Piše Armin Zeba
Iako broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini zvanično premašuje 350 hiljada, domaćim poslodavcima, prema procjenama, nedostaje 30 hiljada radnika raznih profila. Taj problem pokušava se prevazići “uvozom“ stranih radnika, koji je, kao i sve drugo u bosanskohercegovačkom društvu, maksimalno zakompliciran administrativnim procedurama, koje multipliciraju trajanje i koštanje tog procesa.
Manjkavosti postojećeg koncepta prepoznala je čak i federalna Vlada, koja je još u junu 2024. utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca, kojeg je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio u oktobru prošle, a Dom naroda tek krajem januara ove godine. Tim zakonskim rješenjem, kako objašnjavaju iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, koje je njegov predlagač, predviđa se pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima, “što će omogućiti poslodavcima da lakše angažuju potrebnu radnu snagu, posebno u deficitarnim sektorima“.
Zakonske izmjene
Konkretno, osnovna promjena predviđena Nacrtom odnosi se na odredbu da “u skladu sa utvrđenom kvotom radnih dozvola u FBiH, a na osnovu zahtjeva poslodavca, radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u formi rješenja izdaje nadležna kantonalna služba“, koji se dopunjuje novim stavom u kojem se precizira da je rok za izdavanje tog rješenja 30 dana od podnošenja zahtjeva.
“Ovim izmjenama ne uvode se nove kvote za zapošljavanje stranaca, jer je to u nadležnosti državnih institucija, već se isključivo olakšavaju postojeće procedure kako bi poslodavci u ključnim sektorima pravovremeno dobili potrebne radnike.
Sektori poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i prerađivačke industrije suočavaju se s velikim deficitom radne snage, a ovaj zakon pomaže u rješavanju tog problema, bez ugrožavanja prioriteta zapošljavanja domaće radne snage“, ističe resorni federalni ministar Adnan Delić.
Podsjećajući da za 2025. ukupna godišnja kvota radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca u BiH iznosi 4.409, od čega se na Federaciju BiH odnosi 2.400, uz povećanje od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, iz Ministarstva povlače paralelu sa zemljama okruženja, precizirajući da ta kvota u Crnoj Gori iznosi 21.620, uz dodatnih 2.370 dozvola za sezonske radnike, kao i da je Srbija do avgusta prošle godine izdala 15.707 dozvola za strane radnike, a Hrvatska lani izdala oko 160.000 radnih dozvola kako bi popunila deficitarna zanimanja u građevinarstvu i turizmu. U tom kontekstu, iz Ministarstva konstatiraju da ti podaci pokazuju da zemlje u regionu aktivno rade na prilagođavanju svojih tržišta rada potrebama privrede, uz opasku da planiranim zakonskim izmjenama i dopunama “Federacija BiH prati taj trend i omogućava privrednicima da ne zaostaju za konkurencijom u regiji, dok se istovremeno osigurava da angažovanje stranih radnika bude dopuna u sektorima gdje je manjak radne snage, a ne zamjena za domaće radnike“.
“Ovaj zakon je dio šire reforme tržišta rada u FBiH, koja uključuje i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, čiji je cilj preciznije definisanje evidencija nezaposlenih i efikasnije usmjeravanje budžetskih sredstava za aktivne mjere zapošljavanja“, navode iz Ministarstva, oglušujući se, međutim, na pitanja našeg magazina o svrsishodnosti planiranih zakonskih izmjena s obzirom da one nemaju uticaja na postojeće kvote za zapošljavanje stranaca, kao i o nivou poštivanja dijela Zakona kojim se propisuje da “Kantonalna služba ne može izdati radnu dozvolu strancu ukoliko se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole, osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje“, odnosno osnovanosti utiska da se u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji, djelatnostima sa navodno najizraženijim deficitom radne snage, stranci angažiraju zbog niže cijene rada, a ne zbog nedostatka domaćih radnika.
Zakon je nepotpun, nije prilagođen potrebama, a kvote su i dalje male, nešto veće nego prethodnih godina, upozoravaju federalni poslodavci
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, tu dilemu otklanja konstatacijom da “zapošljavanje stranaca nije jeftinije od zapošljavanja domaće radne snage, čak je i skuplje, što je jasno svakome ko se ikada bavio zapošljavanjem stranaca“.
“Istina je da na evidencijama nezaposlenih postoji određen broj radnika koji ispunjavaju uvjete, ali realnost tržišta rada pokazuje da su mnogi tu samo formalno, odnosno radi zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih naknada koje ostvaruju kao nezaposlene osobe, dok su uposleni neformalno, na sivom tržištu ili u inostranstvu.
Također, mnoge osobe sa evidencija nezaposlenih nisu zainteresirane za ponuđene poslove, te je upošljavanje stranaca jedina opcija zbog nedostatka adekvatne domaće radne snage.
Posebno je izražen problem u građevinarstvu i ugostiteljstvu, gdje poslodavci imaju poteškoće u pronalasku radnika. Udruženje godinama insistira na reformi zapošljavanja i liberalizaciji tržišta rada, odnosno pravljenja dublje analize tržišta rada, kako bi se utvrdili stvarni brojevi i razlozi deficita radne snage te osigurale adekvatne mjere za privlačenje i zadržavanje domaćih radnika u ovim sektorima, kao i olakšale procedure za upošljavanje stranaca, u nedostatku adekvatne domaće radne snage“, potcrtava Smailbegović u izjavi za Business Magazine.
U 2024. godini u BiH je ukupno izdato 5.798 radnih dozvola, od čega najviše u građevinarstvu (1.305), preciziraju iz resornog državnog ministarstva
Kada je, pak, riječ o krajnjem dometu zakonskih izmjena i dopuna u parlamentarnoj proceduri, on izražava priličan skepticizam, sumiran u stavu da “smatramo da je Zakon nepotpun, nije prilagođen potrebama, a kvote su i dalje male, nešto veće nego prethodnih godina“. Podsjećajući pritom da je ukupna prošlogodišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u našoj zemlji iznosila 6.073 (FBiH – 4.295, RS – 1.400, Distrikt Brčko – 378), od kojih je najviše izdato u sektorima prerađivačke industrije, građevinarstva, turizma, ugostiteljstva te vađenja kamena i ruda, Smailbegović ističe da je nužno znatno povećati te kvote.
“Predložene kvote za 2025. nedovoljne su za održivi razvoj bh. privrede, koja je ionako nekonkurentnija u odnosu na okruženje, te je Udruženje uputilo primjedbe na Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2025. godinu, jer smatramo da su postojeće kvote nedovoljne za održivi razvoj privrede i da je njihovo povećanje neophodno kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja u sektorima koji su suočeni s ozbiljnim deficitom radne snage.
Odliv kvalifikovanih radnika u zemlje Evropske unije dodatno otežava situaciju, zbog čega bi fleksibilniji pristup zapošljavanju stranaca omogućio stabilizaciju tržišta rada bez ugrožavanja domaće radne snage.
Udruženje će nastaviti insistirati na povećanju kvota za zapošljavanje stranaca u ključnim sektorima poput građevinarstva, ugostiteljstva, turizma i usluga, prerađivačke industrije i poljoprivrede, jer je to jedini način da se privreda FBiH održi konkurentnom u odnosu na zemlje u regionu“, poručuje Smailbegović.
S druge strane, iz državnog Ministarstva civilnih poslova, u čijoj nadležnosti je određivanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika u BiH, prezentiranjem podataka o broju izdatih radnih dozvola za strance sugeriraju da je povećanje tih kvota nepotrebno, jer su one svakako veće od broja izdatih radnih dozvola strancima.
“Prema podacima koje smo dobili od državne Agencije za rad i zapošljavanje, u 2024. godini u BiH je ukupno izdato 5.798. važećih radnih dozvola.
Najviše je izdato u građevinarstvu (1.305), prerađivačkoj industriji (844), ostalim uslužnim djelatnostima (709), hotelijerstvu i ugostiteljstvu (570) te trgovini i popravku motornih vozila i motocikla (568)“, navode iz Ministarstva u izjavi za Business Magazine, iz čijih pokazatelja proizilazi da je prošle godine neiskorišteno ostalo 275 radnih dozvola iz odobrene kvote.
Pojašnjavajući, pak, kriterije prema kojim se utvrđuju godišnje kvote radnih dozvola za strance, iz Ministarstva akcentiraju da “godišnju kvotu utvrđuje Vijeće ministara BiH, u skladu s migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada“. Kako napominju, Vijeću ministara prijedlog godišnje kvote radnih dozvola podnosi Ministarstvo, “kojem Agencija za rad i zapošljavanje BiH dostavlja prijedlog izraženih potreba organa FBiH, RS i Distrikta Brčko nadležnih za poslove zapošljavanja stranaca“.
“U okviru godišnje kvote radnih dozvola, Vijeće ministara utvrđuje djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje stranaca i broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti, te utvrđuje teritorijalnu raspodjelu radnih dozvola prema izraženim potrebama. Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom izdaju se prvo za produženje već izdatih radnih dozvola, pa potom za novo zapošljavanje.
Entitetski zavodi i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH svoje potrebe definišu na osnovu komunikacije i dogovora o planiranim potrebama kantonalnih službi za zapošljavanje, regionalnih filijala Zavoda za zapošljavanje RS i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, broja izdatih radnih dozvola stranim radnicima za određena zanimanja iz prethodne godine te eventualnih iskazanih planiranih potreba poslodavaca za novo zapošljavanje stranih radnika“, ističu iz Ministarstva.
Mapa puta
Neizostavan akter u priči o redefiniranju “pravila igre“ za izdavanje radnih dozvola strancima je Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja je, s tim ciljem, prošle godine potpisala Memoranduma o saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), koji, između ostalog, podrazumijeva i izradu Mape puta za zapošljavanje stranih radnika u našoj zemlji. Prema riječima Borisa Pupića, stručnog saradnika za odnose sa javnošću u Agenciji, glavni ciljevi dogovorene saradnje odnose se na osiguranje kvaliteta i transparentnosti informacija o migracijama; poboljšanje procedura i protokola u oblasti radnih migracija, zaštitu radno-pravnih prava migranata, poboljšanje uslova rada i zapošljavanja domaćih i stranih radnika te postizanje efikasnog i održivog tržišta rada u BiH“.
Agencija za rad i zapošljavnje BiH u saradnji s IOM-om kreira Mapu puta, usmjerenu na smanjivanje administrativnih prepreka i poboljšanje upravljanja radnim migracijama
Kao ključne benefite Mape puta, usmjerene na smanjivanje administrativnih prepreka i poboljšanje upravljanja radnim migracijama, on izdvaja pojednostavljenje procedura i skraćivanje procesa dobijanja radnih dozvola, veću transparentnost i jasno definirane korake zapošljavanja, bolju koordinaciju institucija i usklađivanje rada nadležnih tijela,
efikasnije tržište rada kroz lakši dolazak kvalificirane strane radne snage, veću konkurentnost poslodavaca i olakšan pristup potrebnim radnicima te unapređenje zaštite prava radnika u skladu s međunarodnim standardima.
“Izrada Mape puta predstavlja jednu od aktivnosti koje Agencija provodi radi poboljšanja efikasnosti tržišta rada u BiH i na taj način povećanja ekonomskog rasta te otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja domaćih radnika.
Također, na ovaj način se poboljšava ugled koji država ima u pogledu poštivanja međunarodnih konvencija i standarda u ovoj oblasti“, naglašava Pupić, koji na upit o najvećim administrativnim i proceduralnim preprekama koje otežavaju zapošljavanje stranaca u BiH, odgovara opaskom da je Agencija “pokrenula nekoliko aktivnosti vezanih za navedenu temu“. Prvi korak te vrste je dokument Analiza problema poslodavaca koje imaju u pronalaženju potrebne domaće i strane radne snage sa prijedlozima za poboljšanje stanja, u kojem se analizira i problem zapošljavanja stranaca od strane bh. poslodavaca.
“Međutim, kako postoje različita zakonodavstva u oba entiteta i Brčko distriktu BiH, Agencija je u saradnji sa IOM-om, pokrenula zajedničku aktivnost na definiranju svih prednosti i prepreka trenutnog sistema zapošljavanja stranih radnika.
Ova aktivnost je u toku, te ćemo nakon nje moći govoriti o tačnim preprekama u samom procesu zapošljavanja stranaca“, najavljuje Pupić.
Inače, ukupna ovogodišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH iznosi 7.229, od čega ih se 4.490 odnosi na FBiH, 2.000 na RS, a 739 na Distrikt Brčko. Na nivou BiH ukupna godišnja kvota je povećana za 19 posto, u FBiH za pet posto, u RS za 43 posto, a u Brčkom za 96 posto…
Prednjače Turci i Nepalci
Prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, u prošloj godini najviše dozvola za rad u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske – 785.
Slijede radnici iz Nepala, sa 758 dobijenih radnih dozvola, te iz Srbije (693), Indije (660) i Bangladeša (485).
