprivreda BiH je i dalje u problemima!
Definitivno smatramo nedopustivim i protivimo se svakom novom povećanju cijena električne energije za privredu u FBiH, jer očigledno je da uzroci problema u ovom sektoru nisu vezani samo za cijenu struje, nego se radi o brojnim drugim pitanjima, što nije i ne treba biti odgovornost poslodavaca”, poručuju tim povodm iz Udruženja, naglašavajući da bi novo povećanje cijena električne energije za privredna društva “imala štetne posljedice za privredu i standard građana“, uz podsjećanje da takve najave dolaze “u vrijeme dok još nema nikakvog pomaka na planu pojeftinjenja cijene rada, socijalna opterećenja se povećavaju, nema promjena u skupom i neizdrživom zdravstvenom sektoru, parafiskalni nameti se ne smanjuju, a što će sve skupa, dodatno zaustaviti investicije i dovesti do talasa poskupljenja i, u konačnici, cijenu će kroz povećanu inflaciju platiti svi građani“.
Iz Udruženja pritom ukazuju i na činjenicu da će po novom Zakonu o električnoj energiji u FBiH nekoliko hiljada privrednika – mahom malih poduzetnika i obrtnika, preći sa javnog na tržišno snabdijevanje, “koje značajno povećava cijenu struje i na osnovu čega će Elektroprivreda BiH u 2024. zaraditi dodatnih 25 do 28 miliona KM“, čemu se, kako ističu, nisu suprotstavljali jer su smatrali da se radi o “korektnom rješenju“.
“No, očigledno da ni to nije bilo dovoljno i da se sada od privrede u FBiH traži da višim cijenama riješi sve očigledno nagomilane dubioze ovog javnog preduzeća, što je jako pogrešan put”, zaključuju iz Udruženja, uz poziv privrednicima da za sada ne potpisuju ugovore koje im dostavlja Elektroprivreda BiH.
S druge strane, iz Elektroprivrede BiH za sada se ne žele javno oglašavati o poskupljenju električne energije za privredu, koje su, između redova, ali prilično nedvosmisleno, najavili tokom prezentacije svojih poslovnih rezultata u prva tri ovogodišnja kvartala, tokom kojih su ostvarili gubitak od 50 miliona KM.
Sindikalni apel
Predstavnici sindikata iz realnog sektora također se oštro protive poskupljenju struje za privredu, upozoravajući da bi se to moglo negativno odraziti i na status radnika.
“Povećanje cijena električne energije za privredna društva nužno bi dovelo do povećanja cijena hrane, ali i svih drugih roba i usluga.Bojimo se da će iskazani finansijski gubitak u poslovanju Elektroprivrede BiH u periodu januar – septembar 2023. godine biti prebačen na teret privrede i građana, a prije svega radnika iz realnog sektora. S tim u vezi, tražimo od Vlade FBiH da donese mjere koje će onemogućiti povećanje cijena električne energije za privredu, odnosno, donese mjere kojima će se zaštiti privreda, radnici u industrijskim sektorima i građani.
Poučeni lošim iskustvima iz prošlosti, upozoravamo da se povećanje cijena električne energije za privredna društva uvijek negativno odrazi na radnike, na način da smanjenje privrednih aktivnosti dovodi do otkaza ugovora o radu, smanjenja plaća i ugrožavanja životnog standarda radnika i građana“, navodi se u zajedničkom saopćenju Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira, Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH te Sindikata hemije i nemetala, Sindikata metalaca i Sindikata tekstila, kože, obuće i gume FBiH.
“Negativno poslovanje uzrokovano je prvenstveno kontinuiranim smanjenjem isporuka uglja iz rudnika Koncerna EPBiH u periodu 2020. – 2022., koje je nastavljeno i do septembra ove godine, rastom cijene uglja i troškova njegovog prijevoza, smanjenjem proizvodnje struje i bilansnih viškova kojima su, plasiranjem na tržištu, nadoknađivane razlike u odnosu proizvodna – prodajna cijena za javno snabdijevanje. Cijene u okviru javnog snabdijevanja, koje su aktuelne od 1. januara 2015. godine, bile su presudan faktor u opredjeljenju kupaca za povećanje potrošnje struje za grijanje i hlađenje. Ovaj trend, koji se posebno manifestovao tokom globalne energetske krize i nekontrolisanog rasta cijena drugih energenata, zadržan je i s tendencijom je povećanja upravo zbog tarifnih stavova, koji su, prema istraživanjima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat), među najnižim u Evropi.
Na finansijsko poslovanje kompanije odrazilo se i limitiranje ili ograničavanje rasta cijena struje u okviru tržišnog snabdijevanja na maksimalnih 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, koje je na snazi od januara 2022.“, alibi je Elektroprivrede BiH, iz kojeg je jasno vidljivo da u toj kompaniji put za izlazak iz dubioze vide isključivo u rastu cijene električne energije.
Kako je Elektroprivreda BiH uspjela napraviti ogroman finansijski gubitak unatoč za nju povoljnim kretanjima na izvoznim i gotovo stopostotnoj naplati na domaćem tržištu, u kojoj mjeri je negativno poslovanje plod loše unutrašnje organizacije, uključujući i ekstremno veliki broj zaposlenih u administraciji, sa za bh. prilike izuzetno visokim platama, pitanja su u vezi sa najavljenim “strujnim haračem“ za privrednike koji u Elektroprivredi BiH u potpunosti ignoriraju, baš kao i molbu za prezentiranje kalkulacije na osnovu koje ta kompanija formira svoje tarife, odnosno preciziranje odnosa troškova proizvodnje i cijena u javnom i tržišnom snabdijevanju.
No, većina odgovora na to pitanje vidljivo je iz izvještaja o poslovanju Elektroprivrede BiH u prvom polugodištu 2023., na kraju kojeg je ta kompanija bila u gubitku dvostruko manjem nego na kraju trećeg kvartala – “samo“ 24,48 miliona KM. Prema tom Izvještaju, Elektroprivrede BiH u prvih šest mjeseci ostvarila je prihode u iznosu od 593,25 miliona KM, za 7,8 posto manje nego u istom lanjskom periodu, uz istovremeno povećanje rashoda za 12,2 posto, na 617,73 miliona KM.
“Smanjenje prihoda pretežno je vezano za pad cijena prodaje električne energije kroz djelatnost trgovine i tržišno snabdjevanje. Realizovane količine za tržišnu prodaju i prodaju u okviru vezane trgovine su daleko ispod planiranih“, navodi se u Izvještaju, u kojem, međutim, nema osvrta na dvocifren rast rashoda. Razlog za to možda leži u pokazateljima iz Bilansa uspjeha, među kojima posebno u oči upada podatak o troškovima plata i ostalih ličnih primanja u ukupnom polugodišnjem iznosu od 96.031.603 KM (bruto plate zaposlenih – 73.454.819 KM, ostale naknade zaposlenih – 22.214.274 KM, troškovi ostalih angažovanih fizičkih lica – 362.510 KM), koji su, unatoč poslovnom sunovratu kompanije, mimo svake ekonomske logike, za otprlike 10 posto povećani u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada su iznosili 88.444.202 KM. U kontekstu pokušaja prebacivanja tereta vlastitog lošeg rada i neracionalnog upravljanja finansijama na krajnje potrošače električne energije, posebno iritantna je računica bazirana na podatku sa zvanične internet stranice Elektroprivrede BiH, prema kojem broj radnika u toj kompaniji iznosi 3.905, koja kaže da je u prvom polugodištu 2023. prosječna mjesečna bruto plata (bez naknada za topli obrok i prijevoz) njenih uposlenika iznosila 3.135 KM, znatno više od 1.954 KM prosječne isplaćene junske bruto plate u Bosni i Hercegovini.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH podsjećaju da će po novom Zakonu o električnoj energiji nekoliko hiljada privrednika preći sa javnog na tržišno snabdijevanje, na osnovu čega će Elektroprivreda BiH u 2024. zaraditi dodatnih 25 do 28 miliona KM
Cijena gasa
Zadnju riječ o procentu poskupljenja struje za privredu dat će Vlada FBiH, odnosno resorno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, koji još uvijek “ispipavaju puls“ privrednika u nedogled odgađajući obećani tripartitni sastanak sa predstavnicima poslodavaca i Elektroprivrede BiH na kojem bi se trebao izdefinirati konačan dogovor o cijeni električne energije u predstojećoj zimskoj sezoni. U međuvremenu, u Ministarstvu eskiviraju razgovor o ovoj temi, kao i o poskupljenju prirodnog gasa za 4,96 posto, koje, istina, u odnosu na prijeteći nivo skoka cijene električne energije djeluje skoro simbolično. Ono što na prvi pogled najviše zbunjuje u vezi s poskupljenjem gasa jeste obrazloženje Energoinvesta da je “na povećanje cijene prirodnog gasa uticao rast cijene naftnih derivata koji utiču na formiranje proizvođačkih cijena prirodnog gasa, a također je došlo do trenda povećanja vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro i konvertibilnu marku, što je sumarno rezultiralo navedenim povećanjem“.
Na molbu da pobliže pojasne tu argumentaciju, s obzirom da je ona u koliziji sa svim relevantnim tržišnim pokazateljima prema kojima u posmatranom periodu cijene nafte nisu rasle, već uglavnom padale, te da nije bilo ni ozbiljnijih promjena kursa dolara u odnosu na euro i konvertibilnu marku, iz Energoinvesta odgovaraju podižući “višu matematiku“ kojom kreiraju svoje tarife na nivo svojevrsne kombinacije kvantne fizike, alhemije i enigmatike.
“Zahvaljujući neprekinutom dotoku plina iz Ruske Federacije putem takozvanog Turskog toka, a također i dugoročnom ugovoru o snabdijevanju koji Energoinvest ima potpisan sa isporučiocem Gazprom Exportom, cijene plina su ostale u granicama koje je ugovor i definisao, a što konkretno znači da su bile sedam do devet puta manje od tadašnjih aktuelnih berzanskih cijena.
Ovakav model snabdjevanja i formiranja cijene se nastavlja i danas, pri čemu se za korekciju cijene koristi takozvana plinska formula, kojom se tromjesečno cijena koriguje na osnovu promjene cijene naftnih derivata u zadnjih devet mjeseci. Dakle, na cijenu koja se utvrđuje za određeni kvartal ne utiču samo trenutne cijene nafte i plina na tržištu, nego prosjek cijena nafte za prethodnih devet mjeseci. Konkretno, zbog smanjenja cijene naftnih derivata od januara do kraja septembra 2023. godine, cijena plina za tekući kvartal je smanjena skoro 30 posto u odnosu na zadnji kvartal 2022. godine.
Moramo posebno naglasiti da promjene nabavne cijene plina i cijene koju plaćaju potrošači nisu uvijek iste, jer se nabavna cijena plina uvećava za sve vezane troškove, kao što su carinski, bankarski te troškovi transporta, distribucije, finansiranja i slično. Značajan efekat na cijene plina ima i kretanje kursa američkog dolara, budući da se obračun nabavne cijene plina vrši u dolarima, a prodajna cijena je u markama gdje su razlike u vrijednosti dolara iz kvartala u kvartal i do četiri posto.
Sve gore navedeno rezultiralo je da za četvrti kvartal cijena prirodnog plina u procentualnom iznosu bude veća za 4,96 posto u odnosu na cijenu iz prethodnog kvartala. Na dalja kretanja cijena plina uticat će, pored cijena nafte, dešavanja na geopolitičkom planu i temperatura u toku zime, čime bi se povećanim potrebama za gasom zbog hladne zime, zajedno sa eventualnim ograničenjima isporuke ruskog gasa Evropskoj uniji, mogla lako obnoviti nestabilnost cijena i tržišne tenzije”, poručuju iz Energoinvesta u izjavi za Business Magazine.
Inače, kada je riječ o nafti, ovogodišnje trgovanje na Njujorškoj berzi 2. januara započeto je sa cijenom od 77,68 dolara po barelu, dok je septembarska zaključna cijena iznosila 80,09 dolara, što će reći da je taj energent u posmatranom periodu poskupio za 3,10 posto.
Prema kursnoj listi Centralne banke Bosne i Hercegovine, pak, 1. januara ove godine kurs američke u odnosu na bosanskohercegovačku valutu bio je jedan prema 1,83, a 30. septembra, odnosno na kraju trećeg ovogodišnjeg kvartala, vrijednost jednog dolara iznosila je1,85 KM, što također zaista predstavlja rast, ali od samo 1,09 posto, daleko niži od “četiri procenta kvartalno“ na koje se poziva Energoinvest…
U prvom polugodištu 2022. Elektroprivreda BiH ostvarila je gubitak od 24,48 miliona KM, uz povećanje rashoda za 12,2 posto, na 617,73 miliona KM, od čega se 96 miliona KM odnosi na primanja zaposlenih, skoro dvostruko većih od bh. prosjeka
