Bruto finansijska imovina slovenskih domaćinstava porasla je za 8,6 posto u 2025. godini, na 94,6 milijardi eura, što je na kraju godine činilo 134,3 posto slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuje istraživanje njemačkog osiguravajućeg društva Allianz.
U prosjeku je svaki stanovnik Slovenije imao 44.700 eura bruto finansijske imovine.
S druge strane, obaveze slovenskih domaćinstava prošle su godine porasle za 7,1 posto, na 19,9 milijardi eura, odnosno 9.380 eura po stanovniku.
Budući da je finansijska imovina rasla brže od obaveza, neto finansijska imovina slovenskih domaćinstava prošle je godine porasla za 9,1 posto, na približno 74,8 milijardi eura.
To znači da je neto finansijska imovina iznosila 35.320 eura po stanovniku.
Izvještaj također pokazuje kako je finansijska imovina raspoređena među stanovništvom.
Najbogatijih 10 posto stanovništva Slovenije posjeduje čak 49 posto ukupne neto finansijske imovine.
Osiguravajuće društvo sa sjedištem u Münchenu prikupilo je ove podatke u okviru svog redovnog izvještaja o globalnom bogatstvu, koji detaljno analizira finansijsku situaciju i zaduženost domaćinstava u gotovo 60 zemalja svijeta.
Ovogodišnji izvještaj navodi da je bogatstvo domaćinstava širom svijeta prošle godine dostiglo novi rekordni nivo.
Uprkos izazovnim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima, globalna finansijska imovina porasla je za 8,6 posto, na rekordnih 268,4 biliona eura.
Međutim, prema Ludovicu Subranu, glavnom ekonomisti i direktoru za ulaganja u Allianzu, to je samo dio priče.
Kako je naveo u saopćenju za javnost, finansijska imovina nominalno je porasla za gotovo 50 posto od 2019. godine. Međutim, kada se uzme u obzir inflacija, stvarni rast iznosio je samo 23 posto.
Razlike među regijama su velike. U zapadnoj Evropi finansijska imovina u tom periodu porasla je za samo 0,5 posto, u Sjevernoj Americi za 21 posto, dok je u Kini zabilježen rast od čak 70 posto.
