Iako je od osnivanja Sarajevske berze proteklo gotovo četvrt stoljeća, federalno tržište vrijednosnih papira, baš kao i bosanskohercegovačko u cjelini, još je daleko od zaživljavanja u punom kapacitetu. Gdje leže osnovni uzroci sporog razvoja domaćeg berzanskog tržišta i manjka povjerenja potencijalnih emitenta i investitora u taj oblik prikupljanja, odnosno oplođivanja kapitala, te kako postojeće stanje preusmjeriti iz hronične “medvjeđe“ u “bikovsku“ zonu, u intervjuu za Business Magazine objašnjava Tahir Taslaman, novi direktor Sarajevske berze.
BM: Kakvu situaciju na SASE ste zatekli prilikom preuzimanja direktorske funkcije u smislu tržišne kapitalizacije, obima prometa, vrijednosti indeksa… – da li i u kojim segmentima ima pozitivnih promjena u odnosu na trendove iz prethodnih godina?
TASLAMAN: Ukupan promet u 2023. iznosio je nešto iznad 421 miliona KM, dok je zaključno sa 17. oktobrom 2024. godine ukupan promet iznosio 480,59 miliona KM, što predstavlja značajan rast.
Tržišna kapitalizacija je također porasla – sa 6,4 milijardi KM na kraju 2023. na 7,2 milijarde KM u 2024. godini, što predstavlja rast od 12,45 posto.
Vrijednosti indeksa su pokazale pozitivne promjene – SASX-10 porastao je za 7,81 posto, SASX-30 za 7,21 posto, a SASX-FN zabilježio je značajan rast od 14,14 posto. Ovi podaci ukazuju na rast cijena dionica kompanija koje su uključene u te indekse, dok, sa druge strane, ne možemo biti zadovoljni prometom na sekundarnom tržištu, uprkos značajnom rastu ključnih indeksa SASE.
BM: Da, čak i sa laičkog aspekta primjetan je prilično nizak udio prometa na sekundarnom tržištu – gdje tu leži ključ problema (koliko je na tom planu izražena nedovoljna needuciranost o benefitima berzanskog trgovanja)?
TASLAMAN: Sve regionalne berze, nažalost, suočavaju se s padom likvidnosti na sekundarnom tržištu. Naše tržište kapitala je relativno mlado i završetkom privatizacijskog ciklusa putem berze u prethodnom periodu došlo je do značajne konsolidacije vlasništva u kompanijama, što je smanjilo broj slobodnih dionica za trgovanje i, samim tim, likvidnost.
Radimo na poticanju, u edukativnom smislu, većeg učešća investitora i emitenata, a posljedično je cilj jačanje likvidnosti i u konačnici rast prometa.
Važno je razumjeti da je ovo dio šireg tržišnog ciklusa, na kojem je potreban rad svih učesnika na tržištu, a ne samo berze. Potrebno je stvoriti održive uslove i okruženje koje bi potaknulo interes postojećih, ali i omogućilo uključivanje novih učesnika na tržištu. Upravo tu leži, između ostalog, i ključ rješenja, a to je da se kroz edukacije i nova znanja stvori pozitivna slika o prednostima ulaganju na tržište kapitala, a posljedično stvori nova baza investitora i učesnika koji imaju adekvatna znanja za donošenje ispravnih investicijskih odluka.
Razloga za slab interes malih ulagača zasigurno ima više, a dva najznačajnija su smanjena likvidnost i loše korporativno upravljanje kompanijama.
BM: Zbog čega je slab interes malih ulagača za kupovinu dionica – je li osnovni uzrok mali broj kompanija koje redovno isplaćuju dividende ili postoje još neki odvraćajući faktori?
TASLAMAN: Razloga za slab interes malih ulagača zasigurno ima više, a dva najznačajnija su smanjena likvidnost i loše korporativno upravljanje kompanijama. Smanjena likvidnost otežava postupak kupovine ili prodaje dionica, što umanjuje atraktivnost tržišta za male ulagače.
Također, iako mnoge kompanije ostvaruju dobit, mnoge od njih ne isplaćuju redovno dividende, što je dodatni faktor koji može odvraćati investitore.
Fokus mora biti na povećanju likvidnosti i poticanju kompanija na najbolje principe korporativnog upravljanja, kao i transparentno i redovno upravljanje isplatom dobiti kroz dividende. Osim toga, potrebna je veća aktivnost institucionalnih investitora koji mogu generirati značajnu likvidnost, ali za takve investitore potrebno je ujedno stvoriti i odgovarajuća zakonska rješenja, po uzoru na druga razvijenija tržišta, kako bi imali interes za učešće na domaćem tržištu kapitala.
Potrebno je kroz edukacije uključiti i animirati širi krug investitora, a pretežno male ulagače kao kupce u javnim emisijama.
BM: Koje sistemske manjkavosti usporavaju razvoj domaćeg berzanskog tržišta, odnosno koje zakonske izmjene su nužne da bi se on ubrzao?
TASLAMAN: Iako Berza nije predlagač zakonskih rješenja, podržavamo sve pozitivne inicijative koje bi potaknule veći interes emitenata, investitora i profesionalnih posrednika i stojimo na raspolaganju svim institucijama za svaki oblik saradnje na unapređenju kroz naše učešće. Rješenja koja su se pokazala uspješna na drugim tržištima u regionu, posebno ona koja doprinose većoj likvidnosti i većem broju učesnika, svakako su dobrodošla i mogu unaprijediti domaće tržište kapitala.
BM: Već letimičnim uvidom u berzanske izvještaje uočljivo je da je na SASE, za razliku od BLSE, gdje se najveći dio prometa odnosi na obveznice, tržište obveznica praktično zamrlo – čime je to prvenstveno uzrokovano i kakvi su planovi SASE za oživljavanje tog tržišnog segmenta, prvenstveno u smislu animiranja institucija i kompanija na emitiranje municipalnih i korporativnih obveznica?
TASLAMAN: U 2024. godini trgovina obveznicama i trezorskim zapisima Federacije BiH na primarnom tržištu ostvarila je značajan promet – 173,97 miliona KM za trezorske zapise i 234,24 miliona KM za obveznice. Dodatno, korporativne obveznice u primarnoj emisiji bilježe promet od 30,56 miliona KM, a primjeri uspješnih javnih ponuda korporativnih obveznica uključuju ASA Finance d.d. Sarajevo, sa emisijom od 30 miliona KM i MKD Credo Centar d.o.o. Mostar, sa emisijom od 569,7 hiljada KM. Na sekundarnom tržištu promet obveznicama je iznosio nešto iznad 4,3 miliona KM. Ukupno, na primarnom tržištu ostvaren je promet od 438,78 miliona KM, što pokazuje da postoji značajan interes za ove instrumente. Ono što vidimo kao razlog slabe aktivnosti na sekundarnom tržištu je sama struktura investitora na primarnom tržištu. Kupci dužničkih vrijednosnih papira Federacije BiH i korporativnih obveznica su pretežno institucionalni investitori, koji ove instrumente drže do dospijeća. Heterogena struktura koja bi uključivala širi spektar, kako institucionalnih tako i malih ulagača, zasigurno bi dalo bolji efekat. Ukratko, potrebno je kroz edukacije o prednosti ulaganja uključiti i animirati širi krug investitora, a pretežno male ulagače kao kupce u javnim emisijama, što bi se u budućem periodu moglo direktno odraziti na promet na sekundarnom tržištu.
BM: U kontekstu skromnog prometa na SASE i bh. berzanskom tržištu u cjelini, da li je veći problem u manjku kvalitetnog materijala za trgovanje ili nedovoljne educiranosti potencijalnih investitora – na koji način SASE može djelovati (odnosno već djeluje) na oba od tih “frontova“?
TASLAMAN: Oba faktora igraju značajnu ulogu. S jedne strane, potrebno je dodatno animirati kompanije da se odluče za emisiju korporativnih obveznica ili javnu ponudu dionica (IPO), što bi proširilo ponudu kvalitetnih instrumenata na tržištu. Finansijski izvještaji kompanija čijim dionicama se trguje na SASE za 2023. pokazuju da je 101 emitent završio godinu s dobiti, uz rast agregirane dobiti od 26,68 posto u odnosu na 2022. godinu, što pokazuje potencijalno pozitivnu aktivnost kompanija i njihovo poslovanje. Također, jedan od izazova leži u edukaciji investitora, kako bi bolje razumjeli prednosti ulaganja u različite tržišne instrumente, rizike ali i prilike. Pored toga, potrebna je veća uključenost profesionalnih posrednika i drugih učesnika na tržištu, kako bi se povećala likvidnost i dinamika trgovanja na sekundarnom tržištu.
BM: Može li se u bliskoj budućnosti očekivati uvođenje novih tržišnih segmenata SASE ili neke druge inovacije?
TASLAMAN: Novi tržišni segmenti su zasigurno nešto što direktno zavisi od novih instrumenata koji bi se mogli emitovati na tržištu, kao što su, naprimjer, zelene obveznice. Postoji mnogo potencijalnih ideja za uvođenje inovacija na Berzi, ali trenutno se fokusiramo na one koje mogu donijeti konkretne rezultate i stvarne koristi. Želimo u narednom periodu da radimo na dodatnoj digitalizaciji poslovanja, kao i tehnološkom osnaživanju profesionalnih posrednika na tržištu kroz nadogradnju platformi koje će omogućiti jednostavniji i elektronski pristup informacijama i tržištu širem krugu investitora, prevashodno kroz mobilne aplikacije. Također, u planu su edukativne inicijative za investitore i emitente, kako bi se povećalo njihovo razumijevanje tržišta i finansijskih instrumenata na berzi. Nadamo se da će sa aspekta Berze ove inovacije doprinijeti većoj transparentnosti i likvidnosti, te olakšati pristup tržištu svim učesnicima, čime možemo osigurati dugoročni rast i razvoj tržišta kapitala.
Saradnja sa komisijom
BM: U kojoj mjeri je na poslovanje SASE dugoročne posljedice ostavio višegodišnji “vakuum“ u radu Komisije za vrijednosne papire FBiH i u čemu se one prvenstveno ogledaju (da li sada na tom polju sve funkcionira)?
TASLAMAN: Smatramo da je u prošlosti mnogo toga već razmatrano u medijima, a naš fokus je isključivo na budućim aktivnostima. SASE trenutno nema poteškoća u radu i aktivno sarađuje s Komisijom za vrijednosne papire FBiH kako bi unaprijedili tržište u domenu ovlaštenja koje ima Berza. Rad Sarajevske berze, kao jednog od ključnih učesnika na tržištu, strogo je uređen i posvećeni smo poštivanju zakonske regulative i propisa regulatora. Naš cilj je dalji rast prometa i likvidnosti kroz unapređenje tržišnih uslova i nove inicijative.
