Piše: Saida Mustajbegović
Propitivanje okoštalih akademskih stajališta o rodu i globalizaciji te uvođenje novih tema „s terena“ u naučni narativ inauguriraju studentski zbornik „Rod i globalizacija na Balkanu“ među publikacije koje zavređuju pažljivo humanističko-društveno univerzitetsko čitanje. Istraživački studentski radovi nastali su nakon zimske škole „Rod i globalizacija“ koju je početkom godine organizirala TPO Fondacija u saradnji sa Univerzitetskim gender resursnim centrom (UNIGeRC – Univerziteti i gender mainstreaming) i devetnaest partnerskih univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Na on-line promociji održanoj 28. novembra panelistice publikacije prof. dr. Ana Marija Sikirić Simčić i prof. dr. Nermina Mujagić, naglasile su da posebnu vrijednost zborniku daju zanimljivi kritički stavovi procesa globalizacije i njenih uticaja na rodnu ravnopravnost. Predstavljanje je održano u sklopu globalne kampanje 16 dana aktivizma, u okviru projekta UNIGEM a moderirala je predstavnica TPO fondacije Ivana Kulić.
PROPITIVANJA PROCESA GLOBALIZACIJE
„Kroz polemike prikaze pa čak i konfrontacije s desnim populizmom koji pokušava disciplinirati žensko tijelo, istraživači i istraživačice vješto demonstriraju sposobnost prepoznavanja emancipatorskog/humanističkog i retrogradnog/nazadnog u sferi ženskih prava koje se zamagljuju procesima globalizacije,“ dio je recenzije Nermine Mujagić. Naime promotorke zbornika su i recenzentice. Njihovo je viđenje posebno zanimljivo jer je u duhu cijelog projekta multidisciplinarno: Ana Marija Sikirić Simčić profesorica je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci na grupi računovodstvenih predmeta a profesorica Nermina Mujagić na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu predaje grupu predmeta koja se odnose na političke nauke. Ana Marija Sikirić Simčić u recenziji je napisala: „Zbornik integriranim pristupom omogućava nove i sveobuhvatne spoznaje o međusobnoj uvjetovanosti globalizacije i rodne ravnopravnosti. (…) Zaključci tematski različitih radova te suvremenost sadržaja jamstvo su da će ovo djelo poslužiti ne samo studentima već i svim drugim dionicima koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti kreiranju uvjeta za osiguravanjem pozitivnih utjecaja globalizacije na rod, rodnu ravnopravnost i ljudska prava u širem smislu.“
„Rod i globalizacija na Balkanu“ čine dvanaest radova podjeljenih u četiri cjeline. Urednice su profesorice Zilka Spahić Šiljak i Jasna Kovačević.
Prvu cjelinu Rod i globalizacija čine tri rada; prvi kroz pregled dosadašnjih istraživanja pokazuje utjecaj globalizacije na rodnu ravnopravnost; drugi je o temi menustrualnog siromaštva u Bosni i Hercegovini o kojem se sve više govori; treći rad govori o tome da se rodne uloge uče u najranijoj dobi i o prilikama i preprekama za rodnu ravnopravnost.
U djelu zbornika imenovanim Rod i društvo četiri su rada. Prvi je propituje inicijative u žensko-muškim odnosima te provlači pitanje jesu li stidljivi muškarci manje muškarci zbog svoje stidljivosti; u drugom radu eksperimentalnom metodom ispitano je u kojoj mjeri rod utječe na selekcijski postupak prilikom zapošljavanja na određeno stereotipno radno mjesto; autorica sljedećeg rada priča uvide u nekoliko važnih feminističkih perspektiva oko pojave uzroka i posljedica poremećaja ishrane (poremećaji koji često zahvaćaju žensku populaciju zato je važno sagledati ovaj aspekt); u posljednjem radu ove cjeline autorica istražuje fenomen produbljenog i škripavog glasa žena.
Treća tematska cjelina Rod i migracije obuhvaća dva rada: prvi se bavi nepovoljnim položajem migrantkinja na tržištu rada; drugi rad se bavi se identificiranim nevidljivostima nasilja tokom migrantskih putovanja (migrantske krize i putovanja su vrlo aktuelan problem današnjice).
Četvrtu tematsku cjelinu Rod i politika čine tri rada od kojih se jedan bavi pravom na pobačaj/abortus – ovaj problem je naglašen i vidljiv u Hrvatskoj ali, što je vidljivo iz rada, i u Bosni i Hercegovini ima bolnica koje ne pružaju zdravstvenu uslugu prekida trudnoće i pored toga što je ona zakonski zagarantirana; sljedeći rad govori o biopolitika roda u Srbiji: vrednovanje ženskog života; posljedni rad u ovom tematu ali i zborniku je o čuvaricama patrijarhata tj predstavljanju žena u politici.
KRITIČKI PODMLADAK
„Zajednička tačka gledišta u svim radovima je društvena diskriminacija, rodna neravnopravnost, kritičko sagledavanje toga ali i pokušaj da se pronađu uzroci neke bio-političke motivacije, fenomenologiju nasilja nad ženama – zašto institucije ne reaguju recimo na femicid“, kazala je na on-line promocije profesorica Nermina Mujagić. Istakla je da kroz svih dvanaest radova provejava ideja za izlazak iz problema a to je subjektivizacije žena koja je neophodna zapravo da mi govorili o tome kako da se borimo protiv rodne nejednakosti i rodnih politika.
Naglasila je važnost vannastavih aktivnosti poput gore navedene zimske škole koja je omogućila regionalno uvezivanje mladih i profesora sa devetnaest univerziteta ali i potakla individualno bavljenje sa polaznicima i radu s mentorima. Vrijednost je veća tim što na fakultetima profesori najčešće nisu u prilici baviti se pojedinačno studentima.
„Obrazovati mlade ljude i dati im glas to je poseban značaj zimskih škola naročito ove konkretno jer omogućava i regionalno uvezivanje.I tu nije benefit samo za pojedinca već za cijelu akademsku zajednice,“ zaključila je profesorica Mujagić.
Izdavač zbornika je Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu u okviru projekta UNIGeRC a suizdavač je TPO Fondacija. Riječ je o projektu koji navedena Fondacija vodi s ciljem regionalnog umrežavanja univerziteta, razmjene ekspertiza, orodnjavanja visokog obrazovanja uspostavom mehanizama za rodnu ravnopravnost, usvajanja gender akcionih planova (GAP), obogaćivanja nastavnih planova i programa u oblasti rodne ravnopravnosti te senzibiliranja nastavnog kadra i studenata/ica kroz različite vidove tematskih projekata.
Publikacija je dostupna u pdf formatu na stranici www.tpo.ba ili https://unigerc.unsa.ba/ a u printu ju je moguće preuzeti u prostorijama UNIGeRC u Kampusu Univerziteta u Sarajevu.
