Piše Armin Zeba
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke početkom maja odobrio je kredit od 79,90 miliona eura i grant od 2,89 miliona eura za podršku Projektu pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini, koji se realizira u okviru Integriranog energetskog i klimatskog plana BiH, usmjerenom na smanjenje emisija stakleničkih gasova, s konačnim ciljem dekarbonizacije bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sektora do 2050. godine.
Rok otplate 32,5 godine
Grace period 7 godina
Kreditom s rokom otplate od 32,5 godine i sedmogodišnjom odgodom plaćanja, finansirat će se Projekt koji će se fazno realizirati tokom narednih pet godina. Prva faza obuhvata izgradnju kapaciteta i uspostavljanje sistema upravljanja Projektom, nakon čega slijede prenamjena zemljišta, instaliranje postrojenja za obnovljive izvore energije i socijalne mjere u rudnicima Banovići, Krak i Zenica.
Četiri komponente
Uz opasku da je “cilj investicije da se osigura sveobuhvatan i izbalansiran pristup za smanjenje ugljičnog otiska, uz rješavanje okolišnih, ekonomskih i socijalnih izazova u vezi s tim“, Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, za Business Magazine objašnjava da će kredit i prateći grant biti usmjereni u četiri osnovne komponente Projekta.
“Te komponente obuhvataju institucionalno jačanje i upravljanje projektom, prenamjenu rudničkog zemljišta, proizvodnju obnovljive energije u rudnicima Banovići i Kreka te podršku za tranziciju radne snage i zajednica u Banovićima i Zenici.
Prva komponenta fokusira se na jačanje institucionalnog okvira neophodnog za upravljanje energetskom tranzicijom. Uključuje ažuriranje zakona i propisa, uspostavljanje jedinica za upravljanje i koordinaciju projekta na entitetskom i lokalnom nivou, kao i osiguranje uključivanja građana, naročito zahvaćenih zajednica i radnika.
Druga pruža podršku za sanaciju bivšeg rudničkog zemljišta da bi se omogućilo njegovo buduće korištenje u ekonomske svrhe. Ključne lokacije obuhvataju zemljište rudnika Banovići i Kreka, gdje će investicije biti usmjerene u rekultivaciju s ciljem očuvanja okoliša i dogradnju infrastrukture. Aktivnosti na zatvaranju Rudnika Zenica provest će se u skladu s okolišnim i sigurnosnim standardima – prenamjena tog zemljišta provodit će se na osnovu detaljnog tehničkog i okolišnog planiranja, da bi se nakon eksploatacije uglja omogućile održive ekonomske djelatnosti.
Kao podrška prelasku na zeleniju energiju za budućnost, komponenta proizvodnje obnovljive energije u rudnicima Banovići i Kreka obuhvata instalaciju 27 megavata solarnih fotonaponskih sistema na tim lokacijama. Očekuje se da će ta solarna postrojenja proizvoditi više od 30 gigavatsati čiste električne energije godišnje, doprinijeti energetskoj sigurnosti i smanjenju emisija, uz istovremeno stvaranje prilika za otvaranje novih radnih mjesta u sektoru obnovljive energije.
Uvažavajući socijalne posljedice prestanka korištenja uglja, prioritet komponente vezane za tranziciju radne snage i zajednica u Banovićima i Zenici je pružanje direktne podrške zahvaćenim radnicima i zajednicama. To obuhvata isplatu otpremnina, programe dokvalifikacije i prekvalifikacije, uspostavljanje jedinica za tranziciju radne snage, podršku za razvoj poduzetništva i malog biznisa, kao i finansiranje inicijativa u zajednicama koje imaju za cilj ekonomsku diversifikaciju i jačanje socijalne kohezije“, precizira Sheldon.
Podsjećajući da je Projekt pravedne tranzicije u potpunosti usklađen s Nacrtom integriranog energetskog i klimatskog plana BiH i širim ciljevima njene dekarbonizacije, uključujući i nultu emisiju do 2050. godine, on potcrtava da njegova realizacija ni u kakvom slučaju ne predstavlja kraj podrške Svjetske banke bosanskohercegovačkim programima dekarbonizacije.
“Projekt odražava prioritete navedene u Nacrtu, naročito one koji se odnose na unapređenje energetske sigurnosti, uz značajno povećanje udjela čiste energije u ukupnoj proizvodnji energije u zemlji.
Kao dio pripreme Projekta, Svjetska banka je uložila značajne resurse u modeliranju nekoliko scenarija dekarbonizacije za BiH do 2050. godine. Ti modeli su identificirali najefikasnije putanje za smanjenje emisija, uz očuvanje pouzdanog snabdijevanja zemlje energijom. Analiza je naglasila važnost diversifikacije izvora energije, s posebnim fokusom na hidroenergiju i solarnu energiju.
Neovisno o ovom konkretnom projektu, Svjetska banka ostaje posvećena pružanju podrške Bosni i Hercegovini u pripremi, finansiranju i implementaciji dodatnih aktivnosti u okviru programa dekarbonizacije.
S obzirom na značajnu ovisnost zemlje o uglju, naša procjena pokazuje da će postizanje efikasne tranzicije biti teško ostvariva bez iskorištavanja potencijala hidroenergije, zajedno s drugim tehnologijama za obnovljivu energiju“, ističe Sheldon.
Projekti EPBiH
Ključni domaći akter u implementaciji Projekta je Elektroprivreda BiH, u čijem sastavu posluju njime obuhvaćeni rudnici. Pojašnjavajući koliki dio kredita i granta Svjetske banke se direktno odnosi na programe Elektroprivrede BiH i u koje konkretne aktivnosti će biti uložen, generalni direktor te kompanije Sanel Buljubašić u izjavi za naš magazin prije svega naglašava da će “ta sredstva pomoći da lakše i brže provedemo energetsku tranziciju, poštujući prava radnika, potičući ekonomski napredak i jačajući energetsku stabilnost i neovisnost“.
Četiri komponente Projekta obuhvataju institucionalno jačanje i upravljanje projektom, prenamjenu rudničkog zemljišta, proizvodnju obnovljive energije u Banovićima i Kreki te podršku za tranziciju radne snage i zajednica u Banovićima i Zenici
“Sredstva kredita, u iznosu višem od 83 miliona američkih dolara, alocirat će se na različite projekte. Elektroprivreda BiH će od tog iznosa dobiti oko 16 miliona dolara za finansiranje fotonaponske elektrane Dubrave u Rudniku uglja Kreka, uključujući troškove prenamjene zemljišta.
Osim toga, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije oko 42 miliona dolara iskoristit će za finansiranje aktivnosti zatvaranja Rudnika mrkog uglja Zenica, od čega je dio iznosa namijenjen za zbrinjavanje dijela radnika.
Ostatak sredstava, u iznosu višem od 25 miliona dolara, dobit će Rudnik mrkog uglja Banovići“, sumira Buljubašić.
On pritom podvlači da je projektni prioritet Elektroprivrede BiH zbrinjavanje radnika RMU Zenica, koji ide u proces zatvaranja, za šta je od kredita Svjetske banke planirano izdvajanje 25 miliona dolara.
“Kada govorimo o Banovićima i Kreki, u pitanju su strateški rudnici koji će raditi dok su u pogonu termoblokovi u Termoelektrani Tuzla, tako da sredstva Svjetske banke nisu planirana za zbrinjavanje njihovih radnika. To su aktivni rudnici i od njihove efikasnosti i poslovnog uspjeha ovisit će i sudbina njihovih radnika.
Nedavno smo potpisali novi kolektivni ugovora za uposlene u oblasti rudarstva i s razlogom očekujemo da će opravdati povjerenje koje smo im dali, zajedno s većim pravima.
Dakle, o tome koliko će radnika ostati u radnom odnosu je do uprava tih rudnika i samih radnika“, napominje Buljubašić.
Pojašnjavajući, pak, u kojoj mjeri će u Projekt uključeno instaliranje pogona za proizvodnju obnovljive energije na lokaciji rudnika Banovići i Kreka, biti kompenziran manjak električne energije uzrokovan reduciranjem proizvodnje u termoelektranama, Buljubašić apostrofira da se radi o fotonaponskim elektranama čija je izgradnja samo dio strateškog preusmjeravnja Elektrorpivrede BiH na alternativne izvore.
Elektroprivreda BiH će dobiti oko 16 miliona dolara za finansiranje fotonaponske elektrane Dubrave, oko 42 miliona dolara iskoristit će za finansiranje zatvaranja RMU Zenica, a ostatak od oko 25 miliona dolara ide rudniku Banovići
“Na taj način bit će kompenziran jedan dio manjka električne energije uzrokovan nedovoljnim količinama uglja, što je dovelo do reduciranja proizvodnje u termoelektranama.
Da bi nadomjestili nedostajuće količine električne energije, Elektroprivreda BiH planira izgradnju i više hidroelektrana, fotonaponskih elektrana te vjetroelektrana. Za realizaciju tog plana neophodna je institucionalna i društvena podrška i koordinacija.
Jedino zajedničkim naporima se može provesti predviđena energetska tranzicija i osigurati da Elektroprivreda BiH nastavi kontinuiranu, pouzdanu i sigurnu isporuku električne i toplinske energije kupcima u Federaciji BiH, po cijenama znatno nižim od onih koju plaćaju kupci u regiji, ali i cijeloj Evropi“, rezimira on.
Iako obiman, Projekt pravedne tranzicije samo je dio Integriranog energetskog i klimatskog plana BiH – koje još mjere predviđene tim planom će realizirati Elektoprivreda, koliko će koštati njihova provedba i na koji način će se osigurati potrebna finansijska sredstva, pitanja su na koja Buljubašić odgovara potencirajući činjenicu da se radi o čitavom nizu projekata iz domena obnovljivih izvora energije, fokusiranih na postepeno smanjenje udjela proizvodnje iz termoelektrana do 2050. godine, “ali uz obezbjeđenje pouzdanosti njihovog rada u tranzicijskom periodu“. Ukazujući da je “za tako ozbiljnu infrastrukturnu transformaciju potrebno nekoliko milijardi konvertibilnih maraka“, on konstatira da manji dio tih sredstava Elektroprivreda BiH može osigurati iz planiranih prihoda od prodaje energije, “međutim, najveći dio neophodno je nadomjestiti iz namjenskih fondova za energetsku tranziciju“.
“Veliki problem nam predstavljaju zabrane korištenja državnog zemljišta, koje onemogućavaju dobijanje dozvola za postavljanje fotonaponskih i vjetrolelektrana, tako da nemamo mnogo opcija.
Termoelektrane će raditi planskim kapacitetima do 2050. godine, a za obnovljive izvore energije smo naišli na nekoliko zidova koje sami ne možemo preskočiti, već ovisimo o dobroj volji svih nivoa vlasti, različitih institucija i udruženja.
Proces pravedne tranzicije mora provoditi država Bosna i Hercegovina uključujući entitetske vlade, a tri elektroprivredne kompanije moraju biti servis provođenja tog procesa“, upozorava pritom Buljubašić.
Grantovi lokalnim zajednicama
Kroz Projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH, općini Banovići i gradu Tuzla bit će dodijeljeni grantovi od po pola miliona KM.
Kako je tokom posjete navedenim lokalnim zajednicama saopćio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran lakić, “kroz dodijeljena sredstva Tuzla će moći provesti projekte usmjerene na održivi razvoj, unapređenje infrastrukture i osnaživanje lokalne zajednice“, dok će u Banovićima grant biti usmjeren “na podizanje svijesti o tranziciji, izgradnju kapaciteta lokalne zajednice te realizaciju socijalnih i infrastrukturnih projekata, u skladu s prioritetima koje definišu građani i lokalne vlasti“.
“Cilj nam je da ovaj proces provedemo na human i ekonomski održiv način, prelaskom na ekološki prihvatljivije izvore električne energije.
Uz pomoć Svjetske banke imamo priliku unaprijediti energetsku stabilnost i nezavisnost, uz provođenje pravedne i ekonomski poticajne tranzicije. Pravedna tranzicija podrazumijeva ne samo zatvaranje rudnika, već i zbrinjavanje radnika te podršku razvoju lokalnih zajednica koje su svoj ekonomski rast temeljile na industriji uglja“, naveo je Lakić.
