Javni sektor glavni izvor bh. makroekonomske neravnoteže

Bosna i Hercegovina dostiže tek 35 posto prosječnog nivoa razvoja Evropske unije te, uz Sjevernu Makedoniju, bilježi najsporije smanjenje ekonomskog jaza za razvijenijim zemljama, upozorava Centralna banka BiH u svom Izvještaju o makroekonomskim neravnotežama za 2024. godinu.

“Skromni rast realne ekonomske aktivnosti ostvaruje se pretežno rastom uslužnog sektora, uz pogoršanje trgovinskog deficita, daljnjeg inflatornog pritiska na prosječne potrošačke cijene i troškove rada te nastavak rekordnog rasta cijena nekretnina, što izaziva i značajne makroekonomske neravnoteže.

Imajući u vidu snažan pritisak temeljnih cijena, koje su pod sve većim pritiskom rasta troškova rada i rasta cijena električne energije, u narednom periodu očekuje se kako će domaće cijene vršiti glavni inflatorni pritisak na produbljivanje već postojećih neravnoteža“, konstatira se u Izvještaju, pri čemu se apostrofira da važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjoročnom i dugoročnom periodu predstavlja visoki udio zaposlenih u javnom sektoru, “uz sve izražajnije negativne demografske promjene, koje uključuju kontinuirano negativni prirodni prirast i odliv radno sposobnog stanovništva“.

Ukazujući da izgledi bosanskohercegovačke privrede u narednom periodu “ponajviše zavise od nastavka suzbijanja inflatornih pritisaka koji su pod sve većim uticajem rasta temeljne inflacije“, iz Centralne banke BiH sugeriraju da su prijeko potrebne strukturne reforme u segmentima socijalnih i razvojnih politika, “imajući u vidu kako su u posljednjim godinama sve izraženiji inflatorni i pritisci na tržištu rada, uz brži rast broja penzionera od broja zaposlenika“.

Vanjski sektor

Analizirajući stanje u vanjskom sektoru, iz Centralne banke BiH primjećuju da je projekcija globalnog ekonomskog rasta u 2024. godini zadržana na nivou od 3,2 posto, s tim što glavnu pokretačku snagu tog rasta čine Indija i Kina sa stopama od 7,0 i 5,0 posto, ali i da “inflacija u sektoru usluga i dalje vrši pritisak na temeljnu inflaciju te, zajedno sa izraženim geopolitičkim tenzijama, odgađa normalizaciju monetarne politike i značajnije smanjenje referentnih kamatnih stopa“. Kako se ističe u Izvještaju, potencijalni rizici po globalni ekonomski rast najvećim dijelom su vezani za ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i za druge geopolitičke tenzije poput onih u Azijsko-pacifičkom regionu, “koje bi mogle dodatno destabilizirati globalna tržišta, poremetiti trgovinske rute i povećati cijene energenata i sirovina“.

U narednom periodu očekuje se kako će domaće cijene vršiti glavni inflatorni pritisak na produbljivanje već postojećih neravnoteža

“Poremećaji u snabdijevanju energentima, nagli skokovi cijena nafte i gasa, mogli bi povećati troškove proizvodnje i smanjiti dostupnost energije, što bi usporilo ekonomski rast, posebno u energetski ovisnim regijama.

Navedeni potencijalni rizici imali bi, također, inflatorni uticaj, što bi odgodilo značajnije smanjenje kamatnih stopa.

Također, obim svjetske trgovine u velikoj mjeri zavisi od uspjeha kineske ekonomije, koja je pod velikim pritiskom problema u sektoru nekretnina, slabije domaće potražnje, kao i trgovinskih tenzija sa Zapadom“, navodi se u Izvještaju, u kojem se pojašanjava da “indikatori vanjskih neravnoteža u BiH ne ukazuju na prekomjerne neravnoteže, s obzirom na to da u posljednjih pet godina deficit tekućeg računa ne predstavlja izvor neravnoteža“.

Precizirajući da je trogodišnji prosjek bh. deficita tekućeg računa, izražen u procentima bruto društvenog proizvoda (BDP) na nepromijenjenom nivou od 3,0 posto, iz Centralne banke BiH naglašavaju da je njegov osnovni generator vanjskotrgovinski deficit.

“Viša stopa pada vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz, kao i pozicija BiH kao neto uvoznika na međunarodnom tržištu roba, rezultirali su rekordnim vanjskotrgovinskim robnim deficitom u 2023. godini od 10,20 milijardi KM. Nizak nivo ekonomske aktivnosti u zemljama glavnim trgovinskim partnerima u drugoj polovini 2023. rezultirao je padom tražnje za bh. robom, koja je nastavljena i u 2024. godini, kada je zabilježena kontrakcija na strani izvoza, praćena rastom vrijednosti uvoza, što je rezultiralo visokim deficitom tekućeg računa.

Podaci u prvih šest mjeseci 2024. godine, kada je u pitanju međunarodna trgovina robama, ukazuju na izražene potencijalne rizike i neizvjesnosti, prvenstveno vezane za slabu potražnju na strani izvoza, uzrokovanu primarno padom tražnje na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera“, upozorava se u Izvještaju.

Trogodišnji prosjek bh. deficita tekućeg računa je na nepromijenjenom nivou od 3,0 posto BDP-a, a njegov osnovni generator je vanjskotrgovinski deficit

Kada je riječ o međunarodnoj investicijskoj poziciji BiH, iz Centralne banke BiH opažaju da ona nije izvor makorokenomskih ravnoteža, iako je, nakon poboljšanja u 2023. na nivo od 22,9 posto BDP-a, početkom 2024. blago pogoršana, “uz rast direktnih stranih ulaganja i povećanje zaduživanja sektora preduzeća putem zajmova i trgovačkih kredita“.

Kao osnovni vanjski rizici po priliv direktnih stranih ulaganja, kao i međunarodnu investicijsku poziciju u cjelini, u Izvještaju se pobrajaju nizak očekivani nivo ekonomske aktivnosti u zemljama glavnim stranim investitorima u BiH i visoki troškovi finansiranja investicionih projekata uzrokovani restriktivnom monetarnom politikom.

“Osim vanjskih faktora, BiH se suočava i sa značajnim unutrašnjim faktorima kao što su tržište rada, demografski izazovi i politička nestabilnost. Naime, emigracija, posebno mladih i obrazovanih ljudi, predstavlja značajan problem za BiH, s obzirom na to da nedostatak kvalificirane radne snage može otežati stranim kompanijama pronalazak potrebnih vještina na lokalnom tržištu.

Pored navedenih, kao tradicionalni problemi ostaju kompleksan politički sistem, niska efikasnost administracije, kao i nedovoljno razvijena infrastruktura“, sumira se u Izvještaju te zaključuje da “ekonomska politika usmjerena na privlačenje stranih ulaganja u proizvodne djelatnosti, povećanje izvoza i smanjenje vanjskog duga, ostaje ključni zadatak za poboljšanje međunarodne investicijske pozicije BiH“.

U osvrtu na konkurnetnost bh. privrede, iz Centralne banke BiH ističu da je ona u 2023. godini pogoršana kao rezultat usporavanja produktivnosti usljed pada izvoza, ali i zanačajnog povećanja troškova rada “što je, između ostalog, i rezultat sve izraženijeg nedostatka radnog sposobnog stanovništva na evropskom kontinentu“.

“Rast jediničnog troška rada u BiH je posebno izražen kroz rast bruto plata, što je jednim dijelom vezano uz rast minimalne plate, ali i sindikalni pritisak u većini djelatnosti, koji je posebno izražen u ispodprosječno plaćenim djelatnostima.

Kretanje domaćeg realnog jediničnog troška rada u posljednjim godinama prati trend sa uporedivim zemljama, prema čemu je vidljivo kako realni trošak rada u prethodnom petogodišnjem periodu stvara veći pritisak na konkurentnost za preduzetnike nego što je bilo zapaženo u ranijim periodima.

Imajući u vidu značajan pritisak na strani ponude, kao i sve veći pritisak radnika za usklađivanjem standarda sa rastom cijena i sa standardom uporedivih zemalja, u narednom periodu može se očekivati još značajniji rast ovog pokazatelja“, procjenjuje se u Izvještaju.

S druge strane, analizirajući inflatorna kretanja u BiH, iz Centralne banke BiH akcentiraju da su “proizvođači i trgovci prehrambene industrije, kao i ostalih djelatnosti, u posljednjem periodu značajno podigli cijene svojih proizvoda, bez obzira na brojne mjere propisane od nosilaca politika, što se posebno ogleda u rastu temeljne inflacije koja je pod dodatnim pritiskom rasta realnih plata, profitnih marži te sindikalnih zahtjeva“.

“Imajući u vidu snažan učinak povećanja troškova rada i profitnih marži na rast ukupnih cijena i cijena nekretnina, moguće je u narednom periodu očekivati pritisak na povećanje pojedinih makroekonomskih neravnoteža, prvenstveno na konkurentnost, i dalje pogoršanje priuštivosti stambenih nekretnina“, rezimira se u Izvještaju.

Prema pokazateljima Centralna banke BiH, privatni dug BiH, koji obuhvata kredite banaka nevladinom sektoru i nefinansijskim javnim preduzećima, dužničke vrijednosne papire nevladinog i nefinansijskog sektora te kredite ostalih finansijskih institucija, ostao je značajno ispod nivoa označenog kao makroekonomska neravnoteža – u 2023. godini iznosio je 49,2 posto BDP-a. Međutim, on je i dalje među najvišim u regiji, dok od svih EU zemalja niži privatni dug od bosanskohercegovačkog ima jedino Rumunija (40,4 posto).

“Iako je Evropska centralna banka (ECB) početkom juna, a onda i u septembru 2024.

godine, ublažila restriktivnu monetarnu politiku, snižavajući svoje ključne kamatne stope za po 25 procentnih poena, očekuje se da će uslovi finansiranja u eurozoni i dalje ostati pooštreni. I dalje visoke kamatne stope u eurozoni nastavit će vršiti pritisak na rast troškova zaduživanja na domaćem tržištu.

U skladu sa posljednjim raspoloživim srednjoročnim procjenama CBBiH, u 2024. godini se očekuje rast ekonomske aktivnosti od 2,6 posto na godišnjem nivou. Projiciran je i rast kredita preduzećima od 4,6 posto, uz nešto dinamičniji nominalni rast kredita stanovništvu od 6,4 posto.

Ovakva kretanja potencijalno bi mogla uticati na rast privatnog duga“, podvlači se u Izvještaju.

Javni dug

Što se , pak, tiče javnih finansija i duga, iz Centralne banke BiH objašnjavaju da je “struktura vladine potrošnje u kojoj dominira tekuća potrošnja uticala na produbljenje fiskalnog deficita, koji u budućnosti može biti i značajniji“, te da je javna zaduženost sektora vlade na kraju 2023. iznosila 13,16 milijardi KM (26,9 posto BDP-a), što BiH svrstava u red umjereno zaduženih zemalja.

“S obzirom na to da je rast rashoda bio značajniji od ukupnih prihoda, zabilježeno je povećanje fiskalnih neravnoteža.

Naime, u 2023. zabilježeno je produbljenje fiskalnog deficita koji je iznosio 1,2 posto BDP-a, dok se za 2024. godinu predviđa dalje povećanje deficita.

Rast prihoda je prvenstveno rezultat zadržavanja visokog opšteg nivoa cijena, jačanja privatne potrošnje, ali i rasta prihoda od usluga u turističkom sektoru. Prihodi od indirektnih poreza u prvih sedam mjeseci 2024. snažno su porasli – za 13,2 posto u odnosu na isti period 2023. godine.

Sa aspekta rashoda, dvije najveće stavke u okviru vladine potrošnje – izdvajanja za socijalna davanja i plate zaposlenih, zabilježile su značajan rast u 2023. (2,02 milijardi KM ili 18,3 posto na godišnjem nivou), a izvjesno je očekivati dalji rast vladinih obaveza u 2024. godini.

Tekuća potrošnja je povećana kroz veća izdvajanja za plate u javnom sektoru, nabavku roba i usluga, kao i za socijalna izdvajanja.

Iako su budžetski prihodi zabilježili snažan rast i nadmašili plan u prvom dijelu 2024. godine, prostor za finansiranje određenih vladinih mjera iz prihoda od indirektnih poreza u budućnosti će biti sužen. Fiskalna kretanja će u budućnosti u velikoj mjeri zavisiti od toga da li će biti realizovani prijedlozi o izmjenama porezne politike i fiskalnoj reformi, koje bi se mogle odraziti na iznos prikupljenih prihoda. Prema tome, navedena ranjiva struktura vladine potrošnje može uticati na produbljenje fiskalnog deficita u budućnosti“, kaže se u Izvještaju.

Kako se dodaje, premda je nivo javnog duga BiH relativno nizak, dinamika zaduživanja u budućnosti može predstavljati rizik likvidnosti, “imajući u vidu ograničen pristup finansiranju, ali i značajne potrebe entiteta za finansiranjem“.  Pritom se precizira da je planiranom otplatom vanjskog duga za 2024. u iznosu od 1,36 milijardi KM (14,7 posto planiranih prihoda od indirektnih poreza), što je neznatno smanjenje u odnosu na prethodnu godinu (0,6 procentnih poena), omogućeno “zadržavanje fiskalnog prostora na približno istom nivou“.

Sa aspekta rashoda, dvije najveće stavke u okviru vladine potrošnje su  izdvajanja za socijalna davanja i plate zaposlenih

“Ukoliko se kapitalne investicije intenziviraju u narednom periodu, povlačenja sredstava od inokreditora pod povoljnim uslovima, pored pozitivnog doprinosa finansiranju deficita tekućeg računa, moglo bi imati i pozitivan učinak na devizne rezerve“, naglašava se u Izvještaju, u čijem dijelu posvećenom tržištu rada se kao važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjem i dugom roku prepoznaju “značajan udio zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u javnoj upravi, dramatičan pad broja rođenih i starenje stanovništva“.

Potencirajući činjenicu da je udio zaposlenosti u javnom sektoru u BiH “mnogo veći u poređenju sa zemljama okruženja“, pri čemu u njenoj strukturi dominiraju uposlenici  javne uprave, analitičari Centralne banke BiH ističu da su “imajući u vidu kako u posljednjem desetljeću bilježimo najsporije zatvaranje ekonomskog jaza u poređenju sa prosjekom EU  te kako i u ostalim djelatnostima postoje brojna javna preduzeća, poput rudarstva, komunikacija, elektro i vodosnabdijevanje, prijeko su potrebne strukturne reforme kako bi se brže smanjivao navedeni jaz“.

“Pad broja rođenih osoba, bez obzira na dodatno iseljavanje stanovništva, uz sve snažniji rast broja penzionera predstavlja krucijalni izazov za makroekonomsku održivost penzionih i socijalnih fondova u narednom periodu.

Broj penzionera u posljednje tri godine raste brže od broja zaposlenih osoba, što dovodi do značajnog rasta budžetskih troškova. Kada se uporede posljednji podaci iz 2024. sa krajem 2011. godine, BiH bilježi najveće povećanje broja penzionera od odabranih zemalja – 125.000, dok ostale zemlje bilježe zanemarivo povećanje.

Prema projekciji Evropske komisije, omjer između ekonomski aktivnog i neaktivnog stanovništva u 2050. godini je prediviđen na 50,4 posto, što implicira da će EU umjesto četri imati dvije aktivne osobe na jednu preko stariju od 65 godina. BiH još uvijek, prema procjenama Ankete o radnoj snazi, bilježi sličan ili čak nešto niži udio ovisnosti, s tim kako dugoročna projekcija Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) ukazuje na njen dramatičan rast u narednim desteljećima. Prema navedenoj projekciji, u 2050. godini je prediviđen omjer od 73,7 posto, što implicira da će BiH imati 1,4 aktivne osobe na jednu stariju od 65 godina.

Navedeni službeni podaci i projekcije budućeg kretanja na tržištu rada ukazuju na prijeko potrebnu strategiju demografskog razvoja i njenu implementaciju, s ciljem povećanja aktivnog stanovništva i smanjenja udjela uzdržavanog stanovništva“, zaključuje se u Izvještaju.

Uticaj “CO2 poreza“

“Od januara 2026. godine, EU će početi uvoditi carine na uvoz iz zemalja koje ne cijene ugljik po tržišnoj stopi EU, što bi moglo znatno uticati na proizvođače s visokim emisijama ugljika među njenim trgovinskim partnerima. Uvoznici robe iz kupovat će CBAM (Mehanizam prekograničnog usklađivanja ugljenika) certifikate za količinu ugljen-dioksida (CO2) koja je nastala tokom proizvodnje  uvezene robe.

Integrisanje u jedinstveno evropsko tržište električne energije bez značajnijeg prelaska na obnovljive izvore, u potpunosti bi učinilo domaće proizvođače električne energije nekonkurentnim.

Pored direktnog uticaja na cijenu električne energije proizvedenu upotrebom fosilnih goriva, porez na ugljik direktno povećava troškove proizvodnje, posebno za energetski intenzivne industrije poput čelika, aluminija i cementa, koje su značajni izvoznici iz BiH. Kako preduzeća imaju veće troškove za energiju i sirovine, ti troškovi se mogu prenijeti na konačnu cijenu izvezene robe. To bi moglo učiniti izvoz BiH manje konkurentnim na međunarodnim tržištima gdje su slični proizvodi dostupni po nižim cijenama zbog nižih troškova proizvodnje ili izostanka poreza na ugljik.

Dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja i činjenica da najznačajnije izvozno tržište za bh. proizvode predstavlja EU, tržište sa izrazito strogim ekološkim propisima.

Uticaj poreza na ugljenik na izvoz iz BiH je višestruk – iako bi u početku mogao predstavljati izazove povećanjem troškova proizvodnje i smanjenjem konkurentnosti, on također nudi mogućnosti za dugoročnu ekonomsku transformaciju.

Bh. industrija se treba prilagoditi novom ekonomskom okruženju kroz inovacije, ulaganja u zelene tehnologije i usklađivanje sa međunarodnim standardima zaštite okoline“, navodi se u dijelu Izvještaja koji tretira potencijalni uticaj CO2 poreza na bh. izvoz.

Državna korupcija

BiH ima ocjenu 38 od 100 na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. godinu. Ova niska ocjena naglašava postojeće probleme BiH s upravljanjem i integritetom javnog sektora.

Javne nabavke u BiH predstavljaju oko 10 posto BDP-a. Međutim, prema Izvještaju Svjetske banke o reformi upravljanja javnim sektorom u BiH, postoje značajni

problemi s transparentnošću i efikasnošću. Prema navedenom Izvještaju, otprilike 40 posto postupaka javnih nabavki u BiH ukazuju na značajne nepravilnosti, koje utiču na pravednost i konkurentnost tržišta.

U tom smislu, neophodna je sveobuhvatna reforma kako bi se poboljšala transparentnost i efikasnost samog procesa javne nabavke. Prema preporukama Svjetske banke, između ostalog, implementacija elektronskih sistema javnih nabavki i jači nadzor mogu pomoći u rješavanju navedenih problema.

Državne potpore i subvencije u BiH čine oko tri posto BDP-a. Nepostojanje efikasnog regulatornog okvira znači da su te potpore često neravnomjerno i nepravedno raspoređene, što može imati negativni učinak na tržišnu konkurenciju i dovesti do neefikasnosti u funkcionisanju tržišta.

Poboljšanje regulatornih okvira i njihovo usklađivanje sa standardima EU-a mogu otkloniti navedene probleme. Jačanje kapaciteta i nezavisnosti regulatornih institucija u BiH ključno je za efikasnu implementaciju politika tržišne konkurencije. Ovo podrazumijeva jačanje pravnih i institucionalnih okvira kako bi se osigurala njihova bliža usklađenost sa standardima EU. Negativni učinci percepcije visokog nivoa korupcije mogu odvratiti strana ulaganja i stvoriti nepovoljno poslovno okruženje. Ulagači su oprezniji u pogledu potencijalnih pravnih i finansijskih rizika povezanih s korupcijom“, upozorava se u Izvještaju.